text
stringlengths 0
78.5k
|
---|
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/tlaleho-ka-kopano-ya-kabinete-ya-la-8-phato-2023", |
"statement": "Tlaleho ka Kopano ya Kabinete ya la 8 Phato 2023A. Maemo a Renang1. Mohwanto wa ditekesi wa South African National Taxi Council (SANTACO) Kapa Bophirima1.1. Kabinete e ile ya tekelwa tlaleho mabapi le qwaketsano e tswelang pele pakeng tsa SANTACO ya Kapa Bophirima le Masepala wa Kapa, e bakileng mohwanto o nang le dikgoka ka lebaka la hobane Masepala wa Kapa o hapa ditekesi.1.2. Kabinete e tshwela ka mathe diketso tsa dikgoka le merusu Toropong ya Kapa mme e kopile SANTACO ho netefatsa hore mohwanto wa yona o etswa ka kgotso ebile ha o phatsamise ditokelo tsa batho ba bang. Ntlheng ena, re ile ra tsebiswa hore ha ho a ba le diketso tsa dikgoka dihoreng tse 48 tse fetileng. Leha ho le jwalo, Sepolesa sa Afrika Borwa ha mmoho le makala a mang a a qobellang molao ba laetswe ho netefatsa hore diketso tsa dikgoka di a laolwa hore baahi ba kgone ho tsamaya ba bolokehile ha ba ya dikolong, mesebetsing le ha ba phetha mesebetsi e tlwaelehileng ya letsatsi le letsatsi.1.3. Kabinete e boetse ya tsebiswa ka hore ha re tla ho bo raditekesi, ho Molao wa Naha wa Taolo ya Sephethephethe wa 1996, (Molao wa bo 93 wa 1996) le Molao wa Naha wa Taolo ya Dipalangwang wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), o laolang ditlolo tsa melao ya sephethephethe ha mmoho le dikotlo tsa teng, tse kenyelletsang ho hapa makoloi. Kabinete e laetse Letona la Dipalangwang, Mme Sindisiwe Chikunga, ho netefatsa hore dipehelo tsohle tse seng molaong tse lebisitsweng ho boraditekesi e a tloswa.2. Ho lwantsha ho rafa ka tsela e seng molaong2.1. Kabinete e ile ya amohela tshebediso ya lekala le kgethehileng la sepolesa, le tsheheditsweng ke sesole ho lwantshana le bothata ba ho rafa ka tsela e seng molaong, Riverlea, Johannesburg.2.2. Ho phaella moo, Kabinete e tjhaetse monwana ho tshwarwa ha babelaellwa ba fetang 194 ba tshwerweng ka lebaka la diketso tsa ho rafa ka tsela e seng molaong mme e laetse makala a sepolesa ho thibela bothata bona ka potlako ha mmoho le ditlolo tse ding tse mpe tsa molao naheng ena.2.3. Lefapha la Dirafshwa le Eneji (DMRE) le itlamme hore le tla kwala mekoti ya yohle e bulehileng ya ditjhafo le ya merafo e seng e sa sebetse e Riverlea pele kgwedi ya Loetse 2023 e kodumela, mme le tla kwala mekoti yohle ya merafo e seng e sa sebetse naheng ena ka bophara.3. Boemo ba tshireletso naheng ya Niger3.1. Kabinete e lemohile kamoo boemo ba tshireletso naheng ya Niger bo amang maeto a difofane pakeng tsa Afrika Borwa/Karolo e ka Borwa ya Afrika le Dinaha Tsa Yuropa Bophirima, mme di ama kgwebo le batho hampe ebile bo thefula indasteri ena ya difofane e ntseng e iphumana kamora mathata a sewa sa Kokwanahloko ya Corona ka 2019 (COVID-19).3.2. Kabinete e boetse ya phetha mantswe a mmuso a ho tshwela ka mathe ho ketolwa ha mmuso wa Niger mme ya kopa hore puso ya demokrasi e tsosoloswe ka potlako naheng eo, mme hape ya thoholetsa bohato ba ho kgutlisetsa dintho setlwaeding tlasa Lebatowa la Moruo la Dinaha tse ka Bophirima ba Afrika.4. Seboka sa Russia le Afrika4.1. Mopresidente Cyril Ramaphosa o bile hara baetapele ba dinaha tse ding tsa Afrika ba bileng teng Sebokeng sa Bobedi sa Russia le Afrika, mane St Petersburg naheng ya Russian Federation ka la 27 le 28 Phupu 2023. Sebokeng sena, ho ile ha ananelwa Leano la Seboka sa Tshebedisano ya Russia le Afrika se neng se tsepamisitseng maikutlo ho matlafatseng maqhama ditabeng tsa dipolotiki le tshireletso, moruo, ho fana ka diphallelo setjhabeng, le ditaba tse ka etsang hore bobedi bo une molemo le ho atleha.4.2. Hona sebokeng sena, Dihlooho tsa Dinaha le Mebuso ya Afrika tseo e neng e le karolo ya Leano la Kgotso la Afrika qwaketsanong e pakeng tsa Russia le Ukraine, di ile tsa tshwara dipuisano tse ding le Mopresidente Vladimir Putin tse amanang le mehato e tshohlilweng sebokeng se fetileng ya ho tshepana e tla rala dipehelo tsa therisano e tla fedisa ntwa ena.4.3. Mopresidente Ramaphosa le Mopresidente Putin le bona ba ile ba tshwara seboka moo bobedi ba buisaneng ka menyetla ya ho eketsa kgwebisano pakeng tsa dinaha tsena tse pedi, le hore Naha ya Russia e eketse matsete naheng ya Afrika Borwa.5. Ho ba Malala-a-laotswe ho Tshwara Seboka sa BRICS5.1. Kabinete e tsebisitswe hore Afrika Borwa e se e le malala-a-laotswe ho ka tshwara Seboka sa bo 15 sa BRICS Johannesburg ho tloha ka la 22 ho ya ho la 24 Phato 2023.5.2. Seboka sa ho qetela sa diboka tsa Matona a BRICS – Seboka sa Matona Mererong ya Temo a BRICS – se ntse se tswela pele hona jwale, athe sa Matona a Ditaba tsa Matjhabeng, a Tshireletso, a Kgwebisano, a Indasteri, a Thuto, a Saense, a Basebetsi, a Dikgokahano, a Bophelo bo Botle, le sa Ditoropo, di phethetse ditlaleho tsa tsona bakeng sa Seboka sa Baetapele.5.3. Mananeo a BRICS a Tlhaboloho ya Setjhaba a makala le metse ka ho fapana le ona a se a ntse a phethetswe.5.4. Ditherisano tsena di file mebuso, mekgatlo, ditsebi le dirutehi dinaheng tsa BRICS monyetla wa ho tsohla ditaba tseo kaofela tse tla ba tataisa ha ba etsa diqeto nakong ya Seboka sa BRICS.6. Tlhahlobo ya Leano la Naha la Ntshetsopele (NDP) la Dilemo Tse Leshome6.1. Kabinete e amohetse Tlhahlobo ya Dilemo tse Leshome ya NDP e entsweng ke Komishine ya Moralo wa Naha e supileng hore moruo o ntse o radilwe ka tsela e sa sebeletseng Maafrika Borwa ohle ka dintho tseo a di hlokang, e leng lebaka le leholo le susumetsang dipalo tse ntseng di hlwa mekwalaba tsa bofuma le ho se lekalekane.6.2. Mmuso o ntse o ikemiseditse ho hlophisa botjha le ho fetola moruo molemong wa hore Maafrika Borwa ohle a fumane molemo.7. Motlakase7.1. Ka la 25 Phupu e bile Sehopotso sa Pele ho tloha ha Mopresidente Ramaphosa a phatlalatsa Leano la ho Rarolla Bothata ba Motlakase.7.2. Kabinete e amohetse kgatelopele e entsweng ho tla fihlela ha jwale Moralong wa Tharollo ya Bothata ba Motlakase o tswelang pele ho ntlafala Ntlheng ya Phumaneho ya Motlakase le ho ntlafatsa mekgahlelo ya ho tingwa ha motlakase ka sepheo sa ho o baballa.8. Bohahlaudi8.1. Kabinete e thabela hore dipalopalo tsa Bohahlaudi tsa Phuptjane 2023 di bontsha ka ho hlakileng hore lekala la rona la bohahlaudi le ntse le iphumana butlebutle ka mora kgahlamelo e bosula ya sewa sa COVID-19. Dipalopalo tsa Phuptjane 2023 tse tswang Lekaleng la Dipalopalo la Afrika Borwa (Stats SA) di bontsha hore bahahlaudi ba kenang le ba tswang ka hara naha ba eketsehileng pakeng tsa Phuptjane 2022 le Phuptjane 2023.9. Moruo9.1. Kabinete e amohetse ka atla tse pedi tlaleho ya Stats SA e bontshang hore infleishene e tlohile ho diperesente tse 6.3 ka Motsheanong ho ya ho tse 5.4 ka Phuptjane 2023, e leng ho fokotseha ka sekgahla se seholo ho tloha ka Motsheanong 2020. Ho fokotseha hona ho bontsha hore moruo wa rona ha o thefulehe ha bonolo jwalo ka ha Banka e Kgolo ya Afrika Borwa e sa fetola sekgahla sa tswala se sa fetoha se dutse ho persente tse 8.25, e leng ntho e thusitseng moruo wa rona hore o se ke wa tetebela.10. Tshisinyo ya Molao ya Puo ya Matsoho ya Afrika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e amohetse ntlha ya hore moraorao tjena Mopresidente Ramaphosa o tekenne Tshisinyo ya Molao wa SASL hore e be molao, e leng se entseng hore SASL e be puo ya bo 12 e molaong ya Afrika Borwa. Ena ke tsela ya ho thoholetsa ditokelo tsa Maafrika Borwa a ka bang 600 000 a sebedisang SASL.B. Diqeto tsa Kabinete1. Ho lokollwa ha Khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe tsa dikotara tsa selemo sa ditjhelete sa 2023/241.1. Khabinete e tjhaetse monwana ho lokollwa ha khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe kotareng ya selemo sa ditjhelete sa 2023/24. Dipalopalo tsena tsa botlokotsebe di tla lokollwa ka Phato le ka Pudungwana 2023 bakeng sa kotara ya pele le ya bobedi, le ka Hlakola le Motsheanong 2024 bakeng sa kotara ya boraro le ya bone ka tatellano. Ho lokollwa kgafetsa ha dipalopalo tsa botlokotsebe ho bohlokwa bakeng sa ho beha leihlo ditsela tseo ditlokotsebe di sebetsang ka yona ha mmoho le ho etsa diqeto tse ntle tsa ho bo lwantsha.2. Leano la Ditjhelete le Akaretsang2.1. Kabinete e tjhaetse monwana Leano la Ditjhelete le Akaretsang hore le kenngwe tshebetsong. Leano lena ke karolo ya diphetoho tsa mmuso melawaneng ya lekala la ditjhelete ebile le ipapisitse le moralo wa Lefapha la Naha la Ditjhelete wa Tsamaiso e Ntlhapedi ya Lekala la Ditjhelete.2.2. Hara tse ding, leano lena le tla netefatsa hore ho ntlafatswa boitshwaro mmarakeng le tshwaro e ntle ya bareki lekaleng la ditjhelete. Sepheo ke ho netefatsa hore mekgatlo ya ditjhelete e etsa kgwebo ka tsela e lokileng ho bareki, ho thibela mekgwa e se nang botshepehi mmarakeng ya ditjhelete, le ho matlafatsa boitshepo tsamaisong ya ditjhelete.2.3. Ho kenngwa tshebetsong ha leano lena ho tla netefatsa hore naha e matlafatsa ditsamaiso tsa yona tsa ditjhelete ho tshehetsa kgolo ya moruo le ho ntshetsapele phihlello ditshebeletsong tsa ditjhelete le ho kenyelletsa baahi bohle. Ho etswe hloko hore leha maemo a phihlello ya ditshebeletso a ntlafetse diakhaontong tsa thekisetsano, empa seo ha se bonahale hohle dihlahisweng le ditshebeletsong tse ding tse ngata tsa ditjhelete.2.4. Leano lena le fumaneha webosaeteng ya Lefapha la Naha la Ditjhelete:www.treasury.gov.zaC. Ditshisinyo tsa Molao1. Tshisinyo ya 2023 ya Molao wa Lekala la Naha la Botjhotjhisi (NPA)1.1. Kabinete e tjhaetsa monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo Molao wa NPA wa 2023. Tshisinyo ena e fetola Molao wa NPA wa 1998 (Molao wa bo 32 wa 1998) e le hore ho thehwe Lekala la moshwelella la Mafokisi ka hara NPA esitana le ho eketsa matla a lona a ho fuputsa dinyewe.2. Tshisinyo ya ho Fetola Molawana wa ho Kgaoletsa Dipuisano le ya ho Fetola Molao wa Tokisetso ya Tlhahisoleseding e Amanang le Dikgokahano2.1. Kabinete e tjhaetse monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo ya Molao e tlo tlisa Phetoho ho Molao o Laolang Dipuisano le Dintlha tse Amanang le Dipuisano (RICA), wa 2002 (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Diphetoho tsena haholoholo di reretswe ho sireletsa ka ho lekaneng ditokelo tsa batho tse kang tokelo ya ho ba le lekunutu, ya ho ba le phihlello ya makgotla a dinyewe, bolokolohi ba ho ntsha maikutlo ha mekgatlo ya ditaba ho tsamaisanang le kahlolo ya lekgotla la Molaotheo ya 2021 e fumaneng hore molao wa RICA wa 2002 ha o ikamahanye le molaotheo.D. KgiroPele batho bohle ba hirwa, ho tla hlahlobisiswa mangolo a bona a thuto le a mang a hlokahalang.1. Ntate Percy Sechemane e le Mookemedi e Moholo wa Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani e le Molaodi Kakaretso (DG) wa Lefapha la Dikgokahanyo le Theknoloji ya Dijithale.3. Ntate Duncan Pieterse e le DG Lefapheng la Naha la Ditjhelete.4. Mme Qinisile Precious Delwa e le Motlatsi wa Molaodi Kakaretso (DDG): Ntshetsopele ya Dikgwebo le Boqapi ba Dikgwebo Lefapheng la Ntshetsopele ya Dikgwebo tse Nyenyane (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele e le DDG: Leano la Lekala le Dipatlisiso la DSBD.6. Ntate Xolisa Mabhongo e le DDG: Lenaneotsamaiso la Puso ya Lafatshe lohle le ya Khontinente Lefapheng la Dikamano le Tshebedisano le Dinaha tsa Matjhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile e le DDG: Rente e Bobebe ya Matlo a Setjhaba Lefapheng la Bodulo ba Setjhaba.8. Ntate Thabo Kekana e le DDG: Mananeo le Diprojeke tsa DMRE.9. Boto ya Naha ya Batsamaisi ya Mokgatlo wa Radioactive wa ho Lahla Matlakala:(a) Mme Lemao Dorah Modise (Modulasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsi wa Modulasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o kgethwa hape); le(e) Moatvokate Derick Block.10. Boto ya Naha ya Batsamaisi ba Taolo ya Ditaba tsa Nyutlelie:(i) Ntate Protas Phili – Modulasetulo (o kgethwa hape);(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o kgethwa hape);(iii) Ntate Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Ntate Happy Khambule.11. Boto ya Batsamaisi ba Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) Mme Linda Carol Zulu (Modulasetulo);(ii) Moatvokate Geraldine Khoza (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Ntate Sam Mthembu;(v) Ntate Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Ntate Steven Matome Mathetsa; le(vii) Ntate Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Batsamaisi ba State Information Technology Agency:(i) Ntate Kiruben Pillay (Modulasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Ntate Luvuyo Keyise;(vii) Ntate Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura Mseme.E. Diketsahalo tsa Hona Jwale1. Kgwedi ya Basadi1.1. Afrika Borwa e ikgopotsa Kgwedi ya Basadi ka Phato tlasa sehlooho se reng: “Ho potlakisa menyetla ya bosetjhaba le moruo bakeng sa ho matlafatsa basadi” e le ho tlotla basadi ba fetang 20 000 ba ileng ba kena mohwantong o lebang Union Buildings ka 1956 e le ho ipelaetsa kgahlano le melao ya kgatello ya pasa ya mmuso wa kgethollo.1.2. Kabinete e ipiletsa ho Maafrika Borwa ho sebedisa kgwedi ena e seng feela ho tlotla basadi ba ileng ba lwanela tokoloho ya rona feela, empa e sebedisetswe le ho kgatha tema kahong ya setjhaba se tshehetsang ntshetsopele ya bomme le se netefatsang tshireletso ya bomme le bana.F. Melaetsa1. ThoholetsoKabinete e lakatsa ho thoholetsa le ho lakaletsa ba latelang tse ntle:- Sehlopha sa Netball Spar Proteas, ka hore se fihle hara dihlopha tse hodimo tse tsheletseng Mohopeng wa Lefatshe wa Netball. Kabinete e kgothalletsa Maafrika Borwa ohle ho sebedisa dinako tse kang ena tsa popahano e le monyetla wa ho fihlella Maafrika Borwa a mang e le ho aha setjhaba se bopahaneng le ho kgothalletsa kaho ya setjhaba setjhabeng seo bohle ba ikutlwang ba amohelehile.- Banyana Banyana, ka monyetla wa bona wa pele wa ho fihlella mokgahlelong wa dihlopha tse 16 tsa ho qetela tse 16 Mohopeng wa Lefatshe wa Basadi wa FIFA ka 2023. Katleho ya bona e makatsang ka lebaleng e tsositse setjhaba molota mme ya etsa hore folakga ya naha e fofele hodimo.- Profesa Thuli Madonsela, e leng Mosireletsi wa mehleng wa Setjhaba, ka hore a kgethwe ho ba Botong ya Boeletsi Ditabeng tsa Saense Matjhabeng a Kopaneng molemong wa Boeletsi bo Ikemetseng ka Diphihlello tsa Saense le Mahlale.- Tatjana Schoenmaker, ka ho hapa mohope wa kgauta lebelong la 200m la breaststroke le wa silivera lebelong la 100m la breaststroke Dipapading tsa Bompodi ba Lefatshe tsa Dipapadi tsa Metsing mane Fukuoka, Japane.2. Matshediso- Kabinete e lakatsa ho fetisa matshediso ho ba lelapa le metswalle ya:- Imam Achmad Cassiem (78), eo e kileng ya eba motshwaruwa Sehlekehlekeng sa Robben, setho sa Pan Africanist Congress le mothehi wa Qibla Movement, eo e neng e le mohale Ntweng e kgahlanong le puso ya bohatelli Afrika Borwa.- Batho bao bophelo ba bona bo ileng ba kgaoletswa ke lefu nakong ya mehwanto ya ditekesi Toropong ya Kapa.Dipotso: Mme Nomonde Mnukwa – Mmuelli wa Mmuso ya Tshwereng MokoboboMohala: 083 653 7485 " |
}, |
"Setswana": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/pegelo-ya-kopano-ya-kabinete-ya-labobedi%2C-wa-la-bo-8-phatwe-2023", |
"statement": "Pegelo ya Kopano ya Kabinete ya Labobedi, wa la bo 8 Phatwe 2023A. Merero ya ga Jaanong1. Mogwanto o o Rebotsweng ke ba Lekgotla la Naga la Dithekesi tsa Aforika Borwa (SANTACO) kwa Porofenseng ya Kapa Bophirima1.1. Kabinete e lomilwe tsebe ka ga dikgogakgogano tse di tsweletseng magareng ga SANTACO ya kwa porofenseng ya Kapa Bophirima le Puso ya Masepala wa Motsekapa, mo dikgogakgogano tseno di feleditseng di ile magoletsa mo di tlhotlheleditseng mogwanto gore o feletse go dirisiwa dikgoka ka ntlha ya dithekesi tse puso ya masepala wa motsekapa e di thopileng.1.2. Kabinete e kgalemela ka mafoko a a bogale tirisodikgoka le botlhokotsebe jo bo diragalang kwa Motsekapa mme e ikuela mo go SANTACO go netefatsa gore mogwanto wa bona o se nne le mmudubudu e bile o se gatakake ditshwanelo tsa batho ba bangwe. Mo ntlheng eno, re bone gore mo matsatsing a le mabedi a a fetileng ga go a begiwa tirisodikgoka epe. Le fa go le jalo, bathankedi ba Tirelo ya Sepodisi sa Aforika Borwa (SAPS) le ba bangwe ba ditheo tsa molao ba laetswe gore ba nne ba le malalaalaotswe go dira bonnete jwa gore ditiragalo tsa tirisodikgoka di nne ka fa tlase ga taolo go dira gore baagi ba kgone go tsaya maeto a go leba kwa dikolong, kwa ditirong le kwa mabakeng a bona.1.3. Kabinete e lomilwe tsebe gape le ka dikgato tsa puso ya Masepala wa Motsekapa tse di ka ga go tsenya tirisong melao e e itlhametseng yona e e sa tsamaisaneng le melao ya naga ka bobedi e bong Molao wa Dijanaga tse di Tsamayang mo Mebileng ya Naga wa ngwaga wa 1996 (Molao wa bo 93 wa 1996) mmogo le Molao wa Naga wa Dijanaga tse di Rwalang Baagi wa ngwaga wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), eno ke melao e e laolang ditlolo tsa melao mo mebileng mmogo le dikotlhao tsa ditlolo tse di farologaneng tsa melao, mmogo le dikotlhao tse di buang ka go thopiwa ga dijanaga. Kabinete e laetse Tona ya Lefapha la Dipalangwa, Mme Sindisiwe Chikunga, go dira bonnete jwa gore thekesi nngwe le nngwe e e dirang mo mebileng ya rona e ntshiwa mo tseleng fa e le gore ga e obamele melao ya naga.2. Go Lwantshana le Bogodu jwa Dirašwa tsa Meepoe2.1. Kabinete e itumedisiwa ke dikgato tsa go romela kwa Riverlea, kwa Johannesburg, setlhopha se se itlhophileng sa sepodisi seo se tla enngwang nokeng ke sesole, go samagana le ditiragalo tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo mo motseng oo.2.2. Mo godimo ga seno, Kabinete e akgola katlego e e nnileng teng ya go tshwara babelaelwa ba ditiro tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo ba feta ba le 194 mme e laetse ditheo tsa molao go direla ka bonako go fedisa botlhokotsebe jono mmogo le jo bongwe jo bo setlhogo ka fa nageng.2.3. Lefapha la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE) le ikanne gore le tla tswalela meepo yotlhe e e sa tlholeng e dira mmogo le mesima yotlhe ya meepo eo kwa Riverlea fa kgwedi ya Lwetse mo ngwageng ono a garela, fa ka fa letlhakoreng le lengwe le tla garela maano a go tswalela e mengwe ya meepo e e jaaka eno ka fa nageng ka bophara.3. Maemo a Pabalesego kwa Nageng ya Niger3.1. Kabinete e nopotse seabe se maemo a pabalesego kwa nageng ya Niger se nang le sona mo difofaneng tse di tsayang maeto go tswa mo nageng ya Aforika Borwa kgotsa mo dinageng tsa Borwa jwa Aforika go leba kwa dinageng tsa Bophirima jwa Yuropa, mmogo le go tlhola ditlamorago tse di sa jeseng diwelang mo dikgwebong le mo baaging mmogo le mo ditlamong tsa difofane tse di ntseng di leka go itharabologelwa go tswa mo matsapeng a a nnileng teng mo ngwageng wa 2019 ka ntlha ya leroborobo la bolwetse jwa Mogare wa Corona (COVID-19).3.2. Kabinete e boeleditse mafoko a yona a go kgalema ditiragalo tsa menolopuso kwa Niger mmogo le go ikuela gore go direlwe ka bonako go busetsa maemo a temokerasi sekeng, e bile gape Kabinete e nopotse gape le dikgato tse go samaganweng natso tsa go busetsa maemo sekeng tseo Ditheo tsa Dikgwebo kwa Dinageng tsa Bophirima jwa Aforika di samaganeng natso.4. Samiti e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika4.1. Moporesitente Cyril Ramaphosa ke o mongwe wa baeteledipele ba dinaga tsa kontinente ya Aforika ba ba neng ba tsenetse Samiti ya Bobedi e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika, kwa St Petersburg kwa nageng ya Federeišene ya Russia ka la bo 27 le la bo 28 Phukwi 2023. Mo samiting eno go ne ga tsewa tshwetso ya go sala morago Leano la go Tsaya Dikgato tse di ka ga Foramo ya Tirisanommogo Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika leo le gagamatsang tirisanommogo mo dikarolong tsa dipolotiki le tsa pabalesego, tsa ikonomi, mo mererong e e ka ga go tswa baagi thuso, mmogo le mo dikarolong tse di ka ga go unngwelwa le go atlega ga maphata otlhe.4.2. Mo dikopanong tse dingwe tseo di sa ikaegang ka samiti eno, Bateledipele ba Dinaga le Dipuso tsa Aforika bao ba e leng karolo ya Letsholo la Kontinente ya Aforika la go Buisanela go Rena ga Kagiso mo ntweng e e runtseng magareng ga naga ya Russia le ya Ukraine ba ne ba buisana le Moporesitente Vladimir Putin go utlwa gore ke eng se se setseng se dirilwe fa e sale ka motsi oo ba neng ba tlile kwa go ene lantlha go buisanwa ka dikgato tsa go tiisa mmoko gore ntwa e tla fela ka go dira gore maphata a a lwang a kgone go buisanela go khutlisa ntwa eo.4.3. Moporesitente Ramaphosa le Moporesitente Putin le bona ba ne ba tshwara kopano ya bona ya botsalano jwa dinaga di le pedi go buisanela merero e e ka ga go tlhatlosa kgwebisano magareng ga dinaga ka bobedi, mmogo le gore naga ya Russia e oketse dipeeletso tsa yona mo nageng ya Aforika Borwa.5. Go Ipaakanyetsa go Tshwara Kopano ya BRICS5.1. Kabinete e atlhaatlhile dithulaganyo tsotlhe mme e kgotsofetse gore Aforika Borwa e ipaakantse sentle go ka tshwara Samiti ya bo 15 ya BRICS kwa Johannesburg go tloga ka la bo 22 go fitlha ka la bo 24 Phatwe 2023.5.2. Kopano ya bofelo ya Ditona tsa BRICS – e bong Kopano ya Ditona tsa Temothuo tsa BRICS – e mo tseleng, mme Kopano ya Ditona tsa Merero ya Tirisanommogo le Dinaga tsa Boditšhaba, ya Ditona tsa Pabalesego, ya Ditona tsa Diintaseteri, ya Ditona tsa Saense, ya Ditona tsa Merero ya Badiri le Ditiro, ya Ditona tsa Ditlhaeletsano, ya Ditona tsa Boitekanelo mmogo le ya Ditona tsa Merero ya go Dira Metseseteropo di setse di konoseditse dipegelo tsa tsona gore Samiti ya Baeteledipele e kgone go ka simolola.5.3. Letsholo la go Jela Setšhaba Nala la BRICS go leba kwa makaleng a a farologaneng mo setšhabeng le lona le garetswe.5.4. Dipuisano tseno di neetse ditšhono go dipuso, mekgatlho, baitseanape le barutegi go tswa kwa dinageng tsa BRICS, go buisana ka dintlha tse di ba amang botlhe tse di tla dirang gore ditshwetso tse di tsewang mo Samiting ya BRICS di bo di ikaegile ka dintlha tse di utlwagalang.6. Go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa Leano la Tlhabololo ya Naga (NDP)6.1. Kabinete e neseditse pula tsiboso ya Komiti ya go Loga Maano a Naga e e ka ga dikgato tsa go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa NDP e e nopotseng gore ikonomi e santse e rulagantswe ka tsela e e sa tsweleng maAforika Borwa otlhe mosola, mme seno ke sona selo se segolo se se dirang gore maemo a tshokolo le a go se lekalekane a tswelele go golela ruri.6.2. Puso e santse e eme ka le lereng e batla go rulaganya sešwa le go fetola ikonomi gore e tswele maAforika Borwa otlhe mosola.7. Motlakase7.1. Ka la bo 25 Phukwi 2023 e ne e le Ngwaga Poo fa e sale Moporesitente Ramaphosa a itsise Leano la go Tseela Motlakase Dikgato.7.2. Kabinete e itumedisiwa ke kgatelopele e e setseng e dirilwe fa e sale leano leno le tsenngwa tirisong, mme le tswelela go nna le katlego mo go Direng gore Motlakase o Nne Teng ka fa nageng mmogo le mo go fokotseng dikgato tsa motlakase o o tshabetseng ruri.8. Bojanala8.1. Kabinete e itumedisiwa ke gore dipalopalo tsa lephata la Bojanala mo kgweding ya Seetebosigo 2023 di bontsha gore lekala la bojanala le ntse le gola ka iketlo go tswa mo matsapeng a a tlhodilweng ke leroborobo la COVID-19. Dipalopalo tsa Seetebosigo tse di dirilweng ke ba Setheo sa Dipatlisiso tsa Dipalopalo sa Aforika Borwa (Stats SA) di bontsha gore dipalopalo tsa batho ba ba jelang naga nala, ba ba tswang ka naga le ba ba etelang dikarolo tsa naga ka dijanaga e ka tswa e le baagi ba naga ya Aforika Borwa le baagi ba dinaga tsa kwa ntle e oketsegile magareng ga kgweid ya Seetebosigo 2022 le ya Seetebosigo 2023.9. Ikonomi9.1. Kabinete e itumedisiwa ke pegelo ya ba Stats SA e e reng maemo a phetogotlhotlhwa a wetse kwa tlase go tloga mo go diperesente di le 6.3 ka kgwedi ya Motsheganong 2023 go fitlha mo go di le 5.4 mo kgweding ya Seetebosigo 2023, mme eno ke palo e kgolo thata e maemo ano a wetseng kwa tlase ka yona fa e sale mo kgweding ya Motsheganong 2020. Go fokotsega gono ga phetogotlhotlhwa go bontsha ka fao ikonomi ya rona e ngangabetseng ka gona, mme yona e filwe maatla gape le ke tshwetso ya Bankakgolo ya Aforika Borwa e e sa fetolang maemo a boleng jwa madi a dikadimo a dibanka mme e a tlogetse gona fo a leng ka diperesente di le 8.25.10. Molaotlhomo wa Puo ya Diatla ya Aforika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e itumeletse dikgato tsa sešweng tse Moporesitente Ramaphosa a di tsereng tsa go saena Molaotlhomo wa SASL go nna molao, mme seno se raya gore SASL jaanong ke Puo ya bo 12 ya semmuso ka fa nageng ya Aforika Borwa. Seno se tla tsholetsa ditshwanelo tsa batho ba ka nna 600 000 ba ba dirisang puo eno ya SASL ka fa nageng ya Aforika Borwa.B. Ditshwetso tsa Kabinete1. Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/20241.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go gololwa ga letlha la Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/2024. Dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe tsa kotara ya ntlha le ya bobedi di tla phasaladiwa ka kgwedi ya Phatwe le ya Ngwanaitseele 2023, mme ka kgwedi ya Tlhakole le ya Motsheganong 2024 go tla phasaladiwa tsa kotara ya boraro le ya bone ka go latelana ga tsona. Go phasaladiwa gangwe le gape ga dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe go botlhokwa thata mo go thuseng go disa maemo a botlhokotsebe le mo go thuseng go tsaya ditshweetso tse di botoka mo go lwantshaneng le botlhokotsebe.2. Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole2.1. Kabinete e neseditse pula Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole. Pholisi eno ke karolo ya dikgato tsa puso tsa go fetola melawanataolo ya lekala la matlole go ya ka mokgwatirelo wa Twin Peak wa Lefapha la Matlole a Naga.2.2. Mo gare ga tse dingwe tse dintsi, maitlhomo a pholisi eno ke go dira gore maemo a ditirelo le a go dirisana le badirisi ba ditirelo tseno mo mebarakeng ya tsa matlole e tokafale. Maitlhomo a yona ke go dira bonnete jwa gore ditheo tsa matlole di tsamaisa kgwebo ka mokgwa o o sa tlhophololeng badirisi ba ditirelo tsa tsona, go thibela ditheo tsa matlole go tsamaisa kgwebo ka tsela e e sa tsamaisaneng le eo dimaraka tsa matlole di tshwanetseng go tsamaisiwa ka tsona mmogo le go dira gore batho ba nne le tshepo e e feletseng mo ditheong tsa matlole.2.3. Go tsenyeng tirisong pholisi eno go tla dira bonnete jwa gore naga e kgona go gagamatsa dithulaganyo tsa matlole gore di kgone go ema nokeng kgolo ya ikonomi le go dira gore batho ba bantsi ba kgone go fitlhelela ditirelo tsa matlole le go dira gore baagi botlhe go se itlhokomoloswe bona mo mererong ya matlole. Re a amogela gore le fa tota batho ba bantsi ba na le diakhaonto, diakhanto tseno ga di a gasagana go ya ka ditirelo tsa matlole tse dintsi tse di leng teng.2.4. Pholisi eno e ka fitlhelwa mo webesaeteng ya Lefapha la Matlotlo a Bosetšhaba yawww.treasury.gov.zaC. Melaotlhomo1. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 20231.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 2023. Molaotlhomo ono o kwalola sešwa Molao wa NPA (Molao wa bo 32 wa 1998) gore jaanong o kgone go letlelela gore go tlhomiwe Kantoro ya Dipatlisiso e e tla nnelang ruri mo setehong sa NPA mmogo le go gagamatsa maatla a go dira dipatlisiso.2. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale oo2.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Sekwalwa se Iseng se Butswe sa Molaotlhomo ono ono o o Kwalolotsweng Sešwa, mme ona o kwalola sešwa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale (RICA) (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Maitlhomomagolo a dikarolo tse di kwalolotsweng sešwa ke go dira gore go nne le dithata tse di lekaneng tsa go sireletsa ditshwanelo tsa batho gore go se italetswe mo dikgang tsa bona go se tlhokagalo, go dira jaaka go laetswe mo ditshwanelong tsa go leba kwa kgotlatshekelo, mo ditshwanelong tsa go se kgorelediwe go ntsha se se mo mafatlheng ga bobegakgang jo bo sa ilediweng go dira tiro ya jona mmogo le go ya le ka ditshwanelo tsa semolao tse ka ngwaga wa 2021 Kgotlatshekelo ya Molaotheo e ntshitseng katlholo ka tsona mme ya fitlhela gore RICA ya ngwaga wa 2002 ga e tsamaisane le molaotheo.D. Go ThapiwaPele batho botlhe ba thapiwa go tla tlhatlhobiwa makwalo a bona a dithuto le ditlankana dingwe tse di tlhokagalang.1. Rre Percy Sechemane o thapilwe go nna Mokaedikhuduthamagamogolo wa Trans-Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani o thapilwe go nna Mokaedikakaretso (DG) kwa Lefapheng la Ditlhaeletsano le Thekenoloji ya Dijithale.3. Rre Duncan Pieterse o thapilwe go nna DG kwa Lefapheng la Matlotlo a Naga.4. Mme Qinisile Precious Delwa o thapilwe go nna Motlatsamokaedikakaretso (DDG) mo lekaleng la Boitshimololedikgwebo ka fa Lefapheng la Tlhokomelo ya Dikgwebopotlana (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Kantoro e e Kwalang Dipholisi le go Dira Dipatlisiso ka fa Lefapheng la DSBD.6. Rre Xolisa Mabhongo o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya Puso mo Lefatsheng le mo Kontinenteng ka fa Lefapheng la Dikamano le Tirisano le Dinaga tsa Boditšhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya go Hira Madulo le Mafelo a Tulo a go Agelwa Baagi ke Puso ka fa Lefapheng la Merero ya Bodulo.8. Rre Thabo Kekana o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Matsholo le Diporojeke ka fa Lefapheng la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE).9. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Naga sa Dikgerekgere tsa Metšhini e e Dirisang Motlakase:(a) Monnasetulo Lemao Dorah Modise (Monnasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsamonnasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o thapilwe sešwa); le(e) Moatefokate Derick Block.10. Boto ya Botsamaisi jwa Bolaodi jwa Motlakase wa Naga:(i) Rre Protas Phili – o thapilwe go nna Monnasetulo (o thapilwe sešwat)(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o thapilwe sešwa);(iii) Rre Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Rre Happy Khambule.11. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Inkomati-Usuthu Catchment:(i) Mme Linda Carol Zulu (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Moatefokate Geraldine Khoza (o thapilwe go nna Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Rre Sam Mthembu;(v) Rre Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Rre Steven Matome Mathetsa; le(vii) Mme Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Puso sa Merero ya Tlhokomelo ya Didirisiwa tsa Tshedimosetso le tsa Thekenoloji:(i) Rre Kiruben Pillay (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Rre Luvuyo keyise;(vii) Rre Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura MsemeE. Dintlha tsa Sešweng1. Kgwedi ya Basadi1.1. Aforika Borwa e keteka Kgwedi ya Basadi ka Phatwe ka molaetsamogolo yo o reng: “Go potlakisa ditšhono mo baaging le mo ikonoming gore basadi ba tle ba matlafadiwe” mme seno ke go bontsha tlotlo go basadi ba feta 20 000 ba ba kileng ba gwantela kwa Union Buildings ka ngwaga wa 1956 ba ile go lwantshana le melao e e neng e gatelela batho ba bantsho ya go rwala dibukana tsa makwaloitshupo tsa puso ya tlhaolele.1.2. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola kgwedi eno mosola e seng fela ka go bontsha tlotlo go basadi ba ba lwetseng kgololesego ya rona mme gape le go nne le seabe mo go ageng setšhaba se se emang nokeng matlafatso ya basadi le go netefatsa gore basadi le bana ba tla nna ba babalesegile.F. Melaetsa1. Melaetsa ya go AkgolaKabinete e romela melaetsa ya yona ya go akgola le go eletsa masego kwa go:- Setlhopha sa naga sa Netball Spar Proteas, jaaka se fitlheletse maemo a borataro mo metshamekong ya Sejana sa Lefatshe sa Metshameko ya Bolotloa. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola mosola ditiragalo tsa mothale ono tsa go kopanya baagi ba Aforika Borwa go dira gore e nne seoposewngwe le go aga setšhaba se se tshwaraganeng gore yo mongwe le yo mongwe mo setšhabeng a se ipone e le letlhaodi.- Banyana Banyana, jaaka ba dirile motlholo ka go fetela kwa makgaolakganyeng a ditlhopha di le 16 a Metshameko ya Kgwele ya Basadi ya Sejana sa Lefatshe sa ngwaga wa 2023. Metshameko e mentle e ba e tshamekileng e rotloeditse setšhaba mme ba dirile naga motlotlo tota.- Moporofesara Thuli Madonsela, yo e kileng ya nna tlhogo ya Setheo sa Mosireletsi wa Setšhaba, jaaka a thapilwe mo go Boto ya Dinagakopano e e Dirang ka Dikeletso mo Mererong ya Ditlhagisiwa tsa Saense le Thekenoloji tse di Tlhamiwang.- Tatjana Schoenmaker, jaaka a fentse gauta mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 200 mmogo le go fenya selefera mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 100 kwa Metshamekong ya Lefatshe ya Dinaledi tsa go Thuma e e neng e tshwaretswe kwa Fukuoka, kwa nageng ya Japan.2. Melaetsa ya MatshedisoKabinete e romela matshediso a yone le kutlwelobotlhoko kwa go ba lelapa le ditsala tsa:- Rre Imam Achmad Cassiem (yo a neng a na le dingwaga di le 78), yo a neng a golegilwe kwa ntlolefifing ya Robben Island, yo e neng e le tokololo ya mokgatlho wa dipolotiki wa Pan Africanist Congress yo e neng gape e le yo mongwe wa batho ba ba simolotseng mokgatlho wa Qibla, yo gape e neng e le segatlhamelamasisis mo mererong ya kgaratlhelo ya tokologo.- Batho ba ba tlhokafetseng ka ntlha ya mogwanto wa borathekesi kwa MotsekapaDipotsolotso:Mme Nomonde Mnukwa – Mmueledi wa Puso wa NamaotshwereMogala: 083 653 7485 " |
}, |
"Siswati": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/sitatimende-semhlangano-wekhabhinethi-wangalesibili%2C-mhla-ti-8-indlovulenkhulu-2023", |
"statement": "Sitatimende Semhlangano WeKhabhinethi WangaLesibili, Mhla Ti-8 Indlovulenkhulu 2023A. Tindzaba Letibalulekile Talelive1. Siteleka Sematekisi Semkhandlu Wematekisi Wavelonkhe WaseNingizimu Afrika (i-SANTACO) SaseNshonalanga Kapa1.1. Ikhabhinethi yatisiwe mayelana nekungaboni ngeliso linye emkhatsini we-SANTACO yaseNshonalanga Kapa kanye neLidolobhakati laseKapa, lesekufike ekutseni kube nesiteleka lesinebudlova lobungumnyama longasi ngesizatfu sekuboshwa kwematekisi Lidolobhakati laseKapa.1.2. Ikhabhinethi iyabugceka kakhulu nebuyaluyalu eKapa futsi icela i-SANTACO kutsi icinisekise kutsi imibhikisho yayo inekuthula futsi ayiphatamisi emalungelo alabanye. Mayelana naloku, sicaphele kutsi kubete tigameko tebudlova kulamahora lange-48 landlulile. Nanoma kunjalo, emalungu eMbutfo Wemaphoyisa aseNingizimu Afrika kanye naleminye imibutfo yekucinisekisa kutfotjelwa kwemitsetfo iyalelwe kutsi icinisekise kutsi simo sebudlova siyalawulwa kute kutsi bahlali bakwati kuhamba ngalokuphephile uma baya esikolweni, emsebentini kanye nasemisebentini yabo yemalanga onkhe.1.3. Ikhabhinethi ibikelwe futsi ngeLidolobhakati laseKapa kutsi lihlisibeta timo tekusebenta kwematekisi letingcubutana neMtsetfo Wavelonkhe Wetethrafikhi Yemgwaco, wanga-1996 (Umtsetfo we-93 wanga-1996) kanye neMtsetfo Wavelonkhe Wetekutfutsa Letihamba Emhlabatsini, wanga-2009 (Umtsetfo we-5 wanga-2009), lolawulako emacala etethrafikhi netinhlawulo letihambisana naloko, kufaka ekhatsi kuboshwa kwematekisi. Ikhabhinethi iyale Indvuna Yetekutfutsa, Mk. Sindisiwe Chikunga, kutsi acinisekise kutsi nanoma ngukuphi kusebenta kwematekisi lokungcubutana nemitsetfo yaseRiphabhlikhi iyasuswa.2. Kulwa nekumbiwa kwetimbiwa ngalokungekho emtsetfweni2.1. Ikhabhinethi ikwemukele kukhishwa kweluphiko lwemaphoyisa lolukhetsekile, lolwesekelwa ngumbutfo wetemphi, eRiverlea, eGoli, kute lubukane nekumbiwa kwetimbiwa etimayini ngalokungekho emtsetfweni kulendzawo.2.2. Kwengeta, Ikhabhinethi ibonge kakhulu ngekuboshwa kwebasolwa labangetulu kwalaba-194 mayelana netento tekumba timbiwa etimayini ngalokungekho emtsetfweni futsi betekucinisekisa kutfotjelwa kwemitsetfo kutsi balwe babucedze lobugebengu kanye nalobunye bugebengu lobumatima lobukhona kulelive.2.3. Litiko Letetimbiwa Nemandla (i-DMRE) litibophelele kuvala yonkhe imigodzi levulekile lengasasebenti kanye nemigodzi yetimayini e-Riverlea ekupheleni kwenyanga yeNyoni 2023, ngaleso sikhatsi isaphotfula tinhlelo tekuvala leminye imigodzi levulekile lengasebenti kanye nemigodzi yetimayini kulo lonkhe lelive.3. Simo setekuvikeleka eNiger3.1. Ikhabhinethi iyawubona umtselela wesimo setekuvikeleka lesinawo eNiger ekuhambeni ngetindiza emkhatsini weNingizimu Afrika/i-Afrika lengaseNingizimu kanye neNshonalanga Yurophu, lokunemiphumela lemibi emabhizinisini nakubantfu kanye nasembonini yetindiza letsi isacala kusimama ngemuva kwekukhahlabeteka kakhulu kwetindiza lokwabangelwa lubhubhane lweSifo seligciwane i-Corona sanga-2019 (i-COVID-19).3.2. Ikhabhinethi ikugcizelele kugceka kwahulumende kuketulwa kwembuso waseNiger kanye nemyalo wekubuyiselwa kwelutinto lwentsandvo yelinyenti esimeni lesifanele lesetayelekile ngekushesha, iphindze futsi yaphawula nangesinyatselo semtamo wekubuyisela lutinto esimeni lesifanele ngaphasi kweMmango Wetemnotfo Wemave LaseNshonalanga Afrika.4. Ingcungcutsela YeRussia ne-Afrika4.1. Mengameli Cyril Ramaphosa bekangulomunye webaholi base-Afrika labebahlanganyele kuleNgcungcutsela yeRussia ne-Afrika, lebeyibanjelwe eSt Petersburg eNhlanganweni YaseRussia mhla tinge-27 namhla tinge-28 Kholwane 2023. Lengcungcutsela yemukele Luhlelo Lwekusebenta Lwenkhundla Yebudlelwane LweRussia ne-Afrika lolugcile ekuciniseni kubambisana emikhakheni yetepolitiki kanye netekuphepha, temnotfo, temisebenti yekwenta buntfu/kulunga kulabanye, kanye netinshisekelo tekuzuza nekuphumelela ngalokufananako.4.2. Ngaseceleni kwalengcungcutsela, Tinhloko teMave naHulumende labayincenye yaloMtamo Wetekuthula Wase-Afrika mayelana nekungcubutana lokukhona emkhatsini weRussia ne-Ukraine tabamba tingcoco tekulandzelela naMengameli Vladimir Putin mayelana netinyatselo tekucocisana tekwakha kutetsemba letitawenta kutsi kube netimo tekuvumelana lekucociswene ngato tekucedza imphi.4.3. Mengameli Ramaphosa naPutin nabo babambe umhlangano wemave lamabili bacoca ngematfuba ekukhulisa tekuhwebelana emkhatsini walamave omabili, kanye nekutsi leNhlangano yeRussia ikhulise lutjalomali eNingizimu Afrika.5. Kulungela Kusingatsa Ingcungcutsela Ye-BRICS5.1. Ikhabhinethi icinisekisiwe kutsi tonkhe tinhlelo setime ngemumo mayelana nekulungela kusingatsa Ingcungcutsela ye-BRICS ye-15 letawubanjelwa eGoli kusukela mhla tinge-22 kuya kumhla tinge-24 Ingci 2023.5.2. Umhlangano wekugcina weTindvuna te-BRICS - Umhlangano weTindvuna Tetekulima te-BRICS – uyachubeka kungunyalo, kantsi Imihlangano yeTindvuna Temave Emhlaba, Tekuvikeleka, Tekuhwebelana, Tetimboni, Tetemfundvo, Tesayensi, Tebasebenti, Tetekuchumana, Tetemphilo, kanye neNkhundla Yetekutfutfukiswa Kwemadolobha setiyiphotfulile imibiko yato yeBaholi Balengcungcutsela.5.3. Tinhlelo te-BRICS Tekusita temikhakha leyehlukene kantsi nemimango nayo ifakwe ekhatsi.5.4. Letingcoco tinike bohulumende, tinhlangano, bochwepheshe kanye netifundziswa letivela emaveni e-BRICS litfuba lekucocisana ngetindzaba letinelisasasa bubili letitawenta kutsi kukhonwe kutsatsa tincumo letibhadlile kuleNgcungcutsela ye-BRICS.6. Lubuyeketo Lweluhlelo Lwekutfutfukisa Lwavelonkhe (i-NDP) Leminyaka Lelishumi6.1. Ikhabhinethi ikwemukele Kubuyeketwa Kwe-NDP Kweminyaka Lelishumi yiKhomishana Yavelonkhe Yekuhlela levete kutsi umnotfo useloku uhleleke ngendlela lengatifezi tidzingo tabo bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika, lokusizatfu lesikhulu lesenta kutsi kube nekhula kwemazinga ebuphuya nekungalingani.6.2. Hulumende sewutibophelele ekuhleleni kabusha nasekuguculeni umnotfo kute kutsi ufeze timfuno tabo bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika.7. Emandla Agezi7.1. Mhla tinge-25 Kholwane kube ngumgubho weMnyaka Wekucala kusukela Mengameli Ramaphosa amemetela Luhlelo Lwekusebenta Lwetemandla Agezi.7.2. Ikhabhinethi iyemukele inchubekelembili leseyentiwe kute kube ngunyalo manje yekufezekisa Luhlelo Lwekusebenta Lwetemandla Agezi, loluchubeka njalo nekwenta kancono mayelana neKutfolakala Kwagezi kanye nekwenta kancono etigabeni nekucishwa kwagezi njalo-nje.8. Tekuvakasha8.1. Ikhabhinethi kuyayitfokotisa kutsi tibalobalo teTekuvakasha tangeNhlaba 2023 tikhombisa kutsi umkhakha wetfu wetekuvakasha uyalulama kancane kancane emiphumeleni ledzabukisako yelubhubhane lwe-COVID-19. Tibalobalo tangeNhlaba 2023 letivela esikhungweni seTelubalobalo SaseNingizimu Afrika (i-Stats SA) tikhombisa kutsi umtsamo walabafikako, labahambako nebahambi labendlulako tikhulile kubahlali baseNingizimu Afrika kanye nakubahambi bakulamanye emave emkhatsini weNhlaba 2022 neNhlaba 2023.9. Temnotfo9.1. Ikhabhinethi yamukele umbiko we-Stats SA wekwehla kwemandla emali yebatsengi kusuka kumaphesenti la-6.3 ngeNkhwekhweti kuya kumaphesenti la-5.4 ngeNhlaba 2023, lokukwehla lokukhulu kakhulu kusukela ngeNkhwekhweti 2020. Lokwehla kukhombisa kusimama kwemnotfo wetfu, lokuphindze kwakhutsatwa sincumo seLibhangesilulu laseNingizimu Afrika sekushiya silinganiso semalimboleko ku-8.25%.10. Umtsetfosivivinyo Wetelulwimi Lwetimphawu LwaseNingizimu Afrika (i-SASL)10.1. Ikhabhinethi ikwemukele kusayinwa lokusandza kwentiwa kweMtsetfosivivinyo wete-SASL kutsi ube ngumtsetfo lokwentiwe nguMengameli Ramaphosa, lokwente i-SASL kutsi ibe lulwimi lwe-12 lwetilwimi taseNingizimu Afrika letisemtsetfweni. Loku kutawukhutsata emalungelo ebasebentisi be-SASL baseNingizimu Afrika labalinganiselwa kulaba-600 000.B. Tincumo teKhabhinethi1. Ikhalenda lekhishwe ngembi kwesikhatsi yelushicilelo lwekota lwetibalobalo tetebugebengu lwemnyakatimali wanga-2023/241.1. Ikhabhinethi ikuvumile kukhishwa ngembi kwesikhatsi kwekhalenda yetibalobalo tetebugebengu kutsi kushicilelwe lushicilelo lwemnyakatimali wanga-2023/24. Letibalobalo tetebugebengu tekota yekucala neyesibili titawukhishwa ngeNgci nangeLweti 2023, netekota yesitsatfu neyesine tikhishwe ngeNdlovulencane kanye nangeNkhwekhweti 2024 ngekulandzelana. Lokukhishwa njalo-nje kwetibalobalo tetebugebengu kubalulekile ekugadzeni noma-ke kulandzelela tindlelakwenteka tetebugebengu kanye nekutsatfwa kwetincumo mayelana nekulwa nebugebengu.2. Inchubomgomo Yekufakwa Kutetimali2.1. Ikhabhinethi iyivumile Inchubomgomo Yekufakwa Kutetimali kutsi ifezekiswe. Lenchubomgomo iyincenye yetingucuko tahulumende temitsetfo yemkhakha wetetimali futsi ihambisana nemodeli ye-Twin Peaks yeMgcinimafa Wavelonkhe.2.2. Inchubomgomo, emkhatsini walokunye, ihlose kucinisekisa kutiphatsa lokuncono kwetimakethe kanye nekuphatfwa kwemakhasimende emkhakheni wetetimali. Inhloso yaloku kucinisekisa kutsi tikhungo tetetimali tichuba ibhizinisi ngetindlela letivuna emakhasimende, tivimbele tinchubo letibukela phasi sitfunti setimakethe tetimali, futsi takhe kutetsemba eluhlelweni lwetetimali.2.3. Kufezekiswa kwalenchubomgomo kutawucinisekisa kutsi lelive licinisa tinchubo talo tetemnotfo kute kwesekelwe kukhula kwetemnotfo kanye nekukhutsata kufinyelela tinsita tetetimali kanye nekufakwa kwetimali kwato tonkhe takhamiti. Kukuvuma kutsi nanoma-nje emazinga ekufinyelela atfutfukile kuma-akhawunti, loku akukaveli emikhicitweni nakutinsita tetfu letinyenti.2.4. Lenchubomgomo iyatfolakala kuwebhusayithi yeMgcinimafa Avelonkhe:www.treasury.gov.zaC. Imitsetfosivivinyo1. Umtsetfosivivinyo Wekuchibela Teluphiko Lwavelonkhe Lwetekushushisa (i-NPA) wanga-20231.1. Ikhabhinethi ikuvumile kwetfulwa ePhalamende kweMtsetfosivivinyo Wekuchibela luhlaka lwe-NPA lwanga-2023. Lomtsetfosivivinyo uchibela Umtsetfo we-NPA, wanga-1998 (Umtsetfo we-32 wanga-1998) kute kutsi kusungulwe Luphiko Lwetekuphenya lube sikhungo salomphelo ngekhatsi ku- NPA kanye nekucinisa emandla ayo ekuphenya.2. Umtsetfosivivinyo Wekuchibela Kulawulwa Kwetekuntjontja Luchumano kanye Nekwenta kutsi kube neKutfolakala Kwelwatiso Loluphatselene Netekuchumana2.1. Ikhabhinethi igunyate kwetfulwa ePhalamende kweluhlaka lweMtsetfosivivinyo Wekuchibela, lochibiyela Kulawulwa Kwetekuchumana kanye Nekwenta kutsi kube neLwatiso loluphatselene neLwatiso Lwetekuchumana (i-RICA), wanga-2002 (Umtsetfo we-70 wanga-2002).2.2. Letichibelo tentelwe ikakhulukati kutsi tente kube netivikelo letenele tekuvikela lilungelo lekuba nemfihlo, njengoba kugcizelelwa emalungelo ekufinyelela tinkantolo, inkhululeko yekukhuluma kwebetindzaba kanye nelilungelomusa ngekuhambisana nesehlulelo seNkantolo yeteMtsetfosisekelo sanga-2021 lesatfola kutsi i-RICA yanga-2002 ayihambisani nemtsetfosisekelo.D. Kubekwa EtikhundleniKutawuhlolwa ticu tabo bonkhe lababekwe etikhundleni kubuye futsi kucinisekiswe kuvumeleka lokufanelekile.1. Mnu. Percy Sechemane njengeSikhulu Lesikhulu se-Trans-Caledon Tunnel Authority.2. Mk. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani njengeMcondzisi-Jikelele (i-DG) yeLitiko Letekuchumana Netheknoloji Yetedijithali.3. Mnu. Duncan Pieterse njenge-DG kuTemafa Avelonkhe.4. Mk. Qinisile Precious Delwa njengeLisekela leMcondzisi-Jikelele (i-DDG): Kutfutfukiswa kweMabhizinisi Ahulumende Netemabhizinisi Etikweni Letekutfutfukiswa Kwemabhizinisi Lamancane (i-DSBD).5. Mk. Mosa Keneilwe Makhele njenge-DDG: Kutenchubomgomo yeMkhakha neKucwaninga e-DSBD.6. Mnu. Xolisa Makaya njenga-DDG: Tekubusa Kwemave Emhlaba ne-Ajenda Yetelivekati kuLitiko Letebudlelwane Bemave Emhlaba Nekubambisana.7. Mk. Rosinah Nghaka Dumalisile njenga-DDG: Tekurenta Lokukhonekako neTindlu Tekuhlala kuLitiko Letekuhlaliswa Kwebantfu.8. Mnu. Thabo Kekana njenga-DDG: Tinhlelo Nemiklamo e-DMRE.9. Ibhodi Yebacondzisi Yesikhungo Savelonkhe Sekulahlwa Kwekungcola Ngekuyishisa Ngesikhiphamisebe Leyingoti:(a) Mk. Lemao Dorah Modise (Sihlalo);(b) Dkt. Stella Barnard (Sekelasihlalo);(c) Mk. Gratitude Ramphaka;(d) Dkt. Kgaugelo Chiloane (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni); kanye(e) na-Adv Derick Block.10. Emalunga Ebhodi Yavelonkhe Yebacondzisi Besilawuli Senuzi:(i) Mnu. Protas Phili – Sihlalo (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni);(ii) Mk. Pinkie Deneo Peta (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni);(iii) Mnu. Paul Heeger;(iv) Mk. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dkt. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dkt. Nandi Malumbazo;(vii) Mk. Theodorah Bahlekazi; kanye(viii) neMnu. Happy Khambule.11. Ibhodi Yebacondzisi be-Inkomati-Usuthu Catchmen Management Agency:(i) Mk. Linda Carol Zulu (Sihlalo);(ii) Adv Geraldine Khoza (Sekelasihlalo);(iii) Mk. Shivon Wiggins;(iv) Mnu. Sam Mthembu;(v) Mnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnu. Steven Matome Mathetsa; kanye(vii) naMk. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bacondzisi Bebhodi Ye-Ejensi Yahulumende Yetelwatiso Netebucwepheshe:(i) Mnu. Kiruben Pillay (Sihlalo);(ii) Mk. Lerato Petlele (Lisekelasihlalo);(iii) Mk. Khathu Sibanda;(iv) Dkt. Lucienne Abraham;(vi) Mnu. Luvuyo Keyise;(vii) Mnu. Mandla Martin Mnisi;(viii) Mk. Renisha Naidoo;(ix) Mk. Nolitha Pietersen; kanye(x) naMk. Laura Mseme.E. Umkhosi Wanyalo1. Inyanga yaBomake1.1. INingizimu Afrika igubha umkhosi wekukhumbula Inyanga Yabomake ngeNgci ngaphasi kwengcikitsi letsi: “Kusheshisa ematfuba etenhlalakahle yetemnotfo kute kuhlonyiswe bomake” kuhlonipha bomake labangetulu kwala-20 000 labashuca bacondza e-Union Buildings nga-1956 bayobhikishela imitsetfo yahulumende welubandlululo lobewucindzetela bantfu labamnyama kutsi bahambe baphatse emapasi yonkhe indzawo lapho baya khona.1.2. Ikhabhinethi imema bantfu baseNingizimu Afrika kutsi basebentise lenyanga bahloniphe bomake labalwela inkhululeko yetfu baphindze futsi badlala indzima ekwakheni ummango loweseka kufukulwa kwabomake futsi locinisekisa kuphepha kwabomake nebantfwana.F. Imilayeto1. KuhalalisaIkhabhinethi yendlulisela kuhalalisa kwayo netilokotfo letinhle ku:- Ecenjini lelibhola letandla i-Netball Spar Proteas, ngekuphumelela kufika ezingeni lesitfupha eNdzebeni Yemhlaba Yelibhola Letandla. Ikhabhinethi icele bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika kutsi basebentise letikhatsi tekuhlangana njengelitfuba kutsi bafinyelele kulabanye bantfu bakubo baseNingizimu Afrika kute bakhe lubumbano nekuvana emmangweni futsi bakhutsate kwakhiwa kwesive lapho khona wonkhe umuntfu ativa akhululekile.- I-Banyana Banyana, ngekucopha umlandvo ngekufika ezingeni lemacembu la-16 lekugcina leNdzebe Yemhlaba Yabomake Ye-FIFA Yanga-2023. Imisebenti yabo lemangalisako emkhakheni wetemidlalo ifake sive inshisekelo yaphindze futsi yandizisa umjeka wetfu waphakamela etulu kakhulu.- Solwati Thuli Madonsela, loyo bekanguMvikeli Wesive esikhatsini lesengcile, ngekukhetfwa abe ngulelinye lilunga leBhodi Yamhlabuhlangene Yekweluleka Ngekwesayensi yeseLuleko Lesitimele mayelana neTimphumelelo Kutesayensi Netebuchwepheshe.- Tatjana Schoenmaker, ngekuphumelela emdlalweni wekubhukusha lobitwa ngekutsi pheceleti i-breaststroke ye-200m awine indodo yegolide kanye nesiliva ku-100m breaststroke ku-World Aquatics Championships eFukuoka, eJapan.2. KudvudvutaIkhabhinethi ivakalise emavi ekulilela nekudvudvuta imindeni nebangani:- ba-Imam Achmad Cassiem (78), lowake waba siboshwa saseRobben Island, lobekalilunga le-Pan Africanist Congress nelilunga lelasungula umbutfo i-Qibla Movement, lobekasigayigayi seMsiphalato wekulwa nelubandlululo.- balabo baantfu labashone ngesikhatsi sesiteleka sematekisi eKapa.Imibuto: Mk. Nomonde Mnukwa – Libambela Lalokhulumela HulumendeMakhalekhikhini: 083 501 7485 " |
}, |
"TshiVenda": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/tshitatamende-tsha-mu%E1%B9%B1angano-wa-khabinethe-wa-%E1%B8%BCavhuvhili-%E1%B8%BD-8-%E1%B9%B0hangule-2023", |
"statement": "Tshitatamende tsha Muṱangano wa Khabinethe wa Ḽavhuvhili ḽa 8 Ṱhangule 2023A. Mafhungo a Zwino kha Shango1. Tshiṱereke tsha thekhisi tsha vha Khoro ya zwa Thekhisi ya Lushaka ya Afrika Tshipembe (SANTACO) ngei Kapa Vhukovhela1.1. Khabinethe yo ḓivhadzwa nga ha u bvelaphanḓa ha u ganzhila ha nyambedzano vhukati ha vha SANTACO ya Kapa Vhukovhela na vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa, zwe zwa vhanga tshiṱereke tshi si tsha vhuḓi nga vhanga ḽa u dzhiwa ha thekhisi lu re mulayoni nga vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa.1.2. Khabinethe yo sasaladza zwiito zwa dzikhakhathi na zwa u sa tevhedza mulayo ngei Ḓoroboni ya Kapa ya dovha hafhu ya ita khuwelelo kha vha SANTACO ya uri vha vhone uri tshiṱereke tshavho tshi khou itwa nga nḓila ya mulalo nahone tshi songo khakhisa pfhanelo dza vhaṅwe vhathu. Ro dovha hafhu ra dzhiela nṱha uri kha heḽi fhungo, a ho ngo vha na zwiwo zwa zwiito zwa dzikhakhathi zwi shushaho kha awara dza 48 dzo fhiraho. Fhedzi, miraḓo ya Tshumelo ya Tshipholisa tsha Afrika Tshipembe na maṅwe mazhendedzi a zwa u kombetshedza u tevhedzwa ha mulayo vho rumelwa u itela u langa tshiimo tsha zwiito zwa dzikhakhathi uri vhadzulapo vha kone u tshimbile vho tsireledzea musi vha tshi ya tshikoloni, mishumoni na kha u ita mishumo yavho ya ḓuvha nga ḓuvha.1.3. Khabinethe yo dovha ya vhudzwa nga ha uri vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa vho tea maitele a mashumele a thekhisi a si na vhuṱumani na Mulayo wa Vhuendi Dzibadani wa Lushaka wa ṅwaha wa 1996 (Mulayo wa vhu 93 wa 1996) na Mulayo wa Vhuendi ha Shangoni wa Lushaka wa ṅwaha wa 2009 (Mulayo wa vhu 5 wa 2009), ine ya langa u pfhukwa ha milayo ya vhuendi na ndaṱiso dzo teaho, ho katelwa na u dzhia lu re mulayoni zwiendedzi. Khabinethe yo ṋea ndaela Minisṱa wa zwa vhuendi, Mufumakadzi Vho Sindisiwe Tshikunga, uri vha vhone zwauri thekhisi iṅwe na iṅwe ine ya khou shuma lu siho ho milayoni ya shango ḽa Afrika Tshipembe i bvisiwe badani.2. U lwa na zwiito zwa u gwa migodi zwi siho mulayoni2.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha yunithi yo khetheaho ya tshipholisa, ine ya khou thuswa nga maswole, ngei Riverlea, Johannesburg, uri i thuse u lwa na zwiito zwa u gwa migodi lu siho mulayoni kha vhupo honoho.2.2. Zwiṅwe hafhu, Khabinethe yo fhululedza u farwa ha vhahumbulelwa vha no paḓa 194 vhane vha khou ṱumanywa na u ita zwiito zwa u eba migodi lu siho mulayoni na u rumelwa ha mazhendedzi a zwa u kombetshedza u tevhedzela mulayo u vhona uri zwiito izwi zwi fhungudzee nga u ṱavhanya khathihi na miṅwe milandu i shushaho shangoni.2.3. Muhasho wa Zwiko zwa Minerala na Fulufulu (DMRE) wo ḓiimisela u vala milondo yo vuleaho i sa tsha shumiswaho na milindi ya migodi ngei Riveria mafheloni a ṅwedzi wa Khubvumedzi 2023, ngeno u tshi khou dovha wa fhedzisa pulane dza u vala milondo yo vuleaho i sa tsha shumiswaho na milindi ya maini u mona na shango ḽoṱhe.3. Tshiimo tsha tsireledzo ngei kha shango ḽa Niger3.1. Khabinethe yo dzhiela nṱha masiandaitwa ane a khou vhangwa nga tshiimo tsha zwa tsireledzo ngei kha shango ḽa Niger na nḓila ine tsha khou kwama vhuendi ha muyani vhukati ha shango ḽa Afrika Tshipembe/ mashango a Tshipembe ha Afrika na a Vhukovhela ha Yuropa, khathihi na mbuelo dzi si dza vhuḓi kha mabindu, vhathu na nḓowetshumo ya zwa vhufhufhi ine yo vha i khou thoma u vhuelela ngonani u bva kha masiandaitwa e a vha o vhangwa nga Dwadze ḽa Khoronavairasi (COVID-19)3.2. Khabinethe yo khwaṱhisedza uri muvhuso u khou sasaladza zwiito zwa u dzhia muvhuso nga khani ngei kha shango ḽa Niger nahone i khou ita khuwelelo ya mbuedzedzo ya vhudziki ha dimokirasi nga u ṱavhanya, yo dovha hafhu ya dzhiela nṱha maga o thomiwaho a u vhuedzedza vhudziki nga fhasi ha Tshitshavha tsha zwa Ikonomi tsha Mashango a Vhukovhela ha Afrika.4. Muṱangano wa shango ḽa Russia na mashango a Afrika4.1. Phresidennde Vho Cyril Ramaphosa vho vha tshipiḓa tsha vharangaphanḓa vha mashango a Afrika vhe vha dzhenela Muṱangano wa Vhuvhili wa shango ḽa Russia na mashango a Afrika, ngei ḓoroboni ya St Petersburg kha shango ḽa Russia u bva nga ḽa 27 u swika ḽa 28 Fulwana. Muṱangano uyu wo ṱanganedza Maga a u Thoma u shuma ha Foramu ya Vhufarisani ya vhukati ha shango ḽa Russia na mashango a Afrika ine yo sedza kha u khwaṱhisa tshumisano kha zwa poḽotiki na tsireledzo, ikonomi, mafhungo a vhuthusavhathu, na madzangalelo a thendelano dzine dza vhuyedza na u bveledzisa.4.2. Nga nnḓa ha muṱangano, Ṱhoho dza Mashango na Muvhuso dza Afrika dzine dza vha tshipiḓa tsha Maga a zwa Mulalo kha nndwa ine ya khou bvelela vhukati ha shango ḽa Russia na ḽa Urikane vho dovha hafhu vha vha na nyambedzano na Phresidennde Vho Vladimir Putin nga ha maga e ha ambiwa nga hao a u fhaṱa vhuthihi ane a ḓo sika tshikhala tsha thendelano dza u fhelisa nndwa.4.3. Phresidennde Vho Ramaphosa na Phresidennde Vho Putin vho vha na muṱangano wa u amba nga ha zwikhala zwa u engedzedza mbambadzo vhukati ha mashango aya mavhili, na u engedza vhubindudzi nga shango ḽa Russia kha shango ḽa Afrika Tshipembe.5. U lugela u fara Muṱangano wa BRICS5.1. Khabinethe yo vhudzwa zwa uri Afrika Tshipembe ḽo lugela u fara muṱangano wa vhu 15 wa BRICS ngei ḓoroboni ya Johannesburg u bva nga ḽa 22 u swika ḽa 24 Ṱhangule 2023.5.2. Muṱangano wa Dziminisṱa wa u fhedzisela - Muṱangano wa Dziminista dza zwa Vhulimi vha BRICS - u kati zwino, ngeno miṱangano ya Dziminisṱa dza Mafhungo a Nnḓa, Tsireledzo, Mbambadzo, Nḓowetshumo, Pfhunzo, Saintsi, Mishumo, Vhudavhidzani, Mutakalo, na Foramu ya zwa vhuḓorobiso vho pendela mivhigo yavho u itela Samithi ya Vharangaphanḓa.5.3. Ho khunyeledzwavho na mbekanyamushumo dza zwa Vhuṱumani tshitshavhani dza BRICS dza sekhithara na zwitshavha zwo yaho nga u fhambanaho.5.4. Nyambedzano idzi dzo ṋetshedza mivhuso, madzangano, vhaḓivhi na vhomakone kha zwa akhademi u bva kha mashango a BRICS tshikhala tsha u amba nga ha madzangalelo a muṱanganelano ane a ḓo thusa kha u dzhia tsheo vhe na nḓivho Muṱangano wa BRICS.6. Tsedzuluso ya Miṅwaha ya Fumi ya Pulane ya Mveledziso ya Lushaka (NDP)6.1. Khabinethe yo ṱanganedza Tsedzuluso ya Miṅwaha ya Fumi ya NDP nga Khomishini ya Vhupulani ya Lushaka ye ya sumbedza uri tshivhumbeo tsha ikonomi tshi kha ḓivha nga nḓila ine ya kundelwa u ṋetshedza tshumelo dzo teaho kha vhadzulapo vha ḽa Afrika Tshipembe vhoṱhe, zwine zwa vha tshivhangi tshihulwane tsha nyaluwo ya zwiimo zwa vhushai na u sa lingana.6.2. Muvhuso wo ḓi imisela u dzudzanya na u shandukisa ikonomi tshifhinga tshoṱhe uri i kone u ṋetshedza tshumelo dzo teaho kha vhadzulapo vhoṱhe vha ḽa Afrika Tshipembe.7. Fulufulu7.1. Ḓuvha ḽa 25 Fulwana ndi ḓuvha ḽa Anivesari ya u thoma u bva tshe Phresidennde Vho Ramaphosa vha ḓivhadza nga ha Pulane ya Mashumele ya zwa Fulufulu.7.2. Khabinethe yo ṱanganedza mvelaphanḓa yo swikelwaho u swika zwino u bva tshe Pulane ya Mashumele ya zwa Fulufulu ya thoma u shuma, nahone yo ḓisa khwiniso ya khonadzeo ya u bveledzwa ha fulufulu kha giridi nga u angaredza (Energy Availability Factor) na khwiniso ya zwiimo zwa zwiito zwa u khaulwa ha muḓagasi nga u sielisana.8. Vhuendealamashango8.1. Khabinethe i khou takadzwa nga mabalomabalo dza Vhuendelamashango dza ṅwedzi wa Fulwi 2023 dzine dzi khou sumbedza uri sekhithara yashu ya Vhuendelamashango i khou khwinifhadzea nga zwiṱuku zwiṱuku kha masiandaitwa a Dwadze ḽa COVID-19. Mbalombalo dza ṅwedzi wa Fulwi 2023 dzo ṋetshedzwaho nga vha Mbalombalo dza Afrika Tshipembe (StatsSA) dzi sumbedza uri tshivhalo tsha u dzhena, u bva na tsha vhaendelamashango vho no khou dala tsho engedzedzea vhukatini ha ṅwedzi wa Fulwi 2022 na ṅwedzi wa Fulwi 2023.9. Ikonomi9.1. Khabinethe yo ṱanganedza muvhigo wa vha Mbalombalo dza Afrika Tshipembe wa u tsela fhasi ha phimo ya tshanduko ya mitengo u bva kha phesenthe dza 6.3 nga ṅwedzi wa Shundunthule u ya kha phesenthe dza 5.4 nga ṅwedzi wa Fulwi, hune ho vha u tsela fhasi hu hulwanesa u bva nga ṅwedzi wa Shundunthule 2020. U tsela fhasi uhu hu khou sumbedza u tila ha ikonomi yashu, zwe zwa vhangwa nga tsheo ye ya dzhiwa nga Bannga ya Vhukati ya Afrika Tshipembe ya u litsha nyingapfhuma i kha phesenthe ya 8.25 .10. Mulayotibe wa Luambo lwa Tswayo dza Zwanḓa lwa Afrika Tshipembe (SASL)10.1. Khabinethe yo ṱanganedza tsaino ye ya itwa zwenezwo ya Mulayotibe wa SASL nga Phresidennde Vho Ramaphosa. Hezwi zwi ita uri SASL lu vhe luambo lwa tshiofisi lwa vhu 12 kha shango ḽa Afrika Tshipembe. Hezwi zwi ḓo ṱuṱuwedza u ṱhonifha pfhanelo dza vhashumisi vha SASL vha no lingana 600 000 kha ḽa Afrika Tshipembe.B. Tsheo dza Khabinethe1. U bviswa ha u ranga ha khaḽenda u itela khanḓiso ya Mbalombalo dza kotara dza zwa vhugevhenga dza ṅwaha wa muvhalelano wa 2023/241.1. Khabinethe yo ṱanganedza u ranga u bviswa ha khaḽenda u itela khanḓiso ya Mbalombalo dza kotara dza zwa vhugevhenga kha ṅwaha wa muvhalelano wa 2023/24. Mbalombalo dza zwa vhugevhenga dza kotara ya u thoma na ya vhuvhili, dzi ḓo bvisiwa nga ṅwedzi wa Ṱhangule na ṅwedzi wa Lara 2023 ngeno nga ṅwedzi wa Luhuhi na ṅwedzi wa Shundunthule 2024 hu tshi ḓo bvisiwa dza kotara ya vhuraru na ya vhuṋa. U dzulela u bvisa mbalombalo dza zwiito zwa vhugevhenga ndi zwa ndeme kha vhulavhelesi ha zwiito zwa vhugevhenga khathihi na u dzhia tsheo dza khwine kha mushumo wa u lwa na zwiito zwa vhugevhenga.2. Mbekanyamaitele Nyangaredzi ya zwa Masheleni2.1. Khabinethe yo tendelela uri Mbekanyamaitele Nyangaredzi ya zwa Masheleni i thome u shuma. Mbekanyamaitele iyi ndi tshipiḓa tsha nḓila dza muvhuso dza u shandukisa milayo ya sekhithara ya zwa masheleni dzo ḓi sendekaho nga modele wa Twin Peaks wa muhashu wa Vhufaragwama ha Lushaka.2.2. Mbekanyamaitele iyi khathihi na dziṅwevho, yo sedza uri hu vhe na vhuḓifari ha vhuḓi mimaragani na uri sekhithara ya zwa masheleni i fare khasiṱama zwavhuḓi. Ndivho ndi ya vhona uri zwiimiswa zwa masheleni zwi ite vhubindudzi nga nḓila ine ya fara khasiṱama zwavhuḓi, u thivhela maitele a u sa ṱhonifha tshirunzi tsha zwa mimaraga ya zwa masheleni khathihi na u fhaṱa fulufhelo kha sisṱeme ya zwa masheleni.2.3. U thoma u shuma ha mbekanyamaitele iyi zwi ḓo thusa kha u khwaṱhisa sisṱeme dza shango dza zwa masheleni u itela u tikedza nyaluwo ya ikonomi na u ṱuṱuwedza u swikelelea ha tshumelo dza zwa masheleni khathihi na u katela vhadzulapo vhoṱhe kha zwa masheleni. Zwo vhonala uri tshiimo tsha u swikelela akhaunthu dza tshumiso dza ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe tsho khwinisea, fhedzi a zwi ngo tou ralo kha zwiṅwe zwibveledzwa na dziṅwe tshumela dza zwa masheleni nnzhi.2.4. Mbekanyamushumo iyi i wanala kha webusaithi ya Vhufaragwama ha Lushaka:www.treasury.gov.zaC. Milayotibe1. Mulayotibe wo khwiniswaho wa Maanḓalanga a zwa Vhatshutshisi ha Lushaka (NPA) wa ṅwaha wa 20231.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha mvetamveto ya Mulayotibe wa NPA ya ṅwaha wa 2023 ngei Phalamenndeni. Mulayotibe uyu u khwinisa Mulayo wa NPA, wa ṅwaha wa 1998 (Mulayo wa vhu 32 wa 1998) u itela u ṋetshedza tshikhala tsha u thomiwa ha Khethekanyo ya Ṱhoḓisiso sa tshiimiswa tsha tshoṱhe kha NPA na u dovha hafhu u khwaṱhisa maanḓa atsho a zwa ṱhoḓisiso.2. Mulayotibe wo Khwiniswaho wa Ndangulo ya u Thithisa Vhudavhidzani na Nḓisedzo ya Mafhungo a re na vhuṱumani na zwa Vhudavhidzani2.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha mvetamveto ya Mulayotibe wo Khwiniswaho ngei Phalamanndeni une wa khwinisa mulayo wa Ndangulo ya Vhudavhidzani na Nḓisedzo ya Mafhungo a re na vhushaka na Vhudavhidzani (RICA), wa ṅwaha wa 2002 (Mulayo wa vhu 70 wa 2002).2.2. Khwiniso nga u tou angaredza dzi ṋetshedza tsireledzo yo linganaho u itela u tsireledza pfhanelo ya tshidzumbe ine ya tikedzwa nga pfhanelo dza u swikelela khothe, mbofholowo ya u amba ya vhoramafhungo na pfhanelo ya zwa mulayo u ya nga khaṱhululo ya Khothe ya Ndayotewa ya ṅwaha wa 2021 ye ya wana uri mulayo wa RICA wo pfhuka mbetshelwa dza ndayotewa.D. U tholwaU tholwa hoṱhe hu ḓo khunyeledzwa nga murahu ha u senguluswa ha ndalukano khathihi na u ṱanzwiwa madzina ho teaho.1. Vho Percy Sechemane sa Mulanguli Muhulwane wa Maanḓalanga a Thaneḽe ya Trans-Caledon.2. Mufumakadzi Vho Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani sa Mulangi Muhulu (DG) kha Muhasho wa Vhudavhidzani na Thekhinoḽodzhi dza Didzhithaḽa.3. Vho Duncan Pieterse sa DG wa Vhufaragwama ha Lushaka.4. Mufumakadzi Vho Qinisile Precious Delwa sa Muthusa Mulangi Muhulu (DDG): Mveledziso ya Mabindu na Vhubindudzi kha Muhasho wa Mveledziso ya Mabindu Maṱuku (DSBD) kha Muhasho wa Mveledziso ya Mabindu Maṱuku.5. Mufumakadzi Vho Mosa Keneilwe Makhele sa DDG: Mbekanyamaitele na Ṱhoḓisiso zwa Sekhithara kha DSBD.6. Vho Xolisa Mabhongo sa DDG: Mavhusele a Ḽifhasi na Adzhenda ya Dzhango kha Muhasho wa Vhushaka ha Dzitshaka na Tshumisano.7. Mufumakadzi Vho Rosinah Nghaka Dumalisile sa DDG: Rennde dzi no Swikelelea na Nnḓu dza zwa Matshilisano kha Muhasho wa Vhudzulo ha Vhathu.8. Vho Thabo Kekana sa DDG: Mbekanyamushumo na Thandela kha DMRE.9. Bodo ya Vhalangi ya Tsiimiswa tsha u Laṱa Malaṱwa Radioekthivithi ya Lushaka:(a) Mufumakadzi Vho Lemao Dorah Modise (Mudzulatshidulo);(b) Dokotela Vho Wolsey Barnard (Muthusamudzulatshidulo);(c) Mufumakadzi Vho Gratitude Ramphaka;(d) Dokotela Vho Kgaugelo Chiloane (vha khou tou dovha u tholwa hafhu); na(e) Muambeli Vho Derick Block10. Bodo ya Vhalangi Vhulanguli ha Nyukiḽia ya Lushaka:(i) Vho Protas Phili – Mudzulatshidulo (vha khou tou dovha u tholwa hafhu);(ii) Mufumakadzi VhoPinkie Deneo Peta (vha khou tou dovha u tholwa hafhu);(iii) Vho Paul Heeger;(iv) Mufumakadzi Vho Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dokotela Vho Pathmanathan Naidoo;(vi) Dokotela Vho Nandi Malumbazo;(vii) Mufumakadzi Vho Theodorah Bahlekazi; na(viii) Vho Happy Khambule.11. Bodo ya Vhalangi vha Zhendedzi ḽa Vhulanguli ha u Kuvhanganya maḓi ya Inkomati-Usuthu(i) Mufumakadzi Vho Linda Carol Zulu (Mudzulatshidulo);(ii) Muambeli Vho Geraldine Khoza (Muthusamudzulatshidulo);(iii) Mufumakadzi Vho Shivon Wiggins;(iv) Vho Sam Mthembu;(v) Vho Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Vho Steven Matome Mathetsa; na(vii) Mufumakadzi Vho Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bodo ya Vhalangi vha Zhendedzi ḽa Mafhungo a Thekhinoḽodzhi ya Shango:(i) Vho Kiruben Pillay (Mudzulatshodulo);(ii) Mufumakadzi Vho Lerato Petlele (Muthusamudzulatshidulo);(iii) Mufumakadzi Vho Khathu Sibanda;(iv) Dokotela Vho Lucienne Abraham;(vi) Vho Luvuyo Keyise;(vii) Vho Mandla Martin Mnisi;(viii) Vho Renisha Naidoo;(ix) Mufumakadzi Vho Nolitha Pietersen; na(x) Mufumakadzi Vho Laura Mseme.E. Vhuṱambo vhune ha khou bvelela1. Ṅwedzi wa Vhafumakadzi1.1. Afrika Tshipembe ḽi khou elelwa Ṅwedzi wa Vhafumakadzi nga ṅwedzi wa Ṱhangule nga fhasi ha thero ine ya ri: “U engedza zwikhala zwa matshilisano na ikonomi u itela u maanḓafhadza vhafumakadzi” sa nḓila ya u ṱhonifha mazhakanḓila a Vhafumakadzi vha fhiraho 20 000 vhe vha livha ngei Union Buildings nga ṅwaha wa 1956 vha tshi khou gwalabela uri hu fheliswe milayo ya u kandeledza ya dzibasa ya muvhuso wa tshiṱalula.1.2. Khabinethe i khou ita khuwelelo kha vhathu vha ḽa Afrika Tshipembe uri vha songo shumisa ṅwedzi uyu u ṱhonifha vhafumakadzi vhe vha lwela mbofholowo fhedzi, vha tea u dovha hafhu vha shela mulenzhe kha u fhaṱa tshitshavha tshine tsha tikedza u maanḓafhadzwa ha vhafumakadzi na u khwaṱhisedza tsireledzo ya vhafumakadzi na vhana.F. Milaedza1. U fhululedzaKhabinethe yo rumela maipfhi a u fhululedza na u tamela mashudu kha:- Thimu ya Netiboḽo ya Spar Proteas, kha u kona u swika kha vhuimo ha nṱha ha rathi kha Mitambo ya Tshiphuga tsha Netiboḽo ya Ḽifhasi. Khabinethe yo i ita khuwelelo kha vhathu vhoṱhe vha ḽa Afrika Tshipembe ya uri vha shumise vhuthihi vhu no nga u vhu sa tshikhala tsha u swikelela kha vhaṅwe vhathu vha ḽa Afrika Tshipembe na u fhaṱa mbumbano i no ṱuṱuluwedza vhuthihi tshitshavhani u itela uri muthu muṅwe na muṅwe a pfhe o ṱanganedzea.- Thimu ya Banyana Banyana, kha u ita ḓivhazwakale nga u swika kha luṱa lwa thimu dza 16 kha Mitambo ya Tshiphuga tsha Bola ya Milenzhe ya Vhafumakadzi ya Ḽifhasi ya dzangano ḽa FIFA ya ṅwaha wa 2023. Gundo ḽavho luvhanḓeni ḽo takadza lushaka ḽa dovha ḽa ita uri fuḽaha ya shango i fhefheḓiselwe na nṱha.- Phrof Thuli Madonsela, Mutsireledzi wa Tshitshavha wa kale kha u tholwa havho nga Bodo ya Tsivhudzo dza zwa Saintsi ya Dzangano ḽa Vhuthihi ha Dzitshaka u itela uri vha ṋee Ngeletshedzo ya Vhuḓilangi kha Zwitumbulwa zwa Saintsi na Thekhinolodzhi.- Vho Tatjana Schoenmaker, Kha u wina mendele wa musuku kha 200m na wa siḽivhere kha 100m kha mbambe dza u bambela nga u i sa zwanṋa phanḓa (breaststroke) kha Mbambe dza Maḓini dza Ḽifhasi (World Aquatics Championships) dze dza farelwa ngei ḓoroboni ya Fukuoka, Japan.2. NdilisoKhabinethe yo livhisa maipfhi a ndiliso kha miṱa na khonani dza:- Vho Imam Achmad Cassiem (78), Mufariwa wa kale wa dzhele ya Robben Island, muraḓo wa Pan Africanist Congress na muraḓo mutumbuli wa Dzangano ḽa Qibla, vha dovha vha vha ḽizhakanḓila kha Ndwa ya u lwela mbofholowo kha muvhuso wa tshiṱalula.- Vhathu vho lovhaho nga tshifhinga tsha tshiṱereke tsha thekhisi fhaḽa Ḓoroboni ya Kapa.Mbudziso: Mufumakadzi Vho Nomonde Mnukwa – Muambeli wa Muvhuso vho tou FarelahoLuṱingothendeleki: 083 653 7485 " |
}, |
"Xitsonga": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/xitatimente-ekanhlengeletano-ya-khabinete-ya-ravumbirhi%2C-8-mhawuri-2023", |
"statement": "Xitatimente ekaNhlengeletano ya Khabinete ya Ravumbirhi, 8 Mhawuri 2023A. Mhaka eka Mbango1. Xitereko xa mathekisi xa le Kapa-Vupeladyambu xa Khansele ya Mathekisi ya Tiko ya Afrika-Dzonga (SANTACO)1.1. Khabinete yi hlamuseriwile eka nkwetlembetano exikarhi ka SANTACO ya le Kapa-Vupeladyambu na Dorobakulu ra Kapa lowu hundzukeke xitereko xa madzolonga hikwalaho ka ku tekeriwa swibazana swa mathekisi hi Dorobakulu ra Kapa.1.2. Khabinete yi sola madzolonga na hasahasa eKapa naswona yi komberile SANTACO ku tiyisisa leswaku goza ra yona ro kombisa ku vilela ri endliwa hi ku rhula naswona ri nga kavanyeti timfanelo ta van'wana. Eka leswi, hi lemukile leswaku a ku vangi na timhangu ta madzolonga eka 48 wa tiawara leti nga hundza. Hambiswiritano, swirho swa Vukorhokeri bya Maphorisa bya Afrika Dzonga na tiejensi ta nawu tin'wana ti lerisiwile ku tiyisisa leswaku xiyimo xa madzolonga xa lawuleka ku pfumelela vaaki ku fambafamba ko hlayiseka ku ya eswikolweni, emitirhweni na migingiriko ya vona ya siku na siku ya ntolovelo.1.3. Khabinete yi tlhele yi hlamuseriwa ekansindziso wa swipimelo swa matirhelo ya mathekisi swa Dorobakulu ra Kapa leswi hambanaka na Nawu wa Nkhuluko wa Mimovha wa le Magondzweni wa Tiko, 1996 (Nawu wa 93 wa 1996) na Nawu wa Vutleketli wa Misava wa Tiko, 2009 (Nawu wa 5 wa 2009), lowu lawulaka milandzu ya nkhuluko wa mimovha na mixupulo leyi tirhaka, ku katsa na ku tekela mimovha. Khabinete yi lerisile Holobye wa Vutleketli, Manana Sindisiwe Chikunga, ku tiyisisa leswaku swipimelo swa matirhelo ya mathekisi leswi swi kanetanaka na milawu ya Rhiphabuliki swi susiwa.2. Nyimpi ehenhla ka cela migodi swi nga ri enawini2.1. Khabinete yi amukele ku rhumeriwa ka yuniti ya maphorisa yo hlawuleka, leyi seketeriwaka hi masocha, eRiverlea, Joni, ku tirhana na cela migodi swi nga ri enawini endhawini leyi.2.2. Hi ku engetela, Khabinete yi hoyozele ku khomiwa ka kutlula 194 wa vaehleketeleriwa hikwalaho ka migingiriko yo cela migodi swi nga ri enawini naswona yi lerisile tiejensi ta nawu ku yimisa leswi hi ku hatlisa na vugevenga byo tika byin'wana etikweni.2.3. Ndzawulo ya Switirhisiwa swa Swicelwa na Eneji (DMRE) yi tibohile ku pfala mihocho yo pfuleka leyi nga tirhisiwiki hinkwayo na mabakwa ya migodi eRiverlea hi ku hela ka Ndzati 2023, loko ku hetisisiwa ka makungu yo pfala mihocho yo pfuleka leyi nga tirhisiwiki hinkwayo na mabakwa ya migodi etikweni hinkwaro.3. Xiyimo xa vuhlayiseki eNiger3.1. Khabinete yi lemukile ntshikilelo wa xiyimo xa vuhlayisekivuhlayiseki eNiger xi nga na wona eka ku tekiwa ka tendzo hi le moyeni exikarhi ka Afrika Dzonga/Dzonga wa Afrika na Yuropa Vupeladyambu, ku ri na switandzhaku swo biha eka mabindzu na vanhu ku fana na mabindzu ya le moyeni laya ha ku sungulaka ku hlakarhela eka mihlaselo yo onhetela ya ntungu wa Vuvabyi bya sitsongwatsongwana xa Khorona bya 2019 (COVID-19).3.2. Khabinete yi tshikelele ku sola ka mfumo ka ku vutliwa ka mfumo eNiger naswona yi kombela ku vuyiseriwa ka xihatla ka mfumo wa xidemokirasi, naswona yi tlhele yi lemuka pfhumba ro vuyisela ntolovelo ehansi ka Muganga wa Ikhonomi wa Matiko ya Afrika Vupeladyambu.4. Nhlengeletano ya matiko ya Russia-Afrika4.1. Phuresidente Cyril Ramaphosa a ri un’wana wa varhangeri va le Afrika lava va yeke eka Nhlengeletano ya matiko ya Russia-Afrika ya Vumbirhi, eSt Petersburg eka Nhlangano wa Russia hi 27 na 28 Mawuwana 2023. Nhlengeletano ya matiko leyi yi amukele Kungu ra Matirhelo ra Foramu ya Xinakulobye ya Russia-Afrika leyi kongomisaka eka ku tiyisiwa ka ntirhisano wa swiyenge swa tipolitiki na vuhlayiseki, ikhonomi, timhaka ta mpfuno wa vanhu, na mitsakelo yo vuyerisa matlhelo hinkwawo na ku humelela.4.2. Ehandle ka nhlengeletano ya matiko leyi, Varhangeri va Afrika va Tiko na Mfumo lava va nga xiphemu xa Pfhumba ra ku Rhula eAfrika eka nkwetlembetano exikarhi ka Russia na Ukraine va khome minkanerisano yo landzelerisa na Phuresidente Vladimir Putin eka magoza ya ku akiwa ka ntshembo lama kaneriweke eka nkarhi lowu nga hundza lama ma nga ta tumbuluxa swipimelo swa xitshunxo lexi kanerisaniweke ku herisa nyimpi.4.3. Vaphuresidente Ramaphosa na Putin va tlhele va khoma nhlengeletano ya matiko mambirhi kutani va kanela swivandlanene swa ku engetela mabindzu exikarhi ka matiko lamambirhi na ku va Nhlangano wa Russia wu engetela vuvekisi eAfrika-Dzonga.5. Ku Lulamela eka ku Rhurhela Nhlengeletano ya matiko ya BRICS5.1. Khabinete yi tivisiwile leswaku swilo hinkwaswo swi tshamisekile eka ku lulamela Afrika-Dzonga ku rhurhela Nhlengeletano ya matiko ya BRICS ya vu15 eJoni ku suka 22 kufika 24 Mhawuri 2023.5.2. Yo hetelela ya tinhlengeletano ta Vaholobye va BRICS – Nhlengeletano ya Vaholobye va Vurimi va BRICS – eka nkarhi wa sweswi yi le ku endlekeni, loko Tinhlengeletano ta Vaholobye va Timhaka ta Matiko Mambe, Vusirheleri, Mabindzu, Dyondzo, Sayense, Vatirhi, Vuhlanganisi, Rihanyo, na Foramu ya Nhluvukiso wa Madoroba ti fikise emakumu swiviko swa tona swa Nhlengeletano ya matiko ya Varhangeri.5.3. Minongoloko yo Fikelela vanhu ya BRICS eka swiyenge swo hambanahambana na vaakatiko na yona yi fikile emakumu.5.4. Minkanerisano leyi yi nyikile mifumo, mihlangano, vativinkulu na swidyondzeki ku suka eka matiko ya BRICS xivandlanene xa ku kanela swiphiqo swa ntsakelo wa matlhelo hinkwawo lowu nga endla leswaku ku tekiwa swiboho ku ri na vutivi hi nkarhi wa Nhlengeletano ya matiko ya BRICS.6. Nkambisiso wa Khume ra Malembe wa Kungu ra Nhluvukiso ra Tiko (NDP)6.1. Khabinete yi amukele Nkambisiso wa Khume ra Malembe ra NDP hi Khomixini ya Nkunguhato ya Tiko leyi kombiseke leswaku ikhonomi yi tshame ya ha ri na xivumbeko hi mukhuva lowu nga tirheliki ku tsakela ka vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo, leswi nga xivangelokulu xa swiyimo leswi tlakukaka swa vusweti na mpfumaleko wa ndzingano.6.2. Mfumo wu tshama wa ha tibohile ku aka hi vuntshwa na ku cinca ikhonomi ku tirhela ku tsakela ka vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo.7. Eneji7.1. 25 Mawuwana yi fungha ku Tlangela ko Sungula kusukela loko Phuresidente Ramaphosa a tivise Kungu ra Matirhelo ra Eneji.7.2. Khabinete yi amukele ndzima leyi khatsiweke kuta fika sweswi ku tirhisa Kungu ra Matirhelo ra Eneji, leri ri yaka emahlweni ri tsarisa ku antswisiwa eka Xiphemu xa Vukona bya Eneji na ku ntswisa eka swiyenge swa ku tirhisiwa ka gezi hi ku siyerisana.8. Vupfhumba8.1. Khabinete yi tsakisiwa hi ku va tinhlayonhlayo ta Vupfhumba ta Khotavuxika ti komba leswaku xiyebge xa vupfhumba xi le ku hlakarheleni hi switsongotsongo ku suka eka switandzhaku swo onhetela swa ntungu wa COVID-19. Tinhlayonhlayo ta Khotavuxika 2023 ku suka eka Tinhlayonhlayo ta Afrika Dzonga (Stats SA) ti komba leswaku mpimo wo fika, ku suka na vatekatendzo yi tlakukile hikambirhi eka vatshami va le Afrika Dzonga na vatekatendzo va le matikweni mambe exikarhi ka Khotavuxika 2022 na Khotavuxika 2023.9. Ikhonomi9.1. Khabinete yi amukele xiviko xa Stats SA xa ku ya ehansi ka tinhlayo ta vatirhisi ku suka eka 6.3 wa tiphesente hi Mudyaxihi ku fika eka 5.4 wa tiphesente hi Khotavuxika 2023, leti nga ku yeni ehansi lokukulu ku sukela Mudyaxihi 2020. Ku ya ehansi loku ku komba ku tiyiseleka ka ikhonomi ya hina, loku tiyisiweke ku ya emahlweni hi xiboho xa Bangikulu ya Afrika Dzonga ku tshika ntswalo wu nga cincangi eka 8.25 wa tiphesente.10. Nawumbisi wa Ririmi ra Swikoweto rs Afrika Dzonga (SASL)10.1. Khabinete yi amukele ku sayiniwa ka sweswi ku va nawu Nawumbisi wa SASL hi Phuresidente Ramaphosa, leswi endleke SASL ku va ririmi ra ximfumo ra vu12 eAfrika Dzonga. Leswi swi ta kondletela timfanelo ta kwalomu ka 600 000 wa vatirhisi va SASL eAfrika Dzonga.B. Swiboho swa Khabinete1. Khalendara leyi rhangaka yi humesiwa ku va yi kandziyisiwa eka tinhlayonhlayo ta vugevenga ta kotara na kotara eka lembeximali ra 2023/241.1. Khabinete yi pasise khalendara leyi rhangaka yi humesiwa ku va yi kandziyisiwa eka tinhlayonhlayo ta vugevenga ta kotara na kotara eka lembeximali ra 2023/24. Tinhlayonhlayo ta vugevenga ti ta humesiwa hi Mhawuri na Hukuri 2023 eka kotara ya n'we na mbirhi, na Nyenyanyana na Mudyaxihi 2024 eka kotara ya nharhu na kotara ya mune hi ku landzelelana. Ku humesiwa ko vuyelela ka tinhlayonhlayo ta vugevenga i ka nkoka eka ku veka tihlo eka mitolovelo ya vugevenga na ku tekiwa ka swiboho swo antswa eka lwisaneni na vugevenga.2. Pholisi ya ku Katsiwa ka Timali2.1. Khabinete yi pasise Pholisi ya ku Katsiwa ka Timali leswaku yi simekiwa. Pholisi yi vumba xiphemu xa mipfuxeto ya mfumo ya swinawana swa xiyenge xa timali naswona hi ku fambisana na mojulu wa Twin Peaks wa Timali taTiko.2.2. Exikarhi ka swin'wana, pholisi leyi yi na xikongomelo xa ku tiyisisa leswaku ku va na matikhomelo ya timakete yo antswa ya tikhasimende eka xiyenge xa timali. Xikongomelo i ku tiyisisa leswaku mihlangano ya timali yi endla mabindzu hi tindlela leti nga tinene eka tikhasimende, ku sivela maendlelo lama ma tekelaka ehansi vukahle bya timakete ta timali, na ku aka ntshembo eka sisitimi ya timali.2.3. Ku simekiwa ka pholisi swi ta tiyisisa leswaku tiko ri tiyisa tisisitimi ta yona ta timali ku seketela ku kula ka ikhonomi na ku kondletela mfikelelo wa vukorhokeri bya timali na ku katsiwa ka timali eka vaakatiko hinkwawo. I ku tekeriwa enhlokweni ka leswaku loko mpimo wo fikelela wu antswile eka tiakhawunti ta nxaviselano, leswi a swi kombisiwangi eka swikumiwa na vukorhokeri swa timali swin'wana swo tala.2.4. Pholisi leyi ya kumeka eka webusayiti ya Timali ta Tiko:www.treasury.gov.zaC. Milawumbisi1. Nawumbisi wo Cinciwa ka Vulawuri bya Vuchuchisi (NPA) bya Tiko wa 20231.1. Khabinete yi pasise xiringanyeto xo yisiwa ka mpfapfarhuto wa Nawumbisi wa NPA 2023 ePalamente. Nawumbisi lowu wu cinca Nawu wa NPA, 1998 (Nawu wa 32 wa 1998) ku lulamisela ku tumbuluxiwa ka Xiyengetsongo xo Lavisisa tanihi vandla ra nkarhi hinkwawo endzeni ka NPA na ku tlhela wu tiyisa matimba yo lavisisa.2. Nawumbisi wo cinciwa ka Xinawana xo Kavanyeta Vuhlanganisi na ku Nyikiwa ka Vuxokoxoko lebyi fambelanaka na Vuhlanganisi2.1. Khabinete yi pasise xiringanyeto xo yisiwa ka mpfapfarhuto wa Nawumbisi wo Cinciwa ePalamende, lowu hundzuluxaka Nawu wa ku Lawuriwa ka Vuhlanganisi na ku Nyikiwa ka Vuxokoxoko lebyi fambelanaka na Vuhlanganisi.2.2. Ku cinciwa ku nyika ngopfungopfu vusirheleri byo ringanela byo sirhelela mfanelo ya xihundla, tanihilaha yi tiyisiweke hakona hi timfanelo to fikelela tikhoto, ntshunxeko wo vulavula wa swihangalasamahungu na vuhlayiseki wa ku tshunxeka eka ku vulavula eka swa vuhangalasi bya mahungu na nkateko wa xinawu hi ku landza vuavanyisi bya Khoto ya Vumbiwa bya 2021 lebyi byi simekeke RICA ya 2002 a byi fambisani na Vumbiwa.D. Ku thoriwaKu thoriwa hinkwako ku fanele ku landzelela vutiyisisi bya tidyondzo na ku pasisiwa loku faneleke.1. Tat. Percy Sechemane tanihi Muofisirinkulu wa Vurhangerikulu wa Vulawuri bya Thanele ya Trans -Caledon.2. Man. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani tanihi Mulawuri-Jenerali (DG) eka Ndzawulo ya Vuhlanganisi na Tithekinoloji ta Xidijitali.3. Tat. Duncan Pieterse tanihi DG eka Timali ta Tiko.4. Man. Qinisile Precious Delwa tanihi Xandla xa DG (DDG): Nhluvukiso wa Mabindzu na Van'wamabindzu eka Ndzawulo ya Nhluvukiso wa Mabindzu Lamatsongo (DSBD).5. Man. Mosa Keneilwe Makhele tanihi DDG: Pholisi ya Siyenge na Ndzavisiso eka DSBD.6. Tat. Xolisa Mabhongo tanihi DDG: Mafumelo yo Angarhela na Ajenda ya Matikokulu eka Ndzawulo ya Vuxaka bya Matiko ya Misava na Ntirhisano.7. Tat. Rosinah Nghaka Dumalisile tanihi DDG: Tindlu to Rhentiwa to Fikeleleka na Tindlu ta Vanhu eka Ndzawulo ya Vutshamo bya Vanhu.8. Tat. Thabo Kekana tanihi DDG: Minongoloko na Tiphurojeke eka DMRE.9. Bodo ya Valawuri na Vandla ra Heriso wa Thyaka ra ku Humesiwa ka Eneji ya Nyutliliya ya Tiko:(a) Man. Lemao Dorah Modise (Mutshamaxitulu);(b) Dok. Wolsey Barnard (Xandla xa Mutshamaxitulu);(c) Man. Gratitude Ramphaka;(d) Dok. Kgaugelo Chiloane (ku thoriwa hi vuntshwa); na(e) Gqweta Derick Block.10. Bodo ya Valawuri ya Mulawuri wa Nyutliliya Tiko:(i) Tat. Protas Phili – Mutshamaxitulu (ku thoriwa hi vuntshwa);(ii) Man. Pinkie Deneo Peta (ku thoriwa hi vuntshwa);(iii) Tat. Paul Heeger;(iv) Man. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dok. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dok. Nandi Malumbazo;(vii) Man. Theodorah Bahlekazi; na(viii) Tat. Happy Khambule.11. Bodo ya Valawuri ya Ejensi ya Malawulelo ya Vuhlengeletelo bya Inkomati-Usuthu:(i) Man. Linda Carol Zulu (Mutshamaxituluu);(ii) Gqweta Geraldine Khoza (Xandla xa Mutshamaxitulu);(iii) Man. Shivon Wiggins;(iv) Tat. Sam Mthembu;(v) Tat. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Tat. Steven Matome Mathetsa; na(vii) Man. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bodo ya Valawuri ya Ejensi ya Thekinoloji ya Vuxokoxoko bya Tiko:(i) Tat. Kiruben Pillay (Mutshamaxitulu);(ii) Man. Lerato Petlele (Xandla xa Mutshamaxitulu);(iii) Man. Khathu Sibanda;(iv) Dok. Lucienne Abraham;(vi) Tat. Luvuyo Keyise;(vii) Tat. Mandla Martin Mnisi;(viii) Man. Renisha Naidoo;(ix) Man. Nolitha Pietersen; na(x) Man. Laura Mseme.E. Mahungu ya Sweswi1. N'hweti ya Vavasati1.1. Afrika Dzonga yi le ku tsundzukeni ka N'hweti ya Vamanana hi Mhawuri ehansi ka nkongomelo: “Ku hatlisisa swivandla swa ikhoni ya vaaki ku nyika matimba eka vamanana” ku xixima ku tlula 20 000 wa vamanana lava va yeke eUnion Buildings hi 1956 ku kombisa ku vilela ehenhla ka milawu ya mapasi yo tshikelela ya mfumo wa mafumelo ya xihlawuhlawu.1.2. Khabinete yi kombela vanhu va Afrika Dzonga ku tirhisa n'hweti leyi ku nga ri ntsena ku xiximi vamanana lava va lweleke tshunxeko wa hina, kambe na ku tlhela hi nghenisa xandla ku aka tiko leri seketelaka ku nyikiwa matimba eka vamanana na ku va leri ri seketelaka vuhlayiseki bya vamanana na vana.F. Mahungu1. VuhoyozeriKhabinete yi hundzisa ku hoyozela ka yona na ku navelela leswinene eka:- Netball Spar Proteas, eka ku va yi fikelerile xiyimo xa vutsevu xa le henhla eka Khapi ya Misava ya Bolo ya mavoko. Khabinete yi kombele vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo ku tirhisa mikarhi leyo vumba vun'we tanihi xivandlanene xa ku fikelela Maafrika Dzonga kulorhi ku vumba ntirhisano wa vanhu na ku kondletela ku vumba tiko erixakeni laha munhu un'wana na un'wana a titwaka a amukelekile.- Banyana Banyana, eka ku endliwa ka matimu hi ku hundzela eka rhenge ra vu 16 ro hetelela ra Khapi ya Misava ya Vamanana ya FIFA ya 2023. Ku fikelela loku nga khorwisiki erivaleni ra mitlangu ku hlohlotele tiko naswona ku endle leswaku tiko ri tinyungubyisa.- Phurof Thuli Madonsela, khale ka Musirheleri wa Vaaki, eka ku va a thoriwile eka Bodo yo Tsundzuxa ya Xisayense ya Vun'we bya Tinxaka eka Switsundzuxo leswi Tiyimelaka eka Miboxeketo eka Sayense na Thekinoloji.- Tatjana Schoenmaker, eka ku kuma sagwati ra nsuku eka vuhlamberi bya 200m na silivhere eka vuhlamberi bya 1000m Vunghwazi bya le Matini bya Misava eFukuoka, Japan.2. MichaveleloKhabinete yi hundzise michavelelo ya yona eka ndyangu na vanghana va:- Imam Achmad Cassiem (78), khale ka mubohiwa wa le Robben Island, xirho xa Pan Africanist Congress na xirho xo sungula x xa Qibla Movement, loyi a ri mulweri wa khale wa Nyimpi ehenhla ka Mafumelo ya xihlawuhlawu.- Vanhu lava va lahlekeriweke hi vutomi bya vona eka xitereko xa mathekisi ya swibazana eKapa.Swivutiso: Man. Nomonde Mnukwa – Muvulavuleri wo Khomela wa MfumoSelifoni: 083 653 7485 " |
} |
}, |
"Statement 1557": { |
"Afrikaans": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/verklaring-oor-die-kabinetsvergadering-van-dinsdag-8-augustus-2023", |
"statement": "Verklaring oor die Kabinetsvergadering van Dinsdag 8 Augustus 2023A. Kwessies in die omgewing1. Suid-Afrikaanse nasionale taxiraad (SANTACO) Wes-Kaap se taxistaking1.1. Die Kabinet is ingelig oor die voortslepende dooie punt tussen SANTACO Wes-Kaap en die Stad Kaapstad, wat opgebou het tot ʼn gewelddadige staking as gevolg van die beslaglegging op taxi’s deur die Stad Kaapstad.1.2. Die Kabinet veroordeel die geweld en anargie in Kaapstad en het ʼn beroep op SANTACO gedoen om te verseker dat sy protesoptrede vreedsaam is en nie inbreuk maak op die regte van ander nie. Ons het in dié verband opgelet dat daar gedurende die afgelope 48 uur geen gewelddadige voorvalle was nie. Lede van die Suid-Afrikaanse Polisiediens en ander wetstoepassingsagentskappe is egter aangesê om seker te maak dat die gewelddadige situasie onder beheer is sodat inwoners verseker kan wees van veilige beweging na die skool, werk en hulle normale daaglikse aktiwiteite.1.3. Die Kabinet is ook ingelig oor die Stad Kaapstad se oplegging van taxibedryfsvoorwaardes wat verskil van die Nasionale Padverkeerswet, 1996 (Wetnr. 93 van 1996) asook die Wet op Nasionale Landvervoer, 2009 (Wetnr.5 van 2009), wat die verkeersoortredings en toepaslike straf reguleer, insluitende die beslaglegging op voertuie. Die Kabinet het die Minister van Vervoer, me. Sindiswe Chikunga, opdrag gegee om te verseker dat enige taxibedryfsvoorwaardes wat strydig met die wette van die Republiek is, verwyder word.2. Stryd teen onwettige mynbou2.1. Die Kabinet het die ontplooiing verwelkom van ʼn spesiale polisie-eenheid, wat deur die weermag ondersteun word, in Riverlea, Johannesburg, om onwettige mynbou in die gebied te hanteer.2.2. Daarbenewens het die Kabinet die inhegtenisneming van meer as 194 verdagtes weens onwettige mynboubedrywighede geprys en wetstoepassingsagentskappe opdrag gegee om dringend in te gryp teen dié en ander ernstige misdade in die land.2.3. Die Departement van Minerale Hulpbronne en Energie (DMHE) het hulle daartoe verbind om alle verwaarloosde oop skagte en mynputte in Riverlea teen die einde van September 2023 te sluit, terwyl planne gefinaliseer word om ander verwaarloosde oop skagte en mynputte in die hele land te sluit.3. Die sekuriteitsituasie in Niger3.1. Die Kabinet het gelet op die uitwerking van die sekuriteitsituasie in Niger op lugverkeer tussen Suid-Afrika/Suider-Afrika en Wes-Europa, met negatiewe implikasies vir sowel sakelui as individue en die lugvaartbedryf wat net begin herstel van die vernietigende uitwerking van die Koronavirussiekte 2019- (Kovid-19-)pandemie.3.2. Die Kabinet het die regering se veroordeling van die staatsgreep in Niger asook die beroep op die spoedige herstel van ʼn demokratiese orde herhaal en merk ook die inisiatief om normaliteit onder die ekonomiese gemeenskap van Wes-Afrikaanse state te herstel.4. Rusland-Afrika-spitsberaad4.1. President Cyril Ramaphosa was onder ander Afrika-leiers wat op 27 en 28 Julie 2023 die Tweede Rusland-Afrika-spitsberaad in Sint Petersburg in die Russiese Federasie bygewoon het. Dié spitsberaad het die Rusland-Afrika-vennootskapsaksieplan aangeneem, wat daarop fokus om samewerking op die gebied van politiek en sekuriteit, ekonomie, humanitêre sake en belange van wedersydse voordeel en welvaart te versterk.4.2. Staats- en regeringshoofde uit Afrika wat deel is van die Afrika-vredesinisiatief oor die konflik tussen Rusland en Oekraïne het gedurende die spitsberaad het as ʼn bysaak opvolggesprekke met president Wladimir Poetin gevoer oor die bespreekte maatreëls wat vroeër bespreek is wat vertroue bou en toestande sal skep vir ʼn onderhandelde ooreenkoms om die oorlog te beëindig.4.3. President Ramaphosa en Poetin het ook ʼn bilaterale vergadering gehou en geleenthede bespreek om handel tussen die twee lande te vermeerder en om die Russiese Federasie se beleggings in Suid-Afrika te vermeerder.5. Gereedheid vir aanbieding van BRICS-spitsberaad5.1. Die Kabinet is daarvan in kennis gestel dat alles gereed is ten opsigte van Suid-Afrika se gereedheid vanaf 22 tot 24 Augustus 2023 die 15de BRICS-spitsberaad in Johannesburg aan te bied.5.2. Die laaste van die BRICS-ministersvergaderings — die vergadering van die BRICS-ministers van landbou — geskied tans, terwyl die ministersvergaderings van buitelandse sake, sekuriteit, handel, nywerheid, onderwys, wetenskap, arbeid, kommunikasie, gesondheid en die verstedelikingsforum hulle verslae vir die leierspitsberaad voltooi het.5.3. Die BRICS-uitreikprogramme vir verskeie sektore en gemeenskappe is ook afgehandel.5.4. Dié geleenthede het aan regerings, organisasies, kundiges en akademici uit die BRICS-nasies die geleentheid gegun om sake van gemeenskaplike belang te bespreek wat ingeligte besluitneming gedurende die BRICS-spitsberaad sal moontlik maak.6. Tienjaaroorsig van die Nasionale Ontwikkelingsplan (NOP)6.1. Die Kabinet het die tienjaaroorsig van die NOP deur die Nasionale Beplanningskommissie verwelkom wat aangedui het dat die ekonomie steeds op ʼn manier gestruktureer is wat nie die belange van alle Suid-Afrikaners bevorder nie; ʼn groot rede waarom vlakke van armoede en ongelykheid vermeerder.6.2. Die regering bly daartoe verbind om die ekonomie te herstruktureer en te transformeer om in die belange van alle Suid-Afrikaners te voorsien.7. Energie7.1. Dit was op 25 Julie was dit presies een jaar nadat president Ramaphosa die Energie-aksieplan aangekondig het.7.2. Die Kabinet het die vordering verwelkom wat tot dusver met die implementering van die Energie-aksieplan gemaak is, wat steeds ʼn verbetering in die energiebeskikbaarheidsfaktor en verbetering in die vlakke van beurtkrag teweegbring.8. Toerisme8.1. Die Kabinet is verheug dat die toerismestatistiek vir Junie 2023 toon dat ons toerismesektor stadig maar seker van die vernietigende uitwerking van die Kovid-19-pandemie herstel. Die statistiek vir Junie 2023 van Statistiek Suid-Afrika (Stats SA) toon dat die aantal aankomste, vertrekke en reisigers in transito tussen Junie 2022 en Junie 2023 vir Suid-Afrikaanse inwoners asook as buitelandse reisigers vermeerder het.9. Ekonomie9.1. Die Kabinet het Stats SA se verslag verwelkom van ʼn daling in verbruikersinflasie van 6,3% in Mei na 5,4% in Junie 2023, wat die grootste daling sedert Mei 2020 is. Dié daling toon die veerkragtigheid van ons ekonomie, wat verder aangehelp word deur die Suid-Afrikaanse Reserwebank se besluit om die repokoers onveranderd op 8,25% te laat.10. Wetsontwerp op Suid-Afrikaanse Gebaretaal (SAGT)10.1. Die Kabinet het verwelkom dat die Wetsontwerp op SAGT onlangs deur President Ramaphosa as wet onderteken is, wat SAGT die 12de amptelike taal in Suid-Afrika gemaak het. Dit sal die regte van sowat 600 000 gebruikers van SAGT in Suid-Afrika bevorder.B. Kabinetsbesluite1. Voorvrystellingskalender vir die publikasie van die kwartaallikse misdaadstatistiek vir die 2023/24-boekjaar1.1. Die Kabinet het die voorafvrystellingskalender vir die publikasie van die kwartaallikse misdaadstatistiek vir die 2023/24-boekjaar goedgekeur. Die misdaadstatistiek sal in Augustus en November 2023 vir kwartaal een en twee, en in Februarie en Mei 2024 vir kwartaal drie en vier, onderskeidelik, vrygestel word. Die gereelde vrystelling van misdaadstatistieke is belangrik vir die monitering van misdaadtendense en beter besluitneming in die stryd teen misdaad.2. Beleid van finansiële insluiting2.1. Die Kabinet het die beleid van finansiële insluiting vir implementering goedgekeur. Die beleid vorm deel van die regering se hervormings van die regulering van die finansiële sektor en is belyn met die Nasionale Tesourie se Twin Peaks-model.2.2. Die beleid is daarop gemik om, onder andere, beter markgedrag en behandeling van klante in die finansiële sektor te verseker. Die doel is om seker te maak dat finansiële instansies sake doen op maniere wat billik teenoor klante is, praktyke verhoed wat die integriteit van finansiële markte ondermyn en vertroue in die finansiële stelsel bou.2.3. Die implementering van die beleid sal verseker dat die land sy finansiële stelsels versterk om ekonomiese groei te ondersteun en om toegang tot finansiële dienste en finansiële insluiting vir alle burgers te bevorder. Dit is ʼn erkenning dat hoewel vlakke van toegang in transaksionele rekeninge verbeter het, dit nie in baie ander finansiële produkte en dienste weerspieël is nie.2.4. Die beleid is op die webwerf van die Nasionale Tesourie beskikbaar:www.treasury.gov.zaC. Wetsontwerpe1. Wysigingswetsontwerp op die Nasionale Vervolgingsgesag (NVG) van 20231.1. Die Kabinet het die indiening van die konsepwysigingswetsontwerp op die NVG van 2023 by die Parlement goedgekeur. Die Wetsontwerp wysig die Wet op die NVG, 1998 (Wetnr. 32 van 1998), om vir die vestiging van die ondersoekdirektoraat as ʼn permanente entiteit binne die NVG voorsiening te maak en om ook sy ondersoekmagte te versterk.2. Die Wysigingswetsontwerp op die Wet op die Reëling van Onderskepping van Kommunikasies en Verstrekking van Kommunikasieverwante Inligting2.1. Die Kabinet het die indiening van die konsepwysigingswetsontwerp voor die Parlement goedgekeur, wat die Wet op die Reëling van Onderskepping van Kommunikasies en Verstrekking van Kommunikasie-verwante Inligting (RICA) (Wetnr 70 van 2002) wysig.2.2. Die wysigings is hoofsaaklik om voldoende veiligheidsmaatreëls te voorsien ter beskerming van die reg op privaatheid soos verskans deur die reg van toegang tot howe, vrye meningsuiting van die media en regsvoorregte, in ooreenstemming met die uitspraak van die Grondwetlike Hof in 2021 wat bevind het dat die RICA van 2002 ongrondwetlik is.D. AanstellingsAlle aanstellings is onderhewig aan die verifikasie van kwalifikasies en toepaslike klaring.1. Mnr. Percy Sechemane as Hoof Uitvoerende Beampte van die Trans-Caledon-tonnelowerheid.2. Me. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani as Direkteur-Generaal (DG) by die Departement van Kommunikasie en Digitale Tegnologie.3. Mnr. Duncan Pieterse as DG by die Nasionale Tesourie.4. Me. Qinisile Precious Delwa as Adjunk-DG (ADG): Ondernemingsontwikkeling en Entrepreneurskap by die Departement van Kleinsake-ontwikkeling (DKO).5. Me. Mosa Keneilwe Makhele as ADG: Sektorbeleid en -ontwikkeling by die DKO.6. Mnr. Xolisa Mabhongo as ADG: Globale Bestuur en Kontinentale Agenda by die Departement van Internasionale Betrekkinge en Samewerking.7. Me. Rosinah Nghaka Dumalisile as ADG: Bekostigbare Huur- en Maatskaplike Behuising by die Departement van Menslike Nedersettings.8. Mnr. Thabo Kekana as ADG: Programme en Projekte by die DMHE.9. Nasionale radioaktiewe afvalverwyderingsinstituut se direkteursraad:(a) Me. Lemao Dorah Modise (Voorsitter);(b) Dr. Wolsey Barnard (Adjunkvoorsitter);(c) Me. Gratitude Ramphaka;(d) Dr. Kgaugelo Chiloane (heraanstelling); en(e) Adv. Derick Block.10. Nasionale Kernreguleerder se direkteursraad:(i) Mnr. Protas Phili – Voorsitter (heraanstelling);(ii) Me. Pinkie Deneo Peta (heraanstelling);(iii) Mnr. Paul Heeger;(iv) Me. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dr. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dr. Nandi Malumbazo;(vii) Me. Theodorah Bahlekazi; en(viii) Mnr. Happy Khambule.11. Bestuursagentskap van die Inkomati-Usuthu-opvanggebied se direkteursraad:(i) Me. Linda Carol Zulu (Voorsitter);(ii) Adv. Geraldine Khoza (Adjunkvoorsitter);(iii) Me. Shivon Wiggins;(iv) Mnr. Sam Mthembu;(v) Mnr. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnr. Steven Matome Mathetsa; en(vii) Me. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Staatsinligtingstegnologie-agentskap se raad van direkteure:(i) Mnr. Kiruben Pillay (Voorsitter);(ii) Me. Lerato Petlele (Adjunkvoorsitter);(iii) Me. Khathu Sibanda;(iv) Dr. Lucienne Abraham;(vi) Mnr. Luvuyo Keyise;(vii) Mnr. Mandla Martin Mnisi;(viii) Me. Renisha Naidoo;(ix) Me. Nolitha Pietersen; en(x) Me. Laura Mseme.E. Huidige gebeurtenisse1. Vrouemaand1.1. Suid-Afrika in Augustus vier Vrouemaand met die tema: “Bespoediging van sosio-ekonomiese geleenthede vir die bemagtiging van vroue” om hulde te bring aan die 20 000 vroue wat in 1956 na die Uniegebou opgetrek het om protes teen die onderdrukkende paswette van die apartheidsregering, aan te teken.1.2. Die Kabinet doen ʼn beroep op Suid-Afrikaners om die maand te gebruik, nie net om vroue te vereer wat vir ons vryheid geveg het nie, maar ook om ons deel te doen om ʼn gemeenskap te bou wat die bemagtiging van vroue ondersteun en die veiligheid van vroue en kinders waarborg.F. Boodskappe1. GelukwenseDie Kabinet dra sy gelukwense en beste wense oor aan:- Netbal Spar Proteas, omdat hulle die top ses in die Netbalwêreldbeker bereik het. Die Kabinet het ʼn beroep gedoen op alle Suid-Afrikaners om sulke verenigende oomblikke as ʼn geleentheid te gebruik om uit te reik na mede-Suid-Afrikaners om maatskaplike kohesie te bou en nasiebou te bevorder in ʼn samelewing waar almal welkom voel.- Banyana Banyana, omdat hulle geskiedenis gemaak het deur tot die laaste 16 van die 2023-FIFA-vrouewêreldbeker deur te dring. Hul besondere prestasies op die sportveld het die nasie geïnspireer en hulle het die land se vaandel hoog gehou.- Prof. Thuli Madonsela, die voormalige Openbare Beskermer, omdat sy aangestel is as ʼn lid die Verenigde Nasies se Wetenskaplike Adviesraad vir Onafhanklike Advies oor Deurbrake in Wetenskap en Tegnologie.- Tatjana Schoenmaker, omdat sy die goue medalje in die 200m-borsslag en die silwermedalje in die 100m-borsslag by die Wêreldswembyeenkoms in Foekoeoka, Japan, verower het.2. MedelyeDie Kabinet dra sy medelye oor aan die naasbestaandes en vriende van:- Imam Achmad Cassiem (78), die voormalige Robbeneiland- gevangene, lid van die Pan-Afrika-kongres en stigterslid van die Qibla-beweging, wat ʼn veteraan van die stryd teen apartheid was.- Die mense wat hulle lewe gedurende die minibustaxistaking in Kaapstad verloor het.Navrae: Me. Nomonde Mnukwa — Waarnemende RegeringswoordvoerderSelfoon: 083 653 7485 " |
}, |
"English(source)": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/statement-cabinet-meeting-tuesday%2C-8-august-2023", |
"statement": "Statement on the Cabinet Meeting of Tuesday, 8 August 2023A. ISSUES IN THE ENVIRONMENT1. South African National Taxi Council (SANTACO) Western Cape taxi strike1.1. Cabinet was briefed about the ongoing impasse between SANTACO Western Cape and the City of Cape Town, which has escalated into a violent strike as a result of the impounding of taxi vehicles by the City of Cape Town.1.2. Cabinet condemns the violence and anarchy in Cape Town and has called on SANTACO to ensure that its protest action is peaceful and does not interfere with the rights of others. In this regard, we have noted that there were no violent incidents in the last 48-hours. However, members of the South African Police Service and other law-enforcement agencies have been directed to ensue violent situation is under control to allow residents safe movement to school, work and their normal daily activities.1.3. Cabinet was also briefed about the City of Cape Town’s imposing of taxi operating conditions which are at variance with both the National Road Traffic, 1996 (Act 93 of 1996) and the National Land Transport Act, 2009 (Act 5 of 2009), which regulate the traffic offences and applicable penalties, including the impounding of vehicles. Cabinet has directed the Minister of Transport, Ms Sindisiwe Chikunga, to ensure that any taxi operating conditions that contradicts the laws of the Republic are removed.2. Fight against illegal mining2.1. Cabinet welcomed the deployment of a special police unit, which is supported by the military, in Riverlea, Johannesburg, to deal with illegal mining in the area.2.2. In addition, Cabinet commended the arrest of over 194 suspects over illegal mining activities and directed law-enforcement agencies to urgently clamp down on this and other serious crimes in the country.2.3. The Department of Mineral Resources and Energy (DMRE) has committed to close all derelict open shafts and mine holes in Riverlea by the end of September 2023, whilst finalising plans to close other derelict open shafts and mining holes across the country.3. The security situation in Niger3.1. Cabinet has noted the impact the security situation in Niger is having on air-travel between South Africa/Southern Africa and Western Europe, with negative implications for business and individuals alike and the airline industry that is just starting to recover from the devastating ravages of the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) pandemic.3.2. Cabinet reiterated government’s condemnation of the coup in Niger and the call for the speedy restoration of a democratic order, and also noted the initiative to restore normality under the Economic Community of West African States.4. Russia-Africa Summit4.1. President Cyril Ramaphosa was amongst other African leaders who attended the Second Russia-Africa Summit, in St Petersburg in the Russian Federation on 27 and 28 July 2023. This summit adopted the Russia-Africa Partnership Forum Action Plan which focuses on strengthening cooperation in areas of politics and security, economics, humanitarian matters, and interests of mutual benefit and prosperity.4.2. On the sidelines of the summit, African Heads of State and Government who are part of the African Peace Initiative on the conflict between Russia and Ukraine held follow-up talks with President Vladimir Putin on the previously discussed confidence-building measures that will create conditions for a negotiated settlement to ending the war.4.3. Presidents Ramaphosa and Putin also held a bilateral meeting and discussed opportunities to increase trade between the two countries, and for the Russian Federation to increase investments in South Africa.5. BRICS Summit Hosting Readiness5.1. Cabinet was apprised that it is all systems go in terms of South Africa’s readiness to host the 15th BRICS Summit in Johannesburg from 22 to 24 August 2023.5.2. The last of the BRICS Ministerial meetings – the BRICS Ministers of Agriculture Meeting – is currently underway, while the Ministerial Meetings of Foreign Affairs, Security, Trade, Industry, Education, Science, Labour, Communications, Health, and Urbanisation Forum have concluded their reports for the Leaders’ Summit.5.3. The BRICS Outreach programmes for various sectors and communities have also been concluded.5.4. These engagements provided governments, organisations, experts and academics from the BRICS nations an opportunity to discuss issues of mutual interest that will enable informed decision-making during the BRICS Summit.6. National Development Plan (NDP) Ten-Year Review6.1. Cabinet welcomed the Ten-Year Review of the NDP by the National Planning Commission that pointed out that the economy remained structured in a manner that does not serve the interests of all South Africans, which is a major reason behind increasing levels of poverty and inequality.6.2. Government remains committed to restructuring and transforming the economy to serve the interests of all South Africans.7. Energy7.1. The 25th July marked the First Anniversary since President Ramaphosa announced the Energy Action Plan.7.2. Cabinet welcomed the progress made to date to implement the Energy Action Plan, which continues to register an improvement in the Energy Availability Factor and improvement in the stages of load-shedding.8. Tourism8.1. Cabinet is pleased that the Tourism statistics for June 2023 show that our tourism sector is slowly but surely recovering from the devastating effects of the COVID-19 pandemic. The June 2023 statistics from Statistics South Africa (Stats SA) show that the volume of arrivals, departures and travellers in transit increased for both South African residents and foreign travellers between June 2022 and June 2023.9. Economy9.1. Cabinet welcomed Stats SA’s report of a drop in consumer inflation from 6.3 per cent in May to 5.4 per cent in June 2023, which is the largest decline since May 2020. This drop shows the resilience of our economy, which has been further buoyed by the South Africa Reserve Bank’s decision to leave the repo rate unchanged at 8.25 per cent.10. South African Sign Language (SASL) Bill10.1. Cabinet welcomed the recent signing into law of the SASL Bill by President Ramaphosa, which made the SASL the 12th official language in South Africa. This will promote the rights of about 600 000 SASL users in South Africa.B. CABINET DECISIONS1. Pre-release calendar for the publication of the quarterly crime statistics for the 2023/24 financial year1.1. Cabinet approved the pre-release calendar for the publication of the quarterly crime statistics for the 2023/24 financial year. The crime statistics will be released in August and November 2023 for quarters one and two, and February and May 2024 for quarter three and quarter four respectively. The frequent release of crime statistics is important for monitoring crime trends and better decision-making in the fight against crime.2. Financial Inclusion Policy2.1. Cabinet approved the Financial Inclusion Policy for implementation. The policy forms part of government’s reforms of the financial sector regulations and in line with the Twin Peaks model of National Treasury.2.2. The policy, amongst others, aims to ensure better market conduct and the treatment of customers in the financial sector. The purpose is to ensure that financial institutions conduct business in ways that are fair to customers, prevent practices that undermine the integrity of financial markets, and build confidence in the financial system.2.3. The implementation of the policy will ensure that the country strengthens its financial systems to support economic growth and promote access to financial services and financial inclusion for all citizens. It is an acknowledgment that while levels of access have improved in transactional accounts, this has not reflected across many other financial products and services.2.4. The policy is available on the National Treasury website:www.treasury.gov.zaC. BILLS1. National Prosecuting Authority (NPA) Amendment Bill of 20231.1. Cabinet approved the submission of the draft NPA Amendment Bill of 2023 to Parliament. The Bill amends the NPA Act, 1998 (Act 32 of 1998) to provide for the establishment of the Investigating Directorate as a permanent entity within the NPA and to also strengthen its investigative powers.2. The Regulation of Interception of Communications and Provision of Communication-related Information Amendment Bill2.1. Cabinet approved the submission of the draft Amendment Bill to Parliament, which amends the Regulation of Communications and Provision of Communication-related Information Act (RICA), 2002 (Act 70 of 2002).2.2. The amendments are largely to provide adequate safeguards to protect the right to privacy, as buttressed by the rights of access to courts, freedom of expression of the media and legal privilege in line with the 2021 Constitutional Court judgement that found the RICA of 2002 to be unconstitutional.D. APPOINTMENTSAll appointments are subject to the verification of qualifications and relevant clearance.1. Mr Percy Sechemane as Chief Executive Officer of the Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Ms Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani as Director-General (DG) at the Department of Communications and Digital Technologies.3. Mr Duncan Pieterse as DG at National Treasury.4. Ms Qinisile Precious Delwa as Deputy DG (DDG): Enterprise Development and Entrepreneurship at the Department of Small Business Development (DSBD).5. Ms Mosa Keneilwe Makhele as DDG: Sector Policy and Research at the DSBD.6. Mr Xolisa Mabhongo as DDG: Global Governance and Continental Agenda at the Department of International Relations and Cooperation.7. Ms Rosinah Nghaka Dumalisile as DDG: Affordable Rental and Social Housing at the Department of Human Settlements.8. Mr Thabo Kekana as DDG: Programmes and Projects at the DMRE.9. National Radioactive Waste Disposal Institute Board of Directors:(a) Ms Lemao Dorah Modise (Chairperson);(b) Dr Wolsey Barnard (Deputy Chairperson);(c) Ms Gratitude Ramphaka;(d) Dr Kgaugelo Chiloane (reappointment); and(e) Adv Derick Block.10. National Nuclear Regulator Board of Directors:(i) Mr Protas Phili – Chairperson (reappointment);(ii) Ms Pinkie Deneo Peta (reappointment);(iii) Mr Paul Heeger;(iv) Ms Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dr Pathmanathan Naidoo;(vi) Dr Nandi Malumbazo;(vii) Ms Theodorah Bahlekazi; and(viii) Mr Happy Khambule.11. Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency Board of Directors:(i) Ms Linda Carol Zulu (Chairperson);(ii) Adv Geraldine Khoza (Deputy Chairperson);(iii) Ms Shivon Wiggins;(iv) Mr Sam Mthembu;(v) Mr Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mr Steven Matome Mathetsa; and(vii) Ms Salome Chiloane-Nwabueze.12. State Information Technology Agency Board of Directors:(i) Mr Kiruben Pillay (Chairperson);(ii) Ms Lerato Petlele (Deputy Chairperson);(iii) Ms Khathu Sibanda;(iv) Dr Lucienne Abraham;(vi) Mr Luvuyo Keyise;(vii) Mr Mandla Martin Mnisi;(viii) Ms Renisha Naidoo;(ix) Ms Nolitha Pietersen; and(x) Ms Laura Mseme.E. CURRENT EVENT1. Women’s Month1.1. South Africa is commemorating Women’s Month in August under the theme: “Accelerating socio-economic opportunities for empowerment of women” to pay tribute to the more than 20 000 women who marched to the Union Buildings in 1956 to protest against the oppressive pass laws of the apartheid government.1.2. Cabinet calls on South Africans to use the month not to only honour women who fought for our freedom but to also play our part to building a society that supports women empowerment and guarantees the safety of women and children.F. MESSAGES1. CongratulationsCabinet extends its congratulations and well wishes to:- Netball Spar Proteas, for making it to the top six in the Netball World Cup. Cabinet called on all South Africans to use such unifying moments as an opportunity to reach out to fellow South Africans to build social cohesions and promote nation-building in a society where everyone feels welcome- Banyana Banyana, for making history by advancing to the last 16 of the 2023 FIFA Women’s World Cup. Their incredible feats on the sporting field inspired the nation and they have flown the country’s flag high.- Prof Thuli Madonsela, the former Public Protector, for being appointed to the United Nations Scientific Advisory Board for Independent Advice on Breakthroughs in Science and Technology.- Tatjana Schoenmaker, for winning gold in the 200m breaststroke and silver in the 100m breaststroke at the World Aquatics Championships in Fukuoka, Japan.2. CondolencesCabinet expressed condolences to the family and friends of:- Imam Achmad Cassiem (78), the former Robben Island prisoner, Pan Africanist Congress member and founding member of the Qibla Movement, who was a veteran of the Struggle against apartheid.- The people who lost their lives during the minibus taxi strike in Cape Town.Enquiries:Ms Nomonde Mnukwa – Acting Government SpokespersonMobile: 083 653 7485 " |
}, |
"isiNdebele": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/isitatimende-somhlangano-wekhabinethi-wangelesibili-womhla-wobu-8-kurhoboyi-wee-2023", |
"statement": "IsiTatimende SomHlangano WeKhabinethi WangeLesibili Womhla Wobu-8 kuRhoboyi Wee-2023A. Ezingundabamlonyeni1. Umtjhagalo weHlangano yeliZweloke yamaTeksi weSewula Afrika (i-SANTACO) eTjingalanga Kapa1.1. Ikhabinethi ibikelwe ngobujamo obuqokamileko bokuguruzela nobunenturhu eTjingalanga Kapa obuhlangana kwe-SANTACO noMasipala weDorobha yeKapa, ubujamobu burhagale bekwathathwa namagadango wokutjhagala ngenturhu, lokho kwenze bona uMasipala weDorobha leKapa abophe bekakhuphe endleleni amateksi.1.2. Ikhabinethi ayikhambisani nakancani nenturhu nokungalawuleki okwenzeka eKapa begodu ikhombele- i-SANTACO bona yenze isiqiniseko sokuthi kutjhagalwa ngokuthula begodu akukhinyatjezwa amalungelo wabanye abantu. Ngokuphathelene nendaba le, kutjhejwe ukuthi akhange kube nezinye izehlakalo zenturhu ema-awareni ama-48 adlulileko. Nanyana kunjalo, amalunga weButho lamaPholisa weSewula Afrika kunye neminye iminyango yabathobelisimthetho iyalwe bona yenze isiqiniseko sokobana ubujamo buba ngaphasi kwelawulo, ukwenzela ukuthi umphakathi ukhambe ngokuphepha nawuya esikolweni, emsebenzini nalokha nawenza eminye imisebenzi yaqobe lilanga.1.3. Ikhabinethi yazisiwe godu ngokugandelelwa kobujamo bokusebenza kwamateksi nguMasipala weDorobho leKapa obungakhambisani nemithetho emibili, uMthetho Weendlela Wephasiloke, wango-1996 (uMthetho wama-93 wango-1996) kunye noMthetho wePhasiloke Wokuthula Eenthuthini Zendleleni, wango-2009 (uMthetho wesi-5 wango-2009) ekungiyo elawula imilandu yeendlela kunye nehlawulo efaneleko, kuhlanganise nokubotjhwa kweenkoloyi. IKhabinethi seyiyale uNgqongqotjhe Wezokuphepha, uKkz. Sindisiwe Chikunga, ukuthi enze isiqiniseko sokobana nanyana ngibuphi ubujamo bokusebenza kwamateksi obuphikisana nemithetho yeSewula Afrika buyaqedwa.2. Ukulwisana Nomkhuba Wokumayini Ngokungasisemthethweni2.1. Ikhabinethi ilamukela ngezandla zombili igadango lokuthunyelwa kwesiqhema esikhethekileko samapholisa, esisekelwa masotja ukuyokuthobelisa umthetho e-Riverlea, eseJwanisbhege lapha kudlange khona ukumayina ngokungasisemthethweni.2.2. Ngaphezu kwalokho, iKhabinethi ibuke ukubotjhwa kwabasolwa abangaphezulu kwe-194 ngebanga lokwenjiwa kweemayini ngokungemthetho begodu iyale iinhlangano ezitjheje ukuthotjelwa komthetho bona ziqinise isadla endabeni le, nakobunye ubugebengu obukhulu obenziwa elizweni lekhethu.2.3. UMnyango Wezenjiwa Nezamandla (DMRE) uzibophelele bona uzokuvala yoke imigodi engasasetjenziswako etjhiywe ivulekile emamayini we-Riverlea kungakafiki ukuphela kwakaKhukhulamungu wee-2023, njengombana usaqedelela amahlelo wokuvala eminye imigodi etjhiywe ivulekileo yemamayini elizweni loke.3. Ubujamo bezokuphepha eNiger3.1. IKhabinethi iwubonile umphumela obangelwe bujamo bezokuphepha eNiger ekukhambeni kweemphaphamtjhini hlangana kweSewula Afrika neTjingalanga Yurobhu, okumthelela omumbi kezerhwebo nebantwini nerhwebeni leemphaphamtjhini eliqeda ukuvuka ebujameni obumbi obubangelwe Mbulalazwe oyi-COVID-19 ukusukela ngomnyaka wee-2019.3.2. IKhabinethi igandelele ukungakhambisani nakanye kukarhulumende nezenzo zokuketula umbuso e-Niger begodu yakhombela bona kubuyiselwe ngokurhabako ukuthula kwentando yenengi yabantu, yabuya yathinta imizamo yokubuyisela ubujamo ekanyeni ngaphasi kwe-Economic Community of West African States.4. UmButhano Weenkhulu Zemibuso we-Russia ne-Afrika4.1. UMengameli u-Cyril Ramaphosa bekahlangana nabanye babadosiphambili be-Afrika abakhambele iNgcenye Yesibili yoMhlangano Weenkhulu zomBuso e-Russia ne-Afrika, eSt Petersburg e-Russia nakama-27 ukuya nakama-28 kuVelabahlinze 2023. Umhlangano lo weenkhulu zemibuso wamukele iHlelo loBudlelwano Bokusebenzisana hlangana ne-Russia ne-Afrika elidzimelele ekubambisaneni eendabeni zepolotiki nezokuphepha, zomnotho, iindaba zokusiza abantu abadingileko kunye nemisebenzi ezokuzuzisa yoke imihlobo yabantu ilethe nepumelelo.4.2. Ngokuya ngombuthano lo weenKhulu zemiBuso naboMengameli be-Afrika ebebayingcenye Yemikhulumiswano Yokuletha Ukuthula e-Afrika, ekubambaneni ngeenhluthu okuhlangana ne-Russia ne-Ukraine baragele phambili ngokubonisana noMengameli u-Vladimir Putin ngemizamo yokwakha ukuzethemba ebegade kukhulunyiswana ngakho ngaphambilini okuzokuletha ukuthula nesisombululo sokuqeda ipi.4.3. UMengameli u-Ramaphosa no-Putin babe nomhlangano wabo omalungana namazwe amabili la, bakhulumisana ngamathuba wokwenza ngcono ukusebenzisana kezerhwebo hlangana kwamazwe amabili la nokuthi ilizwe le-Russia kumele litjale imali khudlwana eSewula Afrika.5. Ajame Ngomumo Amahlelo Wokusingatha uMbuthano Weenkhulu Zombuso i-BRICS5.1. IKhabinethi ithokozele ukwazi bona iSewula Afrika sele ijame ngomumo bona ingasingatha umButhano weHlandla le-15 we-BRICS ozokubanjelwa eJwanisbhege nakama-22 ukuya nakama-24 kuRhoboyi 2023.5.2. Umhlangano wokugcina waboNgqongqotjhe be-BRICS – uraga ngesikhathi iMihlangano yaboNgqongqotjhe Beendaba Zangaphandle, Zokuphepha, Zerhwebo kunye neForamu yezokuthuthela emaDorobheni sele iwuphethile umbiko wayo woMbuthano Weenkhulu zemiBuso.5.3. Amahlelo womphakathi we-BRICS weminyango ehlukahlukeneko nemiphakathi nawo sele azokuphethwa.5.4. Imikhulumiswano le inikele urhulumende, iinhlangano, iinkghwari neemfundiswa eziphuma emazweni ayingcenye ye-BRICS ithuba lokukhulumisana ngeendaba ezithinta amazwe la ezingadosela ekuthathweni kweenqunto ezihle ngesikhathi soMbuthano weenKhulu zemiBuso i-BRICS.6. IBuyekezo Leminyaka Elitjhumi Lomtlamo Wokuthuthukiswa Kwelizweloke (i-NDP)6.1. IKhabinethi yamukela iBuyekezo Leminyaka Elitjhumi Lomtlamo Wokuthuthukiswa Kwelizweloke (i-NDP) elenziwe yiKomitjhana Yamahlelo Yelizweloke elitjengise ukuthi umnotho bewulokhu wakheke ngendlela engahlangabezani nezinto ezitlhogwa ngibo boke abantu beSewula Afrika, ekungilo ibanga elikhulu elenza kuphakame amazinga womtlhago nokungalingani ngokomnotho.6.2. Urhulumende usazibophelele ekwakheni kabutjha nekwenzeni amatjhuguluko emnothweni bona uhlangabezane nazo zoke izinto ezitlhogwa babantu beSewula Afrika.7. Zamandla7.1. Mhla ama-25 kuVelabahlinze bekuphela umnyaka wokuthoma soloko uMengameli u-Ramaphosa amemezela iHlelo Lokusebenza Lezamandla.7.2. IKhabinethi iyemukele ituthuko eyenziweko bekube nje ekuthonyisweni kweHlelo Lokusebenza Lezamandla eliragela phambili kunye nokwenza bona iGezi ifumeneke lula kuhlanganise nobujamo obamukelekako bokucinywa kwegezi ngehloso yokuyonga.8. Zevakatjho8.1. IKhabinethi ikuthabele ukuthi iimbalo zeZevakatjho zangoMgwengweni wango-2023 zitjengisa ukuthi ihlangothi lezevakatjho kancani kancani liyavuka emtheleleni omumbi wombulalazwe oyi-COVID-19. Iimbalo zangoMgwengweni 2023 ezivela eZikweni leemBalobalo leSewula Afrika (StatsSA) zitjengisa ukuthi umthamo wabafikako, wabaphumako neemvakatjhi ukhuphukile ebahlalini beSewula Afrika neemvakatjhi ezivela emazweni wangaphandle hlangana noMgwengweni wee-2022 noMgwengweni wee-2023.9. Umnotho9.1. IKhabinethi yamukele umbiko we-StatsSA wokwehla kwamandla wemali ebathengini ukusukela ku-6.3% ngoMrhayili wehlela ku-5.4% ngoMgwengweni wango-2023, okukukwehla okukhulu kusukela ngoMrhayili wango-2020. Ukwehlokhu kutjengisa ukuqina komnotho wethu, okubuye kwatjhotjhozelwa yiBhanga eKulu yeSewula Afrika ngokungatjhugululi isilinganiso sokubolekisa ngemali (i-repo rate) esilokhu sijame ku-8.25%.10. UMthethomlingwa weLimi Lezandla LeSewula Afrika (SASL)10.1. IKhabinethi yamukele ukutlikitlwa koMthethomlingwa we-SASL bona ubemThetho, okumThetho otlikitlwe nguMengameli u-Ramaphosa, lokho kwenze bona ukusukela gadesi i-SASL ibe lilimi le-12 elisemThethweni eSewula Afrika. Igadangweli lizokuqinisekisa amalungelo wabasebenzisi belimi le-SASL ababalelwa ku-600 000 abaseSewula Afrika.B. Iinqunto Zekhabinethi1. Ukukhutjhwa kwekhalenda bona kuzokuvezwa iimbalobalo zobugebengu zekotara yomnyaka wango-2023/241.1. IKhabinethi ivumele ukukhutjhwa kwekhalenda bona kuvezwe iimbalobalo zobulelesi zekotara yomnyakamali wango-2023/24. Iimbalobalo zekotara yokuthoma neyesibili zizokukhutjhwa ngoRhoboyi nangoSinyikhaba wango-2023, bese kuthi zekotara yesithathu neyesine zikhutjhwe ngoMhlolanja nangoMrhayili wango-2024 ngokulandelana. Ukukhutjhwa kweembalobalo amahlandla amanengi kuqakathekile ngombana lokhu kuveza indlela ubulelesi obenzeka ngayo nokobana kuthathwe iinqunto ezithe tjha zokulwa nobugebengu.2. Umthethokambiso Wokusiza Boke Abantu Ngeemali2.1. IKhabinethi ivumele ukuhlonywa koMthethokambiso Wokusiza Boke Abantu Ngeemali. Umthethokambiso lo uyingcenye yamatjhuguluko karhulumende womthetho weemali begodu ukhamisana nendlela ye-Twin Peaks esetjenziswa liZiko leeMali leliZweloke.2.2. Ngomthethokambiso lo, hlangana nokhunye kuhloswe ngawo ukuqinisekisa ukusebenza kuhle kwamamaraga kunye nokuphathwa kuhle kwabathengi bangadlelezelwa iimali. Ihloso kuqinisekisa bona iinhlangano zeemali ziraga irhwebo ngendlela engakhwabaniseli abathengi, ibalekele iindlela zokusebenza eziqalela phasi amamaraga weemali kunye nokwakha ukuzithemba endleleni yokusebenza kweemali.2.3. Ukusetjenziswa komthethokambiso lo kuzokuqinisekisa bona ilizwe liqinisa iindlela zokusetjenziswa kweemali lokho kuzokusekela ukukhula komnotho begodu kutjhotjhozele ukufikeleleka lula kweensetjenziswa zeemali kunye nokubandakanyeka kwazo zoke izakhamuzi eendabeni zeemali. Siyavuma ukuthi ngesikhathi izinga lokufikelela kuma-akhawundi liba ngcono akhange kubonakale kiyo yoke imikhiqizo neensetjenziswa zeemali.2.4. Umthethokambiso lo uyafumaneka kubunzinzolwazi beZiko leeMali leliZweloke ku:www.treasury.gov.zaC. ImiThethomlingwa1. UmThethomlingwa oKhibelela ZeBandla lezokuTjhutjhisa leliZweloke (i-NPA) wango-20231.1. IKhabinethi ivumele ukulethwa komThethomlingwa weBandla lezokuTjhutjhisa leliZweloke (i-NPA) wango-2023 ePalamende. UmThethomligwa lo ulungisa umThetho we-NPA, wango-1998 (umThetho wama-32 wango-1998) bona unikele ngokuthonywa kwePhiko Lezokuphenya Imilandu njengencenye ezokuhlala ikhona hlangana ne-NPA nokuqiniswa kwamandlayo wokuphenya imilandu.2. UmThethomlingwa Wokulawula Kezokuthintana Nokwabiwa Kwelwazi Elimalungana Nezokuthintana2.1. IKhabinethi ivumele ukulethwa komThethomlingwa osahlongozwako wemakhotho, olawula zokuthintana kunye nokwabiwa kwelwazi Elimalungana Nezokuthintana (RICA), wango-2002 (umThetho wama-70 wango-2002).2.2. Ngehlelweli kuhloswe ukuvikela ilungelo lefihlo, njengombana kuthintwa amalungelo wokufikelela emakhotho, itjhaphuluko yokubika yababikiindaba nelungelo elingokomthetho ngokukhambisana nesahlulelo sango-2021 seKhotho yezomThethosisekelo eyafumana ukuthi i-RICA yango-2002 ayikhambisani nomThethosisekelo.D. UkuqatjhwaUkuqatjha koke kulawulwa kufakazeleka kweencwadi zefundo kunye nokuhlanjululwa kwebizo lomuntu okufaneleko.1. UMnu. Percy Sechemane usesikhundleni sokuba mPhathi omKhulu we-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. UKkz. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani usesikhundleni sokuba mNqophisi-Zombelele (u-DG) emNyangweni Wezokuthintana Nezobucwephetjhe beDijithali.3. UNom. Duncan Pieterse usesikhundleni sokuba ngu-DG eZikweli leeMali leliZweloke.4. UMm. uQinisile Precious Delwa usesikhundleni sokuba liSekela laka-DG (DDG): Zokuthuthukiswa Nokuhlonywa Kwamarhwebo Asakhasako (DSBD).5. UMm. Mosa Keneilwe Makhele usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Sector Policy and Research yakwa-DSBD.6. UNom. Xolisa Mabhongo usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Global Governance and Continental Agenda emNyangweni wezeTjhebiswano Nokusebenzisana Kwamazwe.7. UMm. Rosinah Nghaka Dumalisile usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Affordable Rental and Social Housing emNyangweni Wezokuhlaliswa Kwabantu.8. UNom. Thabo Kekana usesikhundleni sokuba ngu-DDG: Amahlelo namaPhrojekthi e-DMRE.9. IKomidi Yabanqophisi be-National Radioactive Waste Disposal Institute:(a) UKkz. Lemao Dorah Modise (uSihlalo);(b) UDorh. Wolsey Barnard (iSekela lakaSihlalo);(c) UMm. uGratitude Ramphaka;(d) UDorh. Kgaugelo Chiloane (ubuyiselwe esikhundleni sakhe); kunye(e) No-Adv Derick Block.10. IBhodi Yabanqophisi be-Nuclear Regulator:(i) UNom. Protas Phili – uSihlalo (ubuyiselwe esikhundleni sakhe);(ii) UMm. Pinkie Deneo Peta (ubuyiselwe esikhundleni sakhe);(iii) UNom. Paul Heeger;(iv) UKkz. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) UDorh. Pathmanathan Naidoo;(vi) UDorh. Nandi Malumbazo;(vii) UKkz. Theodorah Bahlekazi; kunye(viii) noNom. Happy Khambule.11. IBhodi YabaNqophisi be-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) UMm. Linda Carol Zulu (uSihlalo);(ii) U-Adv Geraldine Khoza (iSekela likaSihlalo);(iii) UMm. Shivon Wiggins;(iv) UNom. Sam Mthembu;(v) UNom. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) UNom. Steven Matome Mathetsa; kunye(vii) UMm. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi yabaNqophisi be-Ejensi yeLwazi leThekhnoloji yomBuso (i-SITA):(i) UNom. Kiruben Pillay (USihlalo);(ii) UMm. U-Lerato Petlele (iSelela likaSihlalo);(iii) UMm. U-Khathu Sibanda;(iv) UDorh. Lucienne Abraham;(vi) UNom. Luvuyo Keyise;(vii) UNom. Mandla Martin Mnisi;(viii) UMm. u-Renisha Naidoo;(ix) UMm. uNolitha Pietersen; kunye(x) noMm. u-Laura Mseme.E. Umnyanya Ozako1. INyanga Yabantu Abasikazi1.1. ISewula Afrika igidinga iNyanga yaBantu Abasikazi ngoRhoboyi ngaphasi kwesiqubulo esithi: “Sirhabisa Ukulethwa Kwamathuba Wezehlalakuhle Newomnotho Wokuhlomisa Abantu Abasikazi” ekuyindlela yokukhumbula abantu abasikazi abangaphezulu kwee-20 000 abamatjha batjhinga e-Union Buildings ngomnyaka we-1956 bayokuveza amazizo wabo ngokungakhambisani nemithetho egandelelako yokuphathwa kweempasa ebegade ibekwe ngurhulumende webandlululo (we-apartheid).1.2. IKhabinethi ikhombela abantu beSewula Afrika bona besebenzise inyanga le ingasi ukuhlomisa abantu abasikazi abalwela ikululeko kwaphela, kodwana babuye babe yingcenye yokwakha umphakathi osekela ukuthuthukiswa kwabantu abasikazi begodu oqinisekisa ukuphepha kwabantu bengubo nabantwana.F. Imilayezo1. UkuthokozisaIKhabinethi ithokozisa begodu idlulisela iimfiselabuhle kabalandelako:- I-Netball Spar Proteas, ngokufikelela engcenyeni yeenqhema ezisithandathu eziphezulu eBhigirini Yephasi ye-Netball. IKhabinethi ikhombela boke abantu beSewula Afrika bona basebenzise iinkhathezi ezenza bona sibumbane njengethuba lokwelulela isandla kabanye abantu beSewula Afrika bona sakhe ibumbano kezehlalakuhle begodu sidzimelelise ukubumbana kwesitjhaba bona umuntu ngamunye azizwe amukelekile.- I-Banyana Banyana, ngokwenza umlando ngokudlulela engcenyeni yeenqhema ezili-16 eziseleko eBhigirini yePhasi yabaSikazi ye-FIFA yango-2023 FIFA. Ikghono labo elirarako abaliveze nabadlalako likhuthaze isitjhaba begodu baphaphisele phezulu iflarha yelizwe lekhethu.- UPhrofesa Thuli Madonsela, obekaMvikeli womPhakathi, ngokubekwa esikhundleni sokuba lilunga leKomiti Yehlangano Yeentjhaba Ezibumbeneko Yabaluleki NgezeSayensi neThekhnoloji.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuthumba igolide ku-breaststroke yamamitha ama-200 kunye nesiliva yamamitha ali-100 emaphaliswaneni we-World Aquatics Championships e-Fukuoka, ese-Japan.2. Amezwi WokutjhiriyaIKhabinethi idlulisela amezwi wokutjhiriya emindenini nebanganini babantu abalandelako:- U-Imam Achmad Cassiem (obekaneminyaka ema-78), obegade asibotjhwa se-Robben Island, nobekalilunga le-Pan Africanist Congress kunye nomsunguli we-Qibla Movement, obekangumakekere womZabalazo wokulwa nebandlululo.- Abantu abahlongakala ngesikhathi somtjhagalo wamateksi eDorobheni leKapa.Imibuzo Ingathunyelwa: kuMma uNomonde Mnukwa – umJaphethe womKhulumeli kaRhulumendeInomboro kamaliledinini: 083 653 7485 " |
}, |
"isiXhosa": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/ingxelo-ngentlanganiso-yekhabhinethi-yangolwesibini%2C-umhla-wesi-8-kweyethupha-2023", |
"statement": "Ingxelo ngeNtlanganiso yeKhabhinethi yangoLwesibini, umhla wesi-8 kweyeThupha 2023A. Imiba enguNdaba-mlonyeni1. Ugwayimbo lweeteksi lwe-South African National Taxi Council (i-SANTACO) eNtshona Koloni1.1. IKhabhinethi iye yachazelwa malunga nongquzulwano oluqhubekayo phakathi kwe-SANTACO yaseNtshona Koloni kunye nesiXeko saseKapa, oluye lwadlulela lwaba lugwayimbo olunobundlobongela ngenxa yokubanjwa kweeteksi sisiXeko saseKapa.1.2. IKhabhinethi igxeka ubundlobongela kunye nokungabikho kozinzo eKapa yaye ihlabe ikhwelo kwi-SANTACO ukuba iqinisekise ukuba uqhankqalazo lwayo luseluxolweni yaye aluphazamisi amalungelo abanye. Ngenxa yoku, siye saphawula ukuba bezingekho iingxaki zobundlobongela kwiiyure ezingama-48 ezidlulileyo. Noko ke, amalungu Enkonzo YamaPolisa oMzantsi Afrika kunye namanye amaziko anyanzelisa umthetho aye ayalelwa ukuba aqinisekise ubundlobongela buselulawulweni ukuze kuvunyelwe abahlali bahambe ngokukhuselekileyo ukuba esikolweni, emsebenzini yaye nemisebenzi yabo yesiqhelo yemihla ngemihla.1.3. IKhabhinethi kwakhona iye yachazelwa malunga nesiXeko saseKapa esibeka iimeko zokusebenzela zeteksi engavumelaniyo noMthetho weNdlela KaZwelonke, ka-1996 (Umthetho wama-93 ka-1996) kunye Nomthetho Wezithuthi Ezihamba Kumhlaba Wendlela KaZwelonke, 2009 (Umthetho wesi-5 ka-2009), elawula amatyala endlela kunye nezohlwayo ezifanelekileyo, kuquka ukubanjwa kweemoto. Ikhabhinethi iyalele uMphathiswa weNdlela, uNks. Sindisiwe Chikunga, ukuze aqinisekise ukuba naziphi na iimeko zokusebenza kweteksi ezingqubana nemithetho yeRiphabhliki iyasuswa.2. Umlo nxamnye nokusetyenzwa kwemigodi okungekho semthethweni2.1. IKhabhinethi ikwamkele ukusasazwa kwecandelo lamapolisa elikhethekileyo, elixhaswa ngumkhosi, e-Riverlea, eRhawutini, eliza kujongana nokusetyenzwa kwemigodi okungekho semthethweni endaweni.2.2. Ukongezelela, iKhabhinethi income ukubanjwa kwabasolwa abangaphezu kwe-194 ngenxa yemisebenzi yokusebenza kwimigodi engekho semthethweni yaye yayalela amaziko anyanzekisa umthetho ukuze avale ngokukhawuleza oku kunye nolunye ulwaphulo lomthetho olumandundu elizweni.2.3. ISebe leziMbiwa kunye Namandla (i-DMRE) lizibophelele ekuvaleni zonke iishafti ezivulekileyo ezityeshelweyo kunye nemingxumo yemigodi e-Riverlea ekupheleni kweyoMsintsi wama-2023, ngoxa kuqosheliswa izicwangciso zokuvala kwezinye iishafti ezityeshelweyo ezivulekileyo kunye nemingxumo yemigodi kulo lonke ilizwe.3. Imeko yokhuseleko e-Niger3.1. IKhabhinethi iyiphawulile imeko yokhuseleko e-Niger enayo kuhambo-lomoya phakathi koMzantsi Afrika naMazantsi e-Afrika kunye neNtshona yeYurophu, echanaba kakubi ushishino kunye nabantu ngabanye ngokufanayo kunye neshishini lenqwelo-moya elisandul’ ukuchacha ekutshatyalalisweni ngubhubhani weSifo seKhorona sama-2019 (i-COVID-19).3.2. IKhabhinethi iphinda unganeliseki nokuchasa kukaRhulumente ubhukuqo-mbuso e-Niger yaye ihlab’ ikhwelo lokubuyiselwa ngokukhawuleza kozinzo lwentando yesininzi, yaye kwakhona iziphawulile iinzame zokubuyisela imeko esiqhelweni ngaphantsi koQoqosho Loluntu looRhulumente baseNtshona ye-Afrika.4. Ingqungquthela yeRashiya ne-Afrika4.1. UMongameli Cyril Ramaphosa ebephakathi kwezinye iinkokeli zase-Afrika beziye Kwingqungquthela Yesibini YeRashiya ne-Afrika, e-St Petersburg kwi-Russian Federation nge-27 nange-28 kweyeKhala 2023. Le ngqungquthela yamkele Izicwangciso Ezenziwayo ZeForam Yobudlelwane YeRashiya ne-Afrika ejolise ekuqiniseni intsebenziswano kwiindawo zepolitiki kunye nokhuseleko, uqoqosho, imiba yoluntu, kunye nomdla wenzuzo efanayo yaye nempumelelo.4.2. Ecaleni kwengqungquthela, iiNtloko ZooRhulumente Base-Afrika kunye nooRhulumente abayinxalenye Yeenzamo Zoxolo e-Afrika kungquzulwano oluphakathi kweRashiya kunye ne-Ukraine ibambe iintetho zolandelelwano noMongameli u-Vladimir Putin kwingxubusho ebingaphambili yeenzame zokwakha ukuzithemba ezakwenza iimeko zothethathethwano ekupheliseni imfazwe.4.3. Oomongameli u-Ramaphosa no-Putin kwakhona babe nentlanganiso yaye baxubusha ngamathuba orhwebo phakathi kwamazwe amabini, kwaye ne-Russian Federation ukunyusa utyalo-mali eMzantsi Afrika.5. Ukulungela Ukusingatha Ingqungquthela Ye-BRICS5.1. IKhabhinethi ichazelwe ukuba zonke iinkqubo zifanelekile zoMzantsi Afrika sezikulungele ukusingatha Ingqungquthela ye-BRICS ye-15 eRhawutini ukususela ngama-22 ukuya ngama-24 kweyeThupha 2023.5.2. Iintlanganiso zokugqibela Zabaphathiswa be-BRICS – Abaphathiswa be-BRICS beNtlanganiso Yolimo – iyaqhubeka sithethanje, ngoxa Iintlanganiso Zabaphathiswa beMicimbi Yezekhaya, Ukhuseleko, Urhwebo, Ishishini, Imfundo, Inzululwazi, Umsebenzi, Unxibelelwano, Impilo, kunye neForam Yeedolophu ziye zaqoshelisa iingxelo zazo zeeNkokeli Zengqungquthela.5.3. Iinkqubo ze-BRICS Zokunceda Uluntu zamaziko ahlukahlukeneyo kunye noluntu nazo ziye zaqukwa.5.4. Ezi ntethantethwano ziye zanika oorhulumente, imibutho, iingcali, kunye nezifundiswa ezivela kwizizwe ze-BRICS ithuba lokuxubusha ngemiba yomdla ofanayo oza kunceda ekwenziweni kwezigqibo ebudeni beNgqungquthela ye-BRICS.6. Ukuhlolwa Kweminyaka Eyishumi yeziCwangciso Zophuhliso ZikaZwelonke (i-NDP)6.1. IKhabhinethi yamkele Ukuhlolwa Kweminyka Eyishumi ye-NDP Yikomishini Yezicwangciso KaZwelonke echaze ukuba uqoqosho luhleli luzinzisiwe ngohlobo olungancedi bonke abemi boMzantsi Afrika, lo ngunobangela wokunyuka kwamanqanaba obuhlwempu kunye nokungalingani.6.2. URhulumente usoloko ezibophelele ekulungiseni yaye nasekutshintsheni uqoqosho ukuze luncede bonke abemi boMzantsi Afrika.7. Ezamandla7.1. Umhla wama-25 kweyeKhala uphawula ukuphela konyaka wokuqala ukususela uMongameli u-Ramaphosa enze isaziso Sesicwangciso Sokusebenza Samandla.7.2. IKhabhinethi yamkele inkqubela eyenziweyo ukufikelela ngoku ekusebenziseni iSicwangciso Sokusebenza Samandla, esiqhubeka sibonisa ukusebenza Ekufumanekeni Kwamandla yaye nokuphucuka kwezigaba zokucinywa kombane.8. Ukhenketho8.1. IKhabhinethi ivuyiswa zizibalo zoKhenketho zeyeSilimela 2023 ezibonisa ukuba iziko lokhenketho lwethu luyacotha yaye luyachacha kwimeko ebuhlungu yobhubhani we-COVID-19. Izibalo zeyeSilimela 2023 ezivela kwiZiko leeNkcukacha-manani loMzantsi Afrika (i-Stats SA) ezibonisa amanani okufika, okuhamba kunye nabakhenkethi anyukile kokubini kubantu baseMzantsi Afrika kunye nabakhenkethi bamanye amazwe ukususela ngeyeSilimela 2022 kunye neyeSilimela 2023.9. Uqoqosho9.1. IKhabhinethi yamkele ingxelo ye-Stats SA yokwehla kokunyuswa kwamaxabisa omthengi ukususela kwipesenti eyi-6.3 ngekaCanzibe ukuya kwipesenti eyi-5.4 ngeyeSilimele 2023, ekukuncipha okukhulu ukususela ngekaCanzibe 2020. Oku kwehla kubonisa ukomelela koqoqosho lwethu, ebikhuthazwa ngakumbi sisigqibo seBhanki enguVimba yoMzantsi Afrika ukushiya i-repo rate ingatshintshanga ngepesenti eyi-8.25.10. Umthetho Oyilwayo We-South African Sign Language (i-SASL)10.1. IKhabhinethi yamkele ukutyobelwa ngokusemthethweni koMthetho Oyilwayo nguMongameli u-Ramaphosa, eyenze ukuba i-SASL ibe lulwimi olusemthethweni lwe-12 eMzantsi Afrika. Oku kuza kukhuthaza amalungelo abasebenzisi be-SASL abangama-600 000 eMzantsi Afrika.B. Izigqibo zeKhabhinethi1. Ukukhululwa kwangaphambili kwekhalenda yempapasho yezibalo zolwaphulo-mthetho zekota zonyaka wemali wama--2023/241.1. IKhabhinethi igunyazise ukukhululwa kwangaphambili kwekhalenda yempapasho yezibalo zolwaphulo-mthetho zekota zonyaka wemali wama-2023/24. Izibalo zolwaphulo-mthetho zekota yokuqala kunye neyesibini ziza kukhululwa ngeyeThupha kunye neyeNkanga 2023, yaye ezekota yesithathu kunye neyesine zikhululwe ngeyoMdumba kunye nekaCanzibe 2024 ngokulandelelanayo. Ukukhululwa rhoqo kwezibalo zolwaphulo-mthetho kubalulekile ukujonga iindlela zolwaphulo-mthetho yaye nokokwenza izigqibo bhetele ekulweni ulwaphulo-mthetho.2. UMgaqo-nkqubo Wemali Obandakanyayo2.1. IKhabhinethi igunyazise ukuba kusetyenziswe uMgaqo-nkqubo Obandakanyayo Wemali. UMgaqo-nkqubo yinxalenye yokutshintsha kukarhulumente iziko elilawula imali yaye livumelane nohlobo lokusebenza lwe-Twin Peaks kaNondyebo Wesizwe.2.2. UMgaqo-nkqubo, phakathi kweminye, ujolise ekuqinisekiseni ukuziphatha okuhle kweemarike kunye nokuphathwa kwabathengi kwiziko lemali. Injongo kukuqinisekisa ukuba amaziko emali enza ushishino ngendlela ezifanelekileyo kubathengi, aphephe uqheliselo olujongela phantsi ingqibelelo yeemarike zemali, yaye kwakheke intembelo kwinkqubo yemali.2.3. Ukusetyenziswa komgaqo-nkqubo uza kuqinisekisa ukuba ilizwe liqinisa iinkqubo zemali zalo ukuze kuxhaswe ukukhula koqoqosho yaye kukhuthaze ukufikelela kwiinkonzo zemali yaye nokuquka imali kubo bonke abemi. Kuyavunywa ukuba ngoxa amanqanaba okufikelela kuma-akhawunti aye aphucuka, oku akubonakalanga kuzo zonke iinkonzo kunye neemveliso zemali ezininzi.2.4. UMgaqo-nkqubo ufumaneka kwiwebhusayithi kaNondyebo Wesizwe:www.treasury.gov.zaC. Imithetho Eyilwayo1. UMthetho-sihlomelo Oyilwayo wama-2023 Wegunya Lotshutshiso LikaZwelonke (i-NPA)1.1. IKhabhinethi igunyazisa ukuthunyelwa koMthetho-sihlomelo Oyilwayo wama-2023 we-NPA ongekaphunyezwa kwiPalamente. UMthetho Oyilwayo ulungisa Umthetho we-NPA, 1998 (Umthetho wama-32 ka-1998) ukuze uvumele ukusekwa Kolawulo Lophando njengeziko elisisigxina phakathi kwe-NPA yaye kwakhona nokuqinisa amandla alo okuphanda.2. UMthetho-sihlomelo Oyilwayo Wolawulo LwezoNxibelelwano kunye NoLwazi Olunxulumene nezoNxibelelwano2.1. IKhabhinethi igunyazisa ukuthunyelwa koMthetho-sihlomelo Oyilwayo ongekaphunyezwa, olungisa Umthetho Wezonxibelelwano kunye Nolwazi Olunxulumene nezoNxibelelwano (i-RICA), wama-2002 (Umthetho wama-70 wama-2002).2.2. Izilungizo zijongise kakhulu ukunikela ukhuseleko olufanelekileyo ukuze kukhuselwe ilungelo labucala, njengoba kusitshiwo ngamalungelo okufikelela kwiinkundla, inkululeko yokuthetha kwamajelo eendaba kunye nelungelo lomthetho ngokuvumelana nesigwebo sama-2021 seNkundla yoMgaqo-siseko eyafumanisa ukuba i-RICA yama-2002 ayivumelani nomgaqo-siseko.D. IzikhundlaZonke izikhundla zixhomekeke ekungqinisisweni kwamabakala ezemfundo kunye nokuqinisekiswa okufanelekileyo kwezokhuselo.1. UMnu. Percy Sechemane njengeGosa eliyiNtloko yesiGqeba le-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. UNks. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani njengoMlawuli-Jikelele (u-DG) kwiSebe Lonxibelelwano kunye Nobuchwepheshe beDijithali.3. UMnu. Duncan Pieterse njengo-DG kuNondyebo Wesizwe.4. UNks. Qinisile Precious Delwa njengoSekela Mlawuli-Jikelele(u-DDG): Uphuhliso Lweshishini kunye Noshishino kwiSebe Lophuhliso Lwamashishini Akhulayo (i-DSBD).5. UNks. Mosa Keneilwe Makhele njengo-DDG: Iziko Lomgaqo-nkqubo kunye Nophando e-DSBD.6. UMnu. Xolisa Mabhongo njengo-DDG: Ulawulo Jikelele kunye Ne-Ajenda Yelizwekazi kwiSebe Lobudlelwane Lehlabathi kunye Nentsebenziswano.7. UNks. Rosinah Nghaka Dumalisile njengo-DDG: Ukurenta Okufanelekileyo kunye Nokuhlaliswa Ezindlini kwiSebe Lokuhlaliswa Koluntu.8. UMnu. Thabo Kekana njengo-DDG: Iinkqubo kunye Neeprojekthi e-DMRE.9. IBhodi yabaLawuli be-National Waste Disposal Institute:(a) UNks. Lemao Dorah Modise (Usihlalo);(b) UGq. Wolsey Barnard (Usekela Sihlalo);(c) UNks. Gratitude Ramphaka;(d) UGq. Kgaugelo Chiloane (uyaphinda ukuqeshwa); kunye(e) no-Adv Derick Block.10. IBhodi yabaLawuli be-National Nuclear Regulator:(i) UMnu. Protas Phili – Usihlalo (uyaphinda ukuqeshwa);(ii) UNks. Pinkie Deneo Peta (uyaphinda ukuqeshwa);(iii) UMnu. Paul Heeger;(iv) UNks. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) UGq. Pathmanathan Naidoo;(vi) UGq. Nandi Malumbazo;(vii) UNks. Theodorah Bahlekazi; kunye(viii) noMnu. Happy Khambule.11. IBhodi labaLawuli be-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) UNks. Linda Carol Zulu (Usihlalo);(ii) U-Adv Geraldine Khoza (Usekela Sihlalo);(iii) UNks. Shivon Wiggins;(iv) UMnu. Sam Mthembu;(v) UMnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) UMnu. Steven Matome Mathetsa; kunye(vii) noNks. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi labaLawuli be-State Information Technology Agency:(i) UMnu. Kiruben Pillay (Usihlalo);(ii) UNks. Lerato Petlele (Usekela Sihlalo);(iii) UNks. Khathu Sibanda;(iv) UGq. Lucienne Abraham;(vi) UMnu. Luvuyo Keyise;(vii) UMnu. Mandla Martin Mnisi;(viii) UNks. Renisha Naidoo;(ix) UNks. Nolitha Pietersen; kunye(x) noNks. Laura Mseme.E. Umsitho Wangoku1. INyanga Yamabhinqa1.1. UMzantsi Afrika ubhiyozela Inyanga Yamabhinqa ngeyeThupha phantsi komxholo othi: “Ukukhawulezisa intlalo-yoqoqosho kumathuba okuxhobisa amabhinqa” ukuze ahloniphe amabhinqa angaphezu kwe-20 000 amatshela e-Union Buildings ngo-1956 eqhankqalaza nxamnye nengcinezelo yemithetho yepasi yorhulumente wocalucalulo.1.2. IKhabhinethi ihlab’ ikhwelo kubemi boMzantsi Afrika ukuba bangasebenzisi inyanga kuphela nje ukunikela imbeko kumabhinqa alwela inkululeko yethu kodwa kwakhona nokudlala indima yethu ekwakheni uluntu oluxhasa ukuxhotyiswa kwamabhinqa yaye nokuqinisekisa ukhuseleko lwamabhinqa kunye nabantwana.F. Imiyalezo1. UkuvuyisanaIkhabhinethi idlulisela iminqweno emihle yaye ivuyisana naba:- I-Netball Spar Proteas, ngokudlulela kumaqela amathandathu aphezulu kwiNdebe Yehlabathi Yebhola Yomnyazi. IKhabhinethi ibongoza bonke abemi boMzantsi Afrika ukuba basebenzise ezi ziganeko zimanyanisayo njengethuba lokufikelela kubemi boMzantsi Afrika ekwakheni umanyano loluntu yaye nokukhuthaza ekwakheni isizwe kwibutho labantu apho bonke abantu beziva bemkelekile.- I-Banyana Banyana, ngokwenza imbali yokudlulela kumaqela okugqibela ayi-16 eNdebe Yehlabathi Yamanina ye-FIFA yama-2023. Impumelelo yabo emangalisayo kwibala lezemidlalo ichukumise isizwe yaye baphakamisele phezulu iflegi yelizwe.- UNjing. Thuli Madonsela, owayesakuba nguMkhuseli Woluntu, ngokumiselwa kwiBhodi Yengcebiso Yenzululwazi Ezimeleyo Yezizwe Ezimanyeneyo ngokuCebisa Okuzimeleyo Ekuphumeleleni kweNzululwazi kunye Nobuchwepheshe.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuphumelela igolide kwi-200m breaststroke kunye nesiliva kwi-100m breaststroke kwi-World Aquatics Championships e-Fukuoka, eJapani.2. Amazwi OvelwanoIkhabhinethi idlulisela uvelwano kwiintsapho kunye nabahlobo balaba abalandelayo:- U-Imam Achmad Cassiem (78), owayesakuba libanjwa lase-Robben Island, ilungu kunye nomseki we-Pan Africanist Congress kunye noMbutho we-Qibla, obeligqala lomzabalo elalilwa nocalucalulo.- Abantu abaphulukene nobomi babo ngexesha logwayimbo lweeteksi eKapa.Imibuzo: uNks Nomonde Mnukwa – iBambela leSithethi sikaRhulumenteIselula: 083 653 7485 " |
}, |
"isiZulu": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/isitatimende-somhlangano-wekhabhinethi-wangolwesibili%2C-mhla-wesi-8-kuncwaba-2023", |
"statement": "ISitatimende Somhlangano weKhabhinethi wangoLwesibili, mhla wesi-8 kuNcwaba 2023A. Ezisematheni1. Isiteleka soMkhandlu Kazwelonke Wamatekisi eNingizimu Afrika (i-SANTACO) eNtshonalanga Kapa1.1. IKhabhinethi lazisiwe ngesimo esesifike kwangqingetshe esiqhubekayo phakathi kwe-SANTACO eNtshonalanga Kapa kanye noMasipala weDolobha laseKapa, esidlondlobale saze sayofinyelela esitelekeni esinodlame nokube ngumphumela wokuboshwa kwamatekisi nguMasipala weDolobha laseKapa.1.2. IKhabhinethi liyalugxeka udlame nesiphithiphithi eDolobheni laseKapa futhi licela i-SANTACO ukuthi iqinisekise ukuthi iziteleka zayo zenzeka ngokuthula futhi aziphazamisi amalungelo abanye abantu. Mayelana nalokhu, kuyaphawuleka ukuthi akubange kusaba khona ezinye izigameko zodlame emahoreni angama-48 edlule. Noma kunjalo, amalungu oPhiko Lwamaphoyisa aseNingizimu Afrika namanye ama-ejensi ezomthetho aseyalelwe ukuqinisekisa ukuthi isimo sodlame siyalawuleka ukuze abahlali bezohamba ngokuphepha uma beya ezikoleni, emsebenzini kanye nokwenza imisebenzi yabo yansuku zonke.1.3. IKhabhinethi liphinde laziswa ngokuphoqwa kwezimo zokusebenza kwamatekisi nguMasipala weDolobha laseKapa ezingahambisani nayo yomibili imithetho okunguMthetho Wezemigwaqo Kazwelonke, we-1996 (uMthetho wama-93 we-1996) kanye noMthetho Kazwelonke Wezokuthutha Ngezithuthi Zomgwaqo, wezi-2009 (uMthetho wesi-5 wezi-2009), okuyiyona elawula amacala ezemigwaqo kanye nezinhlawulo ezifanele, kubandakanya nokuboshwa kwezimoto. IKhabhinethi seliyalele uNgqongqoshe Wezokuthutha, uNks. Sindisiwe Chikunga, ukuthi aqinisekise ukuthi noma yiziphi izimo zokusebenza kwamatekisi eziphikisana nemithetho yaseNingizimu Afrika ziyasuswa.2. Ukulwisana nokumbiwa kwezimayini okungekho emthethweni2.1. IKhabhinethi likwamukele ukuthunyelwa kophiko olukhethekile lwamaphoyisa, okwesekwa nawumkhosi wezempi, e-Riverlea, eGoli, ukuze luzobhekana nokumbiwa kwezimayini ngokungekho emthethweni kule ndawo.2.2. Ngaphezu kwalokhu, iKhabhinethi lincome ukuboshwa kwabasolwa abangaphezu kwe-194 ngokumba izimayini ngokungekho emthethweni futhi yayalela ama-ejensi ezomthetho ukuthi aqede nya ngokushesha ngalobu bugebengu kanye nobunye obuhamba phambili kuleli lizwe.2.3. UMnyango Wezezimbiwa Nezamandla (i-DMRE) izinikele ekuvaleni yonke imigudu nemigodi evulekile engasasebenzi e-Riverlea ngokuphela kukaMandulo wezi-2023, ngesikhathi iphothula izinhlelo zokuvala eminye imigudu nemigodi yezimayini evulekile engasasebenzi ezweni lonkana.3. Isimo sezokuvikeleka e-Niger3.1. IKhabhinethi liwuphawulile umphumela odalwa yisimo sezokuvikeleka e-Niger ekuhambeni kwezindiza phakathi kweNingizimu Afrika noma eNingizimu ye-Afrika neNtshonalanga ye-Europe, nokuyimiphumela engemihle emabhizinisini kanjalo nakubantu kanye nasembonini yezezindiza eqeda kuqala ukuvuka esimeni esibi sobhubhane lweSifo Segciwane le-Corona sangowe-2019 (i-COVID-19).3.2. IKhabhinethi ligcizelele ukungahambisani nhlobo kukahulumeni nezenzo zokuketula umbuso e-Niger laphinda lanxusa ukubuyiselwa ngokushesha kokuthula kwentando yeningi labantu, laphinde layiphawula imizamo yokubuyisela isimo kwesijwayelekile ngaphansi kweNyonyana Yamazwe aseNtshonalanga ye-Afrika Alwela Umnotho.4. INgqungquthela ye-Russia ne-Afrika4.1. UMongameli u-Cyril Ramaphosa ubephakathi kwabanye abaholi base-Afrika abebethamele iNgqungquthela Yesibili ye-Russia ne-Afrika, e-St Petersburg e-Russia ngomhla wama-27 nomhla wama-28 kuNtulikazi 2023. Le ngqungquthela yamukele uHlelo loBudlelwano Bokusebenzisana phakathi kwe-Russia ne-Afrika olugxile ekuqiniseni ukusebenzisana emikhakheni yezepolitiki nokuvikeleka, ezomnotho, izindaba zokusiza abantu, kanye nemisebenzi ezohlomulisa zonke izinhlangothi kanye nomnotho.4.2. Ngale kwengqungquthela, iZinhloko Zombuso noHulumeni base-Afrika ababeyingxenye yeZingxoxo Zokuzama Ukuletha Ukuthula e-Afrika kwingxabano phakathi kwe-Russia ne-Ukraine baqhubeke nokulumana indlebe noMongameli u-Vladimir Putin ngemizamo yokwakha ukuzithemba okwakuxoxisanwe ngayo phambilini ezokwakha izimo zokuthola isisombululo sokuqeda impi.4.3. UMongameli u-Ramaphosa no-Putin baphinde baba nomhlangano wabo njengamazwe amabili badingida amathuba okunyusa ukuhwebelana phakathi kwala mazwe womabili, nokuthi izwe lase-Russia linyuse utshalomali eNingizimu Afrika.5. Sekume Ngomumo Ukusingatha Ingqungquthela ye-BRICS5.1. IKhabhinethi livumile ukuthi zonke izinto zime ngomumo ngokuthi iNingizimu Afrika isingathe iNgqungquthela ye-15 ye-BRICS eGoli kusuka mhla wama-22 kuya mhla wama-24 kuNcwaba 2023.5.2. Umhlangano wokugcina woNgqongqoshe be-BRICS – uMhlangano Wezolimo woNgqongqoshe be-BRICS – uyaqhubeka, ngesikhathi iMihlangano yoNgqongqoshe Bezindaba Zangaphandle, Ezokuvikeleka, Ezohwebo, Izimboni, Ezemfundo, Isayensi, Ezabasebenzi, Ezokuxhumana, Ezempilo, kanye neForamu Yezokufudukela Emadolobheni isiyiphothulile imibiko yayo yeNgqungquthela Yabaholi.5.3. Izinhlelo Zomphakathi ze-BRICS zemikhakha eyahlukahlukene nemiphakathi nazo seziphothuliwe.5.4. Lezi zingxoxo zinike ohulumeni, izinhlangano, ochwepheshe nezifundiswa eziphuma emazweni ayingxenye ye-BRICS ithuba lokuxoxisana ngezindaba ezithinta la mazwe ezingaholela ekuthathweni kwezinqumo eziphusile ngesikhathi seNgqungquthela ye-BRICS.6. UBuyekezo Lweminyaka Eyishumi loHlelo Lokuthuthukiswa Kukazwelonke (i-NDP)6.1. IKhabhinethi lamukele uBuyekezo Lweminyaka Eyishumi lwe-NDP olwenziwe iKhomishini Yezinhlelo Zikazwelonke olubonise ukuthi umnotho ubusalokhu wakheke ngendlela engahlangabezani nezidingo zabo bonke abantu baseNingizimu Afrika, okuyisona sizathu esikhulu esenza kunyuke amazinga obubha nokungalingani.6.2. Uhulumeni usalokhu ezinikele ekwakheni kabusha nasekuguquleni umnotho ukuze usebenzele izidingo zabo bonke abantu baseNingizimu Afrika.7. Ezamandla7.1. Umhla wama-25 kuNtulikazi kuzobe kuphela uNyaka Wokuqala selokhu uMongameli u-Ramaphosa amemezela uHlelo Lokusebenza Lwezamandla.7.2. IKhabhinethi lamukele inqubekelaphambili eyenziwe kuze kube manje ekuqalisweni koHlelo Lokusebenza Lwezamandla, oluqhubekayo nokwenza kangcono ekuTholakaleni Kukagesi kanye nesimo esingcono ezigabeni zokucinywa kukagesi ngenhloso yokuwonga.8. Ezokuvakasha8.1. IKhabhinethi likuthokozele ukuthi izibalo zeZokuvakasha zangoNhlangulana wezi-2023 zibonisa ukuthi umkhakha wethu wezokuvakasha kancane kancane uyavuka kwimithelela emibi yobhubhane lwe-COVID-19. Izibalo zangoNhlangulana wezi-2023 ezibuya kuMnyango Wezezibalo eNingizimu Afrika (i-Stats SA) zibonisa ukuthi umthamo wabafikayo, abaphumayo nabavakashi ukhuphukile kubahlali baseNingizimu Afrika nabavakashi abaphuma emazweni angaphandle phakathi kukaNhlangulana wezi-2022 noNhlangulana wezi-2023.9. Umnotho9.1. IKhabhinethi lamukele umbiko we-Stats SA wokwehla kwamandla emali kubathengi kusuka kumaphesenti ayisi-6.3 ngoNhlaba kwaya kumaphesenti ayisi-5.4 ngoNhlangulana wezi-2023, okungukwehla okukhulu kusuka ngoNhlaba wezi-2020. Lokhu kwehla kubonisa ukuzimelela komnotho wethu, okuphinde kwamiswa isinqumo seBhangengodla laseNingizimu Afrika sokungaguquli isilinganiso sokubolekisa ngemali (i-repo rate) esilokhu simile kumaphesenti ayisi-8.25.10. UMthethosivivinywa woLwimi Lwezimpawu lwaseNingizimu Afrika (i-SASL)10.1. IKhabhinethi lamukele ukusayinwa kwakamuva ukuthi ube ngumthetho uMthethosivivinywa we-SASL nguMongameli u-Ramaphosa, okwenze ukuthi i-SASL ibe ulwimi olusemthethweni lwe-12 eNingizimu Afrika. Lokhu kuzogqugquzela amalungelo abantu abasebenzisa i-SASL abalinganiselwa kwizi-600 000 eNingizimu Afrika.A. IZinqumo Zekhabhinethi1. Ukukhishwa kwekhalenda ukuze kuzoshicilelwa izibalo zobugebengu zekota zonyakamali wezi-2023/241.1. IKhabhinethi ligunyaze ukukhishwa kwekhalenda ukuze kuzoshicilelwa izibalo zobugebengu zekota zonyakamali wezi-2023/24. Izibalo zobugebengu zekota yokuqala neyesibili zizokhishwa ngoNcwaba nangoLwezi wezi-2023, bese kuthi ezekota yesithathu neyesine zikhishwe ngoNhlolanja nangoNhlaba wezi-2024 ngokulandelana. Ukuhlala njalo kukhishwa izibalo zobugebengu kubalulekile ekuqapheni ukwenzeka kobugebengu nasekuthatheni izinqumo kangcono ekulweni nobugebengu.2. INqubomgomo Ebandakanyayo Yezezimali2.1. IKhabhinethi ligunyaze ukuqaliswa kweNqubomgomo Ebandakanyayo Yezezimali. Le nqubomgomo iyingxenye yezinguquko zikahulumeni zemithethonqubo yomkhakha wezezimali futhi ihambisana nendlela ye-Twin Peaks esetshenziswa nguMgcinimafa kaZwelonke.2.2. Le nqubomgomo, phakathi kokunye, kuhloswe ngayo ukuqinisekisa ukusebenza kangcono kwezimakethe kanye nokuphathwa kahle kwabathengi emkhakheni wezezimali. Inhloso ngukuqinisekisa ukuthi izikhungo zezimali ziqhuba ibhizinisi ngendlela eneqiniso kubathengi, igweme izindlela zokusebenza ezibukela phansi izimakethe zezimali, kanye nokwakha ukuzethemba kwindlela yokusebenza kwezezimali.2.3. Ukuqaliswa kwenqubomgomo kuzoqinisekisa ukuthi izwe liqinisa izindlela zokusebenza kwezezimali lokho okuzokweseka ukukhula komnotho futhi kugqugquzele ukufinyeleleka kwizinsizakalo zezimali kanye nokubandakanyeka kwezezimali kwazo zonke izakhamuzi. Siyavuma ukuthi ngesikhathi izinga lokufinyelela kuma-akhawunti libe ngcono, lokhu akukabonakali kuyo yonke eminye imikhiqizo nezinsizakalo zezimali.2.4. Inqubomgomo iyatholakala kwisizindalwazi sikaMgcinimafa kaZwelonke esithi:www.treasury.gov.zaB. IMithethosivivinywa1. UMthethosivivinywa Wokuchibiyela uPhiko Lukazwelonke Lwezokushushisa (i-NPA) wezi-20231.1. IKhabhinethi ligunyaze ukulethwa ePhalamende koMthethosivivinywa Wokuchibiyela we-NPA wezi-2023 osahlongozwa. Lo Mthethosivivinywa uchibiyela umthetho we-NPA, we-1998 (uMthetho wama-32 we-1998) ukuze uzohlinzeka ngokusungulwa koPhiko Lokuphenya Amacala njengengxenye ezohlale ikhona njalo ngaphakathi kwi-NPA kanye nokuqinisa amandla ayo okuphenya amacala.2. UMthethosivivinywa Wokuchibiyela Ukulawulwa Kwezokuxhumana kanye Nokuhlinzekwa Kolwazi Oluhlobene Nezokuxhumana2.1. IKhabhinethi ligunyaze ukulethwa ePhalamende koMthethosivivinywa Wokuchibiyela osahlongozwa, ochibiyela uMthetho Olawula Ezokuxhumana kanye Nokuhlinzekwa Kolwazi Oluhlobene Nezokuxhumana (i-RICA), wezi-2002 (uMthetho wama-70 wezi-2002).2.2. Izichibiyelo kuhloswe ngazo ukuvikela ilungelo lobumfihlo, njengoba kubalulwa ngamalungelo okufinyelela ezinkantolo, inkululeko yokubika yabezindaba kanye nelungelo elingokomthetho ngokuhambisana nesahlulelo sangowezi-2021 seNkantolo yoMthethosisekelo eyathola ukuthi i-RICA yangowezi-2002 ayihambisani nomthethosisekelo.C. AbaqashiweBonke abaqashiwe kufanele kuqinisekiswe iziqu zabo futhi bahlolisiswe ngokufanele.1. Mnu. Percy Sechemane esikhundleni sokuba nguMphathi Omkhulu we-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Nks. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani esikhundleni sokuba nguMqondisi-Jikelele (u-DG) kuMnyango Wezokuxhumana Nobuchwepheshe Bedijithali.3. Mnu. Duncan Pieterse esikhundleni sokuba ngu-DG KuMgcinimafa Kazwelonke.4. Nks. Qinisile Precious Delwa esikhundleni sokuba yiPhini lika-DG (u-DDG): Ezokuthuthukiswa Nokusungulwa Kwamabhizinisi kuMnyango Wezokuthuthukiswa Kwamabhizinisi Amancane (i-DSBD).5. Nks. Mosa Keneilwe Makhele esikhundleni sokuba ngu-DDG: kwi-Sector Policy and Research e-DSBD.6. Mnu. Xolisa Mabhongo esikhundleni sokuba yi-DDG: kwi-Global Governance and Continental Agenda kuMnyango Wezindaba Zamazwe Ngamazwe Nokusebenzisana.7. Nks. Rosinah Nghaka Dumalisile esikhundleni sokuba yi-DDG: kwi-Affordable Rental and Social Housing kuMnyango Wezokuhlaliswa Kwabantu.8. Mnu. Thabo Kekana esikhundleni sokuba yi-DDG: Izinhlelo Nemiklamo e-DMRE.9. IBhodi labaQondisi le-National Radioactive Waste Disposal Institute:(a) Nks. Lemao Dorah Modise (uSihlalo);(b) Dkt. Wolsey Barnard (iPhini likaSihlalo);(c) Nks. Gratitude Ramphaka;(d) Dkt. Kgaugelo Chiloane (uphinde wabekwa); kanye(e) noMmeli Derick Block.10. IBhodi labaQondisi le-National Nuclear Regulator:(i) Mnu. Protas Phili – uSihlalo (uphinde wabekwa);(ii) Nks. Pinkie Deneo Peta (uphinde wabekwa);(iii) Mnu. Paul Heeger;(iv) Nks. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dkt. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dkt. Nandi Malumbazo;(vii) Nks. Theodorah Bahlekazi; kanye(viii) noMnu. Happy Khambule.11. IBhodi labaQondisi le-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) Nks. Linda Carol Zulu (uSihlalo);(ii) UMmeli Geraldine Khoza (iPhini likaSihlalo);(iii) Nks. Shivon Wiggins;(iv) Mnu. Sam Mthembu;(v) Mnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnu. Steven Matome Mathetsa; kanye(vii) noNks. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi labaQondisi le-State Information Technology Agency:(i) Mnu. Kiruben Pillay (uSihlalo);(ii) Nks. Lerato Petlele (iPhini likaSihlalo);(iii) Nks. Khathu Sibanda;(iv) Dkt. Lucienne Abraham;(v) Mnu. Luvuyo Keyise;(vi) Mnu. Mandla Martin Mnisi;(vii) Mks. Renisha Naidoo;(viii) Nks. Nolitha Pietersen; kanye(ix) noNks. Laura Mseme.D. Umcimbi Oqhubekayo1. INyanga Yabesifazane1.1. INingizimu Afrika ibungaza iNyanga Yabesifazane ngoNcwaba ngaphansi kwesiqubulo esithi: Sisheshisa amathuba kwezenhlalo-mnotho ukucijisa abesifazane” okuyindlela yokukhumbula abesifazane abangaphezu kwezii-20 000 abamasha balibhekisa eZindlini Zombuso ngonyaka we-1956 belwela imithetho ecindezelayo yokuphathwa kwamapasi eyayibekwe nguhulumeni wengcindezelo.1.2. IKhabhinethi licela abantu baseNingizimu Afrika ukuthi basebenzise le nyanga hhayi nje ukuhlonipha abesifazane abalwela inkululeko kuphela, kodwa baphinde babe yingxenye yokwakha umphakathi oweseka ukuthuthukiswa kwabesifazane futhi oqinisekisa ukuphepha kwabesifazane nabantwana.E. Imiyalezo1. UkuhalalisaIKhabhinethi lihalalisela futhi lidlulisa izilokotho ezinhle kulaba:- I-Netball Spar Proteas, ngokufinyelela kumzuliswano wamaqembu ayisithupha aphezulu kwiNdebe Yomhlaba Yebhola Lomnqakiswano. IKhabhinethi licela bonke abantu baseNingizimu Afrika ukusebenzisa lezi zikhathi ezenza sibe yinto enye njengethuba lokwelula isandla kwabanye abantu baseNingizimu Afrika sakhe ubumbano kwezenhlalo futhi sigqugquzele ukwakhiwa kwesizwe lapho wonke umuntu ezizwa amukelekile.- I-Banyana Banyana, ngokuqopha umlando ngokudlulela emzuliswaneni wamaqembu ayi-16 asele kwiNdebe Yomhlaba Yabesifazane ye-FIFA yezi-2023. Ikhono labo elimangazayo abalibonise enkundleni ligqugquzele isizwe futhi bandizisela ifulegi lezwe phezulu.- USlz. Thuli Madonsela, uMvikeli Womphakathi waphambilini, ngokubekwa esikhundleni sokuba yingxenye yeBhodi Lenhlangano Yezizwe Ezibumbene Labaluleki Besayensi abanika Izeluleko Ezizimele Ngezisombululo Kwezesayensi Nobuchwepheshe.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuhlabana ngendondo yegolide ku-breaststroke yama-200m kanye nesiliva ku-breaststroke ye-100m emiqhudelwaneni ye-World Aquatics Championships e-Fukuoka, e-Japan.2. Amazwi EnduduzoIKhabhinethi lidlulise amazwi enduduzo emndenini nakubangani balaba abalandelayo:- U-Imam Achmad Cassiem (78), owayekade eyisiboshwa sase-Robben Island, nelungu le-Pan Africanist Congress kanye nomsunguli we-Qibla Movement, owayengumakadebona woMzabalazo olwa nobandlululo.- Abantu abashone ngesikhathi sesiteleka samatekisi eDolobheni laseKapa.Imibuzo:Nks. Nomonde Mnukwa – iBamba likaSomlomo kaHulumeniUmakhalekhukhwini: 083 653 7485 " |
}, |
"Sepedi": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/pego-ya-kopano-ya-kabinete-ye-swerwego-ka-laboraro%2C-8-phato-2023", |
"statement": "Pego ya Kopano ya Kabinete ye Swerwego ka Laboraro, 8 Phato 2023A. Merero ye Bohlokwa Seemong sa Bjale1. Seteraeke sa dithekisi sa Lekgotla la Bosetšhaba la Dithekisi la Afrika Borwa (SANTACO) Kapa Bodikela1.1. Kabinete e tsebišitšwe ka ga kgateletšego ye e tšwelago pele magareng ga SANTACO ya Kapa Bodikela le Masepala wa Toropokgolo ya Kapa, yeo e okeditšego go ba seteraeke sa dikgaruru ka lebaka la go thopša ga dikoloi tša dithekisi ke Toropokgolo ya Kapa.1.2. Kabinete e sola dikgaruru le tlhakatlhakano ka Motsekapa gomme e ipileditše go SANTACO go netefatša gore kgato ya yona ya boipelaetšo ke ya khutšo ebile ga e šitiše ditokelo tša ba bangwe. Mabapi le se, re lemogile gore ga go na ditiragalo tša dikgaruru mo diiri tše 48 tša go feta. Le ge go le bjalo, maloko a Tirelo ya Maphodisa ya Afrika Borwa le ditheo tše dingwe tša phethagatšo ya molao di laetšwe go latela maemo a dikgaruru a ka fase ga taolo go dumelela badudi go sepela ka polokego go ya sekolong, mošomong le medirong ya bona ye e tlwaelegilego ya letšatši le letšatši.1.3. Kabinete e tsebišitšwe gape ka ga go gapeletša ga Toropokgolo ya Motse Kapa maemo a tshepedišo ya dithekisi ao a fapanago le bobedi Sephethephethe sa Mebileng sa Bosetšhaba, 1996 (Molao 93 wa 1996) le Molao wa Bosetšhaba wa Dinamelwa tša Naga, 2009 (Molao 5 wa 2009), tšeo di laolago melato ya sephethephethe le dikotlo tše di šomago, go akaretšwa go thopša ga dikoloi. Kabinete e laetše Tona ya Dinamelwa, Mohumagadi Sindisiwe Chikunga, go netefatša gore maemo afe goba afe a tshepedišo ya dithekisi ao a thulanago le melao ya Repabliki a tlošwa.2. Go lwantšha meepo yeo e sego molaong2.1. Kabinete e amogetše go romelwa ga yuniti ye e kgethegilego ya maphodisa, yeo e thekgwago ke sešole, ka Riverlea, Johannesburg, go šomana le meepo yeo e sego molaong mo lefelong leo.2.2. Godimo ga fao, Kabinete e retile go swarwa ga bagononelwa ba go feta 194 ka ga mediro ya meepo yeo e sego molaong gomme ya laela ditheo tša phethagatšo ya molao go gatelela ka pela bosenyi bjo le bosenyi bjo bongwe bjo bogolo ka nageng.2.3. Kgoro ya Methopo ya Diminerale le Enetši (DMRE) e itlamile go tswalela meepo ka moka ye e sa hlolego e šoma yeo e tlogetšwego le mekoti ya yona e sa tswalelwa ka Riverlea mafelelong a Lewedi 2023, gomme ka lehlakoreng le lengwe e tla phethagatša maano a go tswalela meepo ka moka ka nageng ye e sa hlolego e šoma yeo e tlogetšwego le mekoti ya yona e sa tswalelwa.3. Boemo bja tšhireletšo kua Niger3.1. Kabinete e lemogile khuetšo yeo maemo a tšhireletšo ka Niger a nago le yona go maeto a sefofane magareng ga Afrika Borwa/Dinaga tša Borwa bja Afrika le Dinaga tša Bodikela bja Yuropa, ka ditlamorago tše mpe go dikgwebo le batho ka bomong ka go swana le intasteri ya difofane yeo e sa tšwago go kokotlela go tšwa go masetlapelo a ditshenyegelo tše di bakilwego ke Leuba la Bolwetši bja Coronavirus 2019 (COVID-19).3.2. Kabinete e bušeleditše go sola ga mmušo phetogelo ya mmušo ka Niger le boipiletšo bja go tsošološwa ka pela ga thulaganyo ya temokrasi, gomme gape e lemogile maitapišo a go bušetša maemo a tlwaelo ka fase ga Setšhaba sa Moruo sa Dinaga tša Bodikela bja Afrika.4. Seboka sa Russia le Afrika4.1. Mopresidente Cyril Ramaphosa o be a le gare ga baetapele ba bangwe ba Afrika bao ba tsenetšego Seboka sa Bobedi sa Russia le Afrika, ka St Petersburg ka Russia Federation ka la 27 le 28 Phupu 2023. Seboka se se amogetše Leanotiro la Foramo ya Selekane sa Russia le Afrika leo le lebeletšego kudu go maatlafatša tirišano ka dikarolong tša dipolitiki le tšhireletšego, tša boiphedišo, ditaba tša botho, le dikgahlego tša go hola bobedi le katlego.4.2. Ka thoko ga kopano ye, Dihlogo tša Dinaga le Mebušo ya Afrika tšeo e lego karolo ya Lesolo la Khutšo la Afrika ka ga thulano magareng ga Russia le Ukraine di swere dipoledišano le Mopresidente Vladimir Putin ka ga magato a go aga boitshepo ao go boletšwego ka ona peleng ao a tlago hlola maemo a tharollo ya ditherišano ya go fediša ntwa.4.3. Mopresidente Ramaphosa le Putin le bona ba swere kopano ya mahlakore a mabedi gomme ba ahlaahla dibaka tša go oketša kgwebišano magareng ga dinaga tše pedi, le gore Mokgatlo wa Russia o oketše dipeeletšo ka Afrika Borwa.5. Go Itokišetša go Amogelwa ga Seboka sa BRICS5.1. Kabinete e tsebišitšwe gore ditshepedišo ka moka di sepela gabotse go itokišetša ga Afrika Borwa go swara Seboka sa bo 15 sa BRICS ka Johannesburg go tloga ka la 22 go fihla ka la 24 Phato 2023.5.2. Dikopano tša mafelelo tša Ditona tša BRICS – Kopano ya Ditona tša Temo tša BRICS – ga bjale e a tšwela pele, mola Dikopano tša Ditona tša Merero ya Dinaga tša ka ntle, Tšhireletšo, Kgwebišano, Intasteri, Thuto, Saense, Bašomi, Dikgokagano, Maphelo, le Foramo ya go Hloma Ditoropong di phethile dipego tša tšona bakeng sa Seboka sa Baetapele.5.3. Mananeo a BRICS a go gogela mafapha a go fapafapana le ditšhaba le ona a phethilwe.5.4. Ditirišano tše di file mebušo, mekgatlo, ditsebi le barutegi go tšwa ditšhabeng tša BRICS sebaka sa go ahlaahla ditaba tšeo di nago le kgahlego ya bobedi tšeo di tlago kgontšha go tšea diphetho tše di nago le tsebo nakong ya Seboka sa BRICS.6. Tlhahlobo ya Mengwaga ye Lesome ya Leano la Tlhabollo ya Bosetšhaba (NDP)6.1. Kabinete e amogetše Tlhahlobo ya Mengwaga ye Lesome ya NDP ke Khomišene ya Peakanyo ya Bosetšhaba yeo e laeditšego gore moruo o dutše o rulagantšwe ka mokgwa wo o sa hlankelego dikgahlego tša maAfrika Borwa ka moka, e lego lebaka le legolo ka morago ga go oketšega ga maemo a bodiidi le go se lekalekane.6.2. Mmušo o dula o ikemišeditše go beakanya leswa le go fetoša moruo go hlankela dikgahlego tša maAfrika Borwa ka moka.7. Mohlagase7.1. Di 25 Phupu e swaya Segopotšo sa Pele ga e sa le Mopresidente Ramaphosa a tsebagatša Leanotiro la Mohlagase.7.2. Kabinete e amogetše kgatelopele ye e dirilwego go fihla ga bjale go phethagatša Leanotiro la Mohlagase, leo le tšwelago pele go ngwadiša kaonafatšo ka go Ntlha ya go ba gona ga Mohlagase le kaonafatšo ka dikgatong tša go tšhollwa ga merwalo.8. Boeti8.1. Kabinete e thabile gore dipalopalo tša Boeti tša Mosegamanye 2023 di laetša gore lefapha la rena la boeti le fola ka go nanya eupša ka nnete go tšwa ditlamoragong tše šoro tša leuba la COVID-19. Dipalopalo tša Phupu 2023 go tšwa go Lefapha la Dipalopalo la Afrika Borwa (Stats SA) di bontšha gore bophagamo bja bao ba fihlago, bao ba tlogago le basepedi bao ba sepelago ka dinamelwa bo oketšegile go bobedi badudi ba Afrika Borwa le basepedi ba dinaga dišele magareng ga Phupu 2022 le Phupu 2023.9. Moruo9.1. Kabinete e amogetše pego ya Stats SA ya go theoga ga infleišene ya bareki go tloga go dipersente tše 6.3 ka Motsheganong go ya go dipersente tše 5.4 ka Mosegamanye 2023, e lego phokotšego ye kgolo go tloga ka Motsheganong 2020. Go theoga mo go laetša go kgotlelela ga moruo wa rena, go hlohleleditšwego gape ke Sephetho sa Panka ya Resefe ya Afrika Borwa sa go tlogela tekanyo ya repo e sa fetoge go dipersente tše 8.25.10. Molaokakanywa wa Polelo ya Diatla ya Afrika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e amogetše go saenwa ga morago bjale ga Molaokakanywa wa SASL go ba molao ke Mopresidente Ramaphosa, wo o dirilego gore SASL e be leleme la semmušo la bo 12 ka Afrika Borwa. Se se tla godiša ditokelo tša badiriši ba SASL ba ka bago 600 000 ka Afrika Borwa.B. Diphetho tša Kabinete1. Tšhupamabaka ya pele ga go lokollwa ya phatlalatšo ya dipalopalo tša bosenyi tša kotara tša ngwaga wa ditšhelete wa 2023/241.1. Kabinete e dumeletše almanaka ya pele ga tokollo ya phatlalatšo ya dipalopalo tša bosenyi tša kotara tša ngwaga wa ditšhelete wa 2023/24. Dipalopalo tša bosenyi di tla lokollwa ka Phato le Ngwatobošego 2023 bakeng sa kotara ya pele le ya bobedi, le Hlakola le Motsheganong 2024 bakeng sa kotara ya boraro le ya bone ka go latelelana. Go lokollwa kgafetšakgafetša ga dipalopalo tša bosenyi go bohlokwa go hlokomela ditshekamelo tša bosenyi le go tšea diphetho tše kaone ntweng kgahlanong le bosenyi.2. Pholisi e e ka ga go Akaretša Batho Kamoka mo Mererong ya Ditšhelete2.1. Kabinete e dumeletše Pholisi e e ka ga go Akaretša Batho Kamoka mo Mererong ya Ditšhelete gore e tsenywe tirišong. Pholisi ye e bopa karolo ya dipeakanyoleswa tša mmušo tša melawana ya lekala la ditšhelete le go sepelelana le mohlala wa Twin Peaks wa Matlotlo a Bosetšhaba.2.2. Pholisi ye, gareng ga tše dingwe, e ikemišeditše go netefatša boitshwaro bjo bokaone bja mmaraka le tshwaro ya bareki ka lekaleng la ditšhelete. Maikemišetšo ke go netefatša gore dihlongwa tša ditšhelete di dira kgwebo ka ditsela tšeo di nago le toka go bareki, di thibela mekgwa yeo e senyago botshepegi bja mebaraka ya ditšhelete, le go aga tshepo ka tshepedišong ya ditšhelete.2.3. Go tsenywa tirišong ga pholisi ye go tla netefatša gore naga e maatlafatša ditshepedišo tša yona tša ditšhelete go thekga kgolo ya moruo le go tšwetša pele phihlelelo ya ditirelo tša ditšhelete le go akaretšwa ga ditšhelete go badudi ka moka. Re a dumela gore le ge palo ya batho ba bantši ba kgonne go fihlelela diakhaontong tša kgwebišano, se ga se sa bonagala go ralala le ditšweletšwa le ditirelo tše dingwe tše ntši tša dit ditšhelete.2.4. Pholisi ye e hwetšagala mo wepsaeteng ya Matlotlo a Bosetšhaba:www.treasury.gov.zaC. Melaokakanywa1. Molaokakanywaphetošo wa Bolaodi bja Botšhotšhisi bja Bosetšhaba (NPA) wa 20231.1. Kabinete e dumeletše go romelwa ga sethalwa sa Molaokakanywaphetošo wa NPA wa 2023 go Palamente. Molaokakanywa wo o fetoša Molao wa NPA, 1998 (Molao wa 32 wa 1998) go beakanya go hlongwa ga Bolaodi bja Dinyakišišo bjalo ka setheo sa go ya go ile ka gare ga NPA le go maatlafatša gape maatla a yona a dinyakišišo.2. Molaokakanywa wa go Thibela Dikgokagano le Kabo ya Molaophetošo wa Tshedimošo ye e amanago le Dikgokagano2.1. Kabinete e dumeletše go romelwa ga sethalwa sa Molaokakanywa wa Phetošo go Palamente, wo o fetošago Molao wa Molawana wa Dikgokagano le Kabo ya Tshedimošo ye e amanago le Dikgokagano (RICA), 2002 (Molao wa 70 wa 2002).2.2. Bontšhi bja diphetogo tše ke go fa ditšhireletšo tše di lekanego go šireletša tokelo ya sephiri, bjalo ka ge di thekgwa ke ditokelo tša phihlelelo go dikgorotsheko, tokologo ya polelo ya boraditaba le tokelo ya molao go sepelelana le kahlolo ya Kgorotsheko ya Molaotheo ya 2021 yeo e hweditšego RICA ya 2002 e le bjalo e sa dumelelanego le molaotheo.D. Bao ba Thwetšwego MešomongGo thwalwa mošomong ga batho ka moka go tla laolwa ke tiišetšo ya mangwalo a bona a dithuto le tumelelo ya maleba.1. Morena Percy Sechemane bjalo ka Mohlankedimogolophethiši wa Bolaodi bja Dithanele tša Trans -Caledon.2. Mohumagadi Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani bjalo ka Molaodipharephare (DG) ka Lefapheng la Dikgokagano le Theknolotši ya Ditšitale.3. Morena Duncan Pieterse bjalo ka DG ka Matlotlong a Bosetšhaba.4. Mohumagadi Qinisile Precious Delwa bjalo ka Motlatša Molaodipharephare (DDG): Tlhabollo ya Dikgwebo le Bokgwebo ka Kgorong ya Tlhabollo ya Dikgwebopotlana (DSBD).5. Mohumagadi Mosa Keneilwe Makhele bjalo ka DDG: Pholisi ya Lekala le Dinyakišišo ka DSBD.6. Morena Xolisa Mabhongo bjalo ka DDG: Pušo ya Lefase ka Bophara le Lenaneo la Kontinente ka Kgorong ya Dikamano tša Boditšhabatšhaba le Tirišano.7. Mohumagadi Rosinah Nghaka Dumalisile bjalo ka DDG: Dintlo tša khiro le tša Leago tše di sa bitšego kudu ka Kgorong ya Bodulo bja Batho.8. Morena Thabo Kekana bjalo ka DDG: Mananeo le Diprotšeke ka DMRE.9. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Bosetšhaba sa go Lahla Ditlakala tša Radioactive:(a) Mohumagadi Lemao Dorah Modise (Modulasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatšamodulasetulo);(c) Mohumagadi Tebogo Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o thwetšwe gape); le(e) Mohlahli Derick Block.10. Boto ya Balaodi ba Molaodi wa Bosetšhaba wa Nyutlelia:(i) Morena Protas Phili – Modulasetulo (o thwetšwe gape);(ii) Mohumagadi Pinkie Deneo Peta (o thwetšwe gape);(iii) Morena Paul Heeger;(iv) Mohumagadi Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mohumagadi Theodorah Bahlekazi; le(viii) Morena Happy Khambule.11. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Taolo ya Inkomati-Usuthu Catchment:(i) Mohumagadi Linda Carol Zulu (Modulasetulo);(ii) Moadfokeiti Geraldine Khoza (Motlatšamodulasetulo);(iii) Mohumagadi Shivon Wiggins;(iv) Morena Sam Mthembu;(v) Morena Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Morena Steven Matome Mathetsa; le(vii) Mohumagadi Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Theknolotši ya Tshedimošo ya Mmušo:(i) Morena Kiruben Pillay (Modulasetulo);(ii) Mohumagadi Lerato Petlele (Motlatšamodulasetulo);(iii) Mohumagadi Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(v) Morena Luvuyo Keyise;(vi) Morena Mandla Martin Mnisi;(vii) Mohumagadi Renisha Naidoo;(viii) Mohumagadi Nolitha Pietersen; le(ix) Mohumagadi Laura Mseme.E. Tiragalo ya Bjale1. Kgwedi ya Basadi1.1. Afrika Borwa e gopola Kgwedi ya Basadi ka Phato ka fase ga morero wa: “Go potlakiša menyetla ya moruo ya leago ya maatlafatšo ya basadi” go hlompha basadi ba go feta 20 000 bao ba ilego ba gwantela go ya Union Buildings ka 1956 go ipelaetša kgahlanong le melao ya go feta ya kgatelelo ya mmušo wa kgethologanyo.1.2. Kabinete e ipiletša go maAfrika Borwa go šomiša kgwedi ye e sego fela go hlompha basadi bao ba lwetšego tokologo ya rena eupša gape le go kgatha tema ya rena go aga setšhaba seo se thekgago maatlafatšo ya basadi le go netefatša polokego ya basadi le bana.F. Melaetša1. DitebogišoKabinete e rometše ditebogišo le melaetša ya yona ya takaletšo ya mahlatse go:- Netball Spar Proteas, ka go tsena go tše tshela tša godimo ka Sebjaneng sa Lefase sa Netball. Kabinete e ipileditše go maAfrika Borwa ka moka go šomiša dinako tše bjalo ka sebaka sa go fihlelela maAfrika Borwa mmogo le go aga dikgokagano tša leago le go tšwetša pele kago ya setšhaba setšhabeng seo yo mongwe le yo mongwe a ikwago a amogetšwe- Banyana Banyana, ka go dira histori ka go tšwela pele go ya go makgaolakgang a 16 a Sebjana sa Lefase sa Basadi sa FIFA sa 2023. Ditiro tša bona tše di makatšago lebaleng la dipapadi di hlohleleditše setšhaba gomme ba fofišitše folaga ya naga godimo.- Profesa Thuli Madonsela, Mošireletši wa Setšhaba wa peleng, ka ge a thwetšwe ka Botong ya Keletšo ya Mahlale ya Ditšhabakopano ya Keletšo ye e Ikemego ka ga Dikgatelopele ka go Saense le Theknolotši.- Tatjana Schoenmaker, ka go thopa gauta mabelong a go rutha ka kgara a dimitara tše 200 le silifera ka mabelo a go rutha ka kgara a dimitara tše 100 ka Diphadišanong tša Lefase tša Dipapadi tša ka Meetseng ka Fukuoka, Japane.2. MatshedisoKabinete e laeditše matshidiso go ba lapa le bagwera ba:- Imam Achmad Cassiem (78), mogolegwa wa peleng wa Robben Island, setho sa Pan Africanist Congress le setho sa motheo sa Mokgatlo wa Qibla, yo e bego e le mogale wa Ntwa kgahlanong le kgethollo.- Batho bao ba lahlegetšwego ke maphelo a bona nakong ya seteraeke sa dithekisi tša dipese tše nnyane ka Motsekapa.Dipotšišo: Mohumagadi Nomonde Mnukwa – Seboleledi sa Mmušo sa MotšwaoswereMogalathekeng: 083 653 7485 " |
}, |
"Sesotho": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/tlaleho-ka-kopano-ya-kabinete-ya-la-8-phato-2023", |
"statement": "Tlaleho ka Kopano ya Kabinete ya la 8 Phato 2023A. Maemo a Renang1. Mohwanto wa ditekesi wa South African National Taxi Council (SANTACO) Kapa Bophirima1.1. Kabinete e ile ya tekelwa tlaleho mabapi le qwaketsano e tswelang pele pakeng tsa SANTACO ya Kapa Bophirima le Masepala wa Kapa, e bakileng mohwanto o nang le dikgoka ka lebaka la hobane Masepala wa Kapa o hapa ditekesi.1.2. Kabinete e tshwela ka mathe diketso tsa dikgoka le merusu Toropong ya Kapa mme e kopile SANTACO ho netefatsa hore mohwanto wa yona o etswa ka kgotso ebile ha o phatsamise ditokelo tsa batho ba bang. Ntlheng ena, re ile ra tsebiswa hore ha ho a ba le diketso tsa dikgoka dihoreng tse 48 tse fetileng. Leha ho le jwalo, Sepolesa sa Afrika Borwa ha mmoho le makala a mang a a qobellang molao ba laetswe ho netefatsa hore diketso tsa dikgoka di a laolwa hore baahi ba kgone ho tsamaya ba bolokehile ha ba ya dikolong, mesebetsing le ha ba phetha mesebetsi e tlwaelehileng ya letsatsi le letsatsi.1.3. Kabinete e boetse ya tsebiswa ka hore ha re tla ho bo raditekesi, ho Molao wa Naha wa Taolo ya Sephethephethe wa 1996, (Molao wa bo 93 wa 1996) le Molao wa Naha wa Taolo ya Dipalangwang wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), o laolang ditlolo tsa melao ya sephethephethe ha mmoho le dikotlo tsa teng, tse kenyelletsang ho hapa makoloi. Kabinete e laetse Letona la Dipalangwang, Mme Sindisiwe Chikunga, ho netefatsa hore dipehelo tsohle tse seng molaong tse lebisitsweng ho boraditekesi e a tloswa.2. Ho lwantsha ho rafa ka tsela e seng molaong2.1. Kabinete e ile ya amohela tshebediso ya lekala le kgethehileng la sepolesa, le tsheheditsweng ke sesole ho lwantshana le bothata ba ho rafa ka tsela e seng molaong, Riverlea, Johannesburg.2.2. Ho phaella moo, Kabinete e tjhaetse monwana ho tshwarwa ha babelaellwa ba fetang 194 ba tshwerweng ka lebaka la diketso tsa ho rafa ka tsela e seng molaong mme e laetse makala a sepolesa ho thibela bothata bona ka potlako ha mmoho le ditlolo tse ding tse mpe tsa molao naheng ena.2.3. Lefapha la Dirafshwa le Eneji (DMRE) le itlamme hore le tla kwala mekoti ya yohle e bulehileng ya ditjhafo le ya merafo e seng e sa sebetse e Riverlea pele kgwedi ya Loetse 2023 e kodumela, mme le tla kwala mekoti yohle ya merafo e seng e sa sebetse naheng ena ka bophara.3. Boemo ba tshireletso naheng ya Niger3.1. Kabinete e lemohile kamoo boemo ba tshireletso naheng ya Niger bo amang maeto a difofane pakeng tsa Afrika Borwa/Karolo e ka Borwa ya Afrika le Dinaha Tsa Yuropa Bophirima, mme di ama kgwebo le batho hampe ebile bo thefula indasteri ena ya difofane e ntseng e iphumana kamora mathata a sewa sa Kokwanahloko ya Corona ka 2019 (COVID-19).3.2. Kabinete e boetse ya phetha mantswe a mmuso a ho tshwela ka mathe ho ketolwa ha mmuso wa Niger mme ya kopa hore puso ya demokrasi e tsosoloswe ka potlako naheng eo, mme hape ya thoholetsa bohato ba ho kgutlisetsa dintho setlwaeding tlasa Lebatowa la Moruo la Dinaha tse ka Bophirima ba Afrika.4. Seboka sa Russia le Afrika4.1. Mopresidente Cyril Ramaphosa o bile hara baetapele ba dinaha tse ding tsa Afrika ba bileng teng Sebokeng sa Bobedi sa Russia le Afrika, mane St Petersburg naheng ya Russian Federation ka la 27 le 28 Phupu 2023. Sebokeng sena, ho ile ha ananelwa Leano la Seboka sa Tshebedisano ya Russia le Afrika se neng se tsepamisitseng maikutlo ho matlafatseng maqhama ditabeng tsa dipolotiki le tshireletso, moruo, ho fana ka diphallelo setjhabeng, le ditaba tse ka etsang hore bobedi bo une molemo le ho atleha.4.2. Hona sebokeng sena, Dihlooho tsa Dinaha le Mebuso ya Afrika tseo e neng e le karolo ya Leano la Kgotso la Afrika qwaketsanong e pakeng tsa Russia le Ukraine, di ile tsa tshwara dipuisano tse ding le Mopresidente Vladimir Putin tse amanang le mehato e tshohlilweng sebokeng se fetileng ya ho tshepana e tla rala dipehelo tsa therisano e tla fedisa ntwa ena.4.3. Mopresidente Ramaphosa le Mopresidente Putin le bona ba ile ba tshwara seboka moo bobedi ba buisaneng ka menyetla ya ho eketsa kgwebisano pakeng tsa dinaha tsena tse pedi, le hore Naha ya Russia e eketse matsete naheng ya Afrika Borwa.5. Ho ba Malala-a-laotswe ho Tshwara Seboka sa BRICS5.1. Kabinete e tsebisitswe hore Afrika Borwa e se e le malala-a-laotswe ho ka tshwara Seboka sa bo 15 sa BRICS Johannesburg ho tloha ka la 22 ho ya ho la 24 Phato 2023.5.2. Seboka sa ho qetela sa diboka tsa Matona a BRICS – Seboka sa Matona Mererong ya Temo a BRICS – se ntse se tswela pele hona jwale, athe sa Matona a Ditaba tsa Matjhabeng, a Tshireletso, a Kgwebisano, a Indasteri, a Thuto, a Saense, a Basebetsi, a Dikgokahano, a Bophelo bo Botle, le sa Ditoropo, di phethetse ditlaleho tsa tsona bakeng sa Seboka sa Baetapele.5.3. Mananeo a BRICS a Tlhaboloho ya Setjhaba a makala le metse ka ho fapana le ona a se a ntse a phethetswe.5.4. Ditherisano tsena di file mebuso, mekgatlo, ditsebi le dirutehi dinaheng tsa BRICS monyetla wa ho tsohla ditaba tseo kaofela tse tla ba tataisa ha ba etsa diqeto nakong ya Seboka sa BRICS.6. Tlhahlobo ya Leano la Naha la Ntshetsopele (NDP) la Dilemo Tse Leshome6.1. Kabinete e amohetse Tlhahlobo ya Dilemo tse Leshome ya NDP e entsweng ke Komishine ya Moralo wa Naha e supileng hore moruo o ntse o radilwe ka tsela e sa sebeletseng Maafrika Borwa ohle ka dintho tseo a di hlokang, e leng lebaka le leholo le susumetsang dipalo tse ntseng di hlwa mekwalaba tsa bofuma le ho se lekalekane.6.2. Mmuso o ntse o ikemiseditse ho hlophisa botjha le ho fetola moruo molemong wa hore Maafrika Borwa ohle a fumane molemo.7. Motlakase7.1. Ka la 25 Phupu e bile Sehopotso sa Pele ho tloha ha Mopresidente Ramaphosa a phatlalatsa Leano la ho Rarolla Bothata ba Motlakase.7.2. Kabinete e amohetse kgatelopele e entsweng ho tla fihlela ha jwale Moralong wa Tharollo ya Bothata ba Motlakase o tswelang pele ho ntlafala Ntlheng ya Phumaneho ya Motlakase le ho ntlafatsa mekgahlelo ya ho tingwa ha motlakase ka sepheo sa ho o baballa.8. Bohahlaudi8.1. Kabinete e thabela hore dipalopalo tsa Bohahlaudi tsa Phuptjane 2023 di bontsha ka ho hlakileng hore lekala la rona la bohahlaudi le ntse le iphumana butlebutle ka mora kgahlamelo e bosula ya sewa sa COVID-19. Dipalopalo tsa Phuptjane 2023 tse tswang Lekaleng la Dipalopalo la Afrika Borwa (Stats SA) di bontsha hore bahahlaudi ba kenang le ba tswang ka hara naha ba eketsehileng pakeng tsa Phuptjane 2022 le Phuptjane 2023.9. Moruo9.1. Kabinete e amohetse ka atla tse pedi tlaleho ya Stats SA e bontshang hore infleishene e tlohile ho diperesente tse 6.3 ka Motsheanong ho ya ho tse 5.4 ka Phuptjane 2023, e leng ho fokotseha ka sekgahla se seholo ho tloha ka Motsheanong 2020. Ho fokotseha hona ho bontsha hore moruo wa rona ha o thefulehe ha bonolo jwalo ka ha Banka e Kgolo ya Afrika Borwa e sa fetola sekgahla sa tswala se sa fetoha se dutse ho persente tse 8.25, e leng ntho e thusitseng moruo wa rona hore o se ke wa tetebela.10. Tshisinyo ya Molao ya Puo ya Matsoho ya Afrika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e amohetse ntlha ya hore moraorao tjena Mopresidente Ramaphosa o tekenne Tshisinyo ya Molao wa SASL hore e be molao, e leng se entseng hore SASL e be puo ya bo 12 e molaong ya Afrika Borwa. Ena ke tsela ya ho thoholetsa ditokelo tsa Maafrika Borwa a ka bang 600 000 a sebedisang SASL.B. Diqeto tsa Kabinete1. Ho lokollwa ha Khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe tsa dikotara tsa selemo sa ditjhelete sa 2023/241.1. Khabinete e tjhaetse monwana ho lokollwa ha khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe kotareng ya selemo sa ditjhelete sa 2023/24. Dipalopalo tsena tsa botlokotsebe di tla lokollwa ka Phato le ka Pudungwana 2023 bakeng sa kotara ya pele le ya bobedi, le ka Hlakola le Motsheanong 2024 bakeng sa kotara ya boraro le ya bone ka tatellano. Ho lokollwa kgafetsa ha dipalopalo tsa botlokotsebe ho bohlokwa bakeng sa ho beha leihlo ditsela tseo ditlokotsebe di sebetsang ka yona ha mmoho le ho etsa diqeto tse ntle tsa ho bo lwantsha.2. Leano la Ditjhelete le Akaretsang2.1. Kabinete e tjhaetse monwana Leano la Ditjhelete le Akaretsang hore le kenngwe tshebetsong. Leano lena ke karolo ya diphetoho tsa mmuso melawaneng ya lekala la ditjhelete ebile le ipapisitse le moralo wa Lefapha la Naha la Ditjhelete wa Tsamaiso e Ntlhapedi ya Lekala la Ditjhelete.2.2. Hara tse ding, leano lena le tla netefatsa hore ho ntlafatswa boitshwaro mmarakeng le tshwaro e ntle ya bareki lekaleng la ditjhelete. Sepheo ke ho netefatsa hore mekgatlo ya ditjhelete e etsa kgwebo ka tsela e lokileng ho bareki, ho thibela mekgwa e se nang botshepehi mmarakeng ya ditjhelete, le ho matlafatsa boitshepo tsamaisong ya ditjhelete.2.3. Ho kenngwa tshebetsong ha leano lena ho tla netefatsa hore naha e matlafatsa ditsamaiso tsa yona tsa ditjhelete ho tshehetsa kgolo ya moruo le ho ntshetsapele phihlello ditshebeletsong tsa ditjhelete le ho kenyelletsa baahi bohle. Ho etswe hloko hore leha maemo a phihlello ya ditshebeletso a ntlafetse diakhaontong tsa thekisetsano, empa seo ha se bonahale hohle dihlahisweng le ditshebeletsong tse ding tse ngata tsa ditjhelete.2.4. Leano lena le fumaneha webosaeteng ya Lefapha la Naha la Ditjhelete:www.treasury.gov.zaC. Ditshisinyo tsa Molao1. Tshisinyo ya 2023 ya Molao wa Lekala la Naha la Botjhotjhisi (NPA)1.1. Kabinete e tjhaetsa monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo Molao wa NPA wa 2023. Tshisinyo ena e fetola Molao wa NPA wa 1998 (Molao wa bo 32 wa 1998) e le hore ho thehwe Lekala la moshwelella la Mafokisi ka hara NPA esitana le ho eketsa matla a lona a ho fuputsa dinyewe.2. Tshisinyo ya ho Fetola Molawana wa ho Kgaoletsa Dipuisano le ya ho Fetola Molao wa Tokisetso ya Tlhahisoleseding e Amanang le Dikgokahano2.1. Kabinete e tjhaetse monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo ya Molao e tlo tlisa Phetoho ho Molao o Laolang Dipuisano le Dintlha tse Amanang le Dipuisano (RICA), wa 2002 (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Diphetoho tsena haholoholo di reretswe ho sireletsa ka ho lekaneng ditokelo tsa batho tse kang tokelo ya ho ba le lekunutu, ya ho ba le phihlello ya makgotla a dinyewe, bolokolohi ba ho ntsha maikutlo ha mekgatlo ya ditaba ho tsamaisanang le kahlolo ya lekgotla la Molaotheo ya 2021 e fumaneng hore molao wa RICA wa 2002 ha o ikamahanye le molaotheo.D. KgiroPele batho bohle ba hirwa, ho tla hlahlobisiswa mangolo a bona a thuto le a mang a hlokahalang.1. Ntate Percy Sechemane e le Mookemedi e Moholo wa Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani e le Molaodi Kakaretso (DG) wa Lefapha la Dikgokahanyo le Theknoloji ya Dijithale.3. Ntate Duncan Pieterse e le DG Lefapheng la Naha la Ditjhelete.4. Mme Qinisile Precious Delwa e le Motlatsi wa Molaodi Kakaretso (DDG): Ntshetsopele ya Dikgwebo le Boqapi ba Dikgwebo Lefapheng la Ntshetsopele ya Dikgwebo tse Nyenyane (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele e le DDG: Leano la Lekala le Dipatlisiso la DSBD.6. Ntate Xolisa Mabhongo e le DDG: Lenaneotsamaiso la Puso ya Lafatshe lohle le ya Khontinente Lefapheng la Dikamano le Tshebedisano le Dinaha tsa Matjhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile e le DDG: Rente e Bobebe ya Matlo a Setjhaba Lefapheng la Bodulo ba Setjhaba.8. Ntate Thabo Kekana e le DDG: Mananeo le Diprojeke tsa DMRE.9. Boto ya Naha ya Batsamaisi ya Mokgatlo wa Radioactive wa ho Lahla Matlakala:(a) Mme Lemao Dorah Modise (Modulasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsi wa Modulasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o kgethwa hape); le(e) Moatvokate Derick Block.10. Boto ya Naha ya Batsamaisi ba Taolo ya Ditaba tsa Nyutlelie:(i) Ntate Protas Phili – Modulasetulo (o kgethwa hape);(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o kgethwa hape);(iii) Ntate Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Ntate Happy Khambule.11. Boto ya Batsamaisi ba Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) Mme Linda Carol Zulu (Modulasetulo);(ii) Moatvokate Geraldine Khoza (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Ntate Sam Mthembu;(v) Ntate Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Ntate Steven Matome Mathetsa; le(vii) Ntate Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Batsamaisi ba State Information Technology Agency:(i) Ntate Kiruben Pillay (Modulasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Ntate Luvuyo Keyise;(vii) Ntate Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura Mseme.E. Diketsahalo tsa Hona Jwale1. Kgwedi ya Basadi1.1. Afrika Borwa e ikgopotsa Kgwedi ya Basadi ka Phato tlasa sehlooho se reng: “Ho potlakisa menyetla ya bosetjhaba le moruo bakeng sa ho matlafatsa basadi” e le ho tlotla basadi ba fetang 20 000 ba ileng ba kena mohwantong o lebang Union Buildings ka 1956 e le ho ipelaetsa kgahlano le melao ya kgatello ya pasa ya mmuso wa kgethollo.1.2. Kabinete e ipiletsa ho Maafrika Borwa ho sebedisa kgwedi ena e seng feela ho tlotla basadi ba ileng ba lwanela tokoloho ya rona feela, empa e sebedisetswe le ho kgatha tema kahong ya setjhaba se tshehetsang ntshetsopele ya bomme le se netefatsang tshireletso ya bomme le bana.F. Melaetsa1. ThoholetsoKabinete e lakatsa ho thoholetsa le ho lakaletsa ba latelang tse ntle:- Sehlopha sa Netball Spar Proteas, ka hore se fihle hara dihlopha tse hodimo tse tsheletseng Mohopeng wa Lefatshe wa Netball. Kabinete e kgothalletsa Maafrika Borwa ohle ho sebedisa dinako tse kang ena tsa popahano e le monyetla wa ho fihlella Maafrika Borwa a mang e le ho aha setjhaba se bopahaneng le ho kgothalletsa kaho ya setjhaba setjhabeng seo bohle ba ikutlwang ba amohelehile.- Banyana Banyana, ka monyetla wa bona wa pele wa ho fihlella mokgahlelong wa dihlopha tse 16 tsa ho qetela tse 16 Mohopeng wa Lefatshe wa Basadi wa FIFA ka 2023. Katleho ya bona e makatsang ka lebaleng e tsositse setjhaba molota mme ya etsa hore folakga ya naha e fofele hodimo.- Profesa Thuli Madonsela, e leng Mosireletsi wa mehleng wa Setjhaba, ka hore a kgethwe ho ba Botong ya Boeletsi Ditabeng tsa Saense Matjhabeng a Kopaneng molemong wa Boeletsi bo Ikemetseng ka Diphihlello tsa Saense le Mahlale.- Tatjana Schoenmaker, ka ho hapa mohope wa kgauta lebelong la 200m la breaststroke le wa silivera lebelong la 100m la breaststroke Dipapading tsa Bompodi ba Lefatshe tsa Dipapadi tsa Metsing mane Fukuoka, Japane.2. Matshediso- Kabinete e lakatsa ho fetisa matshediso ho ba lelapa le metswalle ya:- Imam Achmad Cassiem (78), eo e kileng ya eba motshwaruwa Sehlekehlekeng sa Robben, setho sa Pan Africanist Congress le mothehi wa Qibla Movement, eo e neng e le mohale Ntweng e kgahlanong le puso ya bohatelli Afrika Borwa.- Batho bao bophelo ba bona bo ileng ba kgaoletswa ke lefu nakong ya mehwanto ya ditekesi Toropong ya Kapa.Dipotso: Mme Nomonde Mnukwa – Mmuelli wa Mmuso ya Tshwereng MokoboboMohala: 083 653 7485 " |
}, |
"Setswana": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/pegelo-ya-kopano-ya-kabinete-ya-labobedi%2C-wa-la-bo-8-phatwe-2023", |
"statement": "Pegelo ya Kopano ya Kabinete ya Labobedi, wa la bo 8 Phatwe 2023A. Merero ya ga Jaanong1. Mogwanto o o Rebotsweng ke ba Lekgotla la Naga la Dithekesi tsa Aforika Borwa (SANTACO) kwa Porofenseng ya Kapa Bophirima1.1. Kabinete e lomilwe tsebe ka ga dikgogakgogano tse di tsweletseng magareng ga SANTACO ya kwa porofenseng ya Kapa Bophirima le Puso ya Masepala wa Motsekapa, mo dikgogakgogano tseno di feleditseng di ile magoletsa mo di tlhotlheleditseng mogwanto gore o feletse go dirisiwa dikgoka ka ntlha ya dithekesi tse puso ya masepala wa motsekapa e di thopileng.1.2. Kabinete e kgalemela ka mafoko a a bogale tirisodikgoka le botlhokotsebe jo bo diragalang kwa Motsekapa mme e ikuela mo go SANTACO go netefatsa gore mogwanto wa bona o se nne le mmudubudu e bile o se gatakake ditshwanelo tsa batho ba bangwe. Mo ntlheng eno, re bone gore mo matsatsing a le mabedi a a fetileng ga go a begiwa tirisodikgoka epe. Le fa go le jalo, bathankedi ba Tirelo ya Sepodisi sa Aforika Borwa (SAPS) le ba bangwe ba ditheo tsa molao ba laetswe gore ba nne ba le malalaalaotswe go dira bonnete jwa gore ditiragalo tsa tirisodikgoka di nne ka fa tlase ga taolo go dira gore baagi ba kgone go tsaya maeto a go leba kwa dikolong, kwa ditirong le kwa mabakeng a bona.1.3. Kabinete e lomilwe tsebe gape le ka dikgato tsa puso ya Masepala wa Motsekapa tse di ka ga go tsenya tirisong melao e e itlhametseng yona e e sa tsamaisaneng le melao ya naga ka bobedi e bong Molao wa Dijanaga tse di Tsamayang mo Mebileng ya Naga wa ngwaga wa 1996 (Molao wa bo 93 wa 1996) mmogo le Molao wa Naga wa Dijanaga tse di Rwalang Baagi wa ngwaga wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), eno ke melao e e laolang ditlolo tsa melao mo mebileng mmogo le dikotlhao tsa ditlolo tse di farologaneng tsa melao, mmogo le dikotlhao tse di buang ka go thopiwa ga dijanaga. Kabinete e laetse Tona ya Lefapha la Dipalangwa, Mme Sindisiwe Chikunga, go dira bonnete jwa gore thekesi nngwe le nngwe e e dirang mo mebileng ya rona e ntshiwa mo tseleng fa e le gore ga e obamele melao ya naga.2. Go Lwantshana le Bogodu jwa Dirašwa tsa Meepoe2.1. Kabinete e itumedisiwa ke dikgato tsa go romela kwa Riverlea, kwa Johannesburg, setlhopha se se itlhophileng sa sepodisi seo se tla enngwang nokeng ke sesole, go samagana le ditiragalo tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo mo motseng oo.2.2. Mo godimo ga seno, Kabinete e akgola katlego e e nnileng teng ya go tshwara babelaelwa ba ditiro tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo ba feta ba le 194 mme e laetse ditheo tsa molao go direla ka bonako go fedisa botlhokotsebe jono mmogo le jo bongwe jo bo setlhogo ka fa nageng.2.3. Lefapha la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE) le ikanne gore le tla tswalela meepo yotlhe e e sa tlholeng e dira mmogo le mesima yotlhe ya meepo eo kwa Riverlea fa kgwedi ya Lwetse mo ngwageng ono a garela, fa ka fa letlhakoreng le lengwe le tla garela maano a go tswalela e mengwe ya meepo e e jaaka eno ka fa nageng ka bophara.3. Maemo a Pabalesego kwa Nageng ya Niger3.1. Kabinete e nopotse seabe se maemo a pabalesego kwa nageng ya Niger se nang le sona mo difofaneng tse di tsayang maeto go tswa mo nageng ya Aforika Borwa kgotsa mo dinageng tsa Borwa jwa Aforika go leba kwa dinageng tsa Bophirima jwa Yuropa, mmogo le go tlhola ditlamorago tse di sa jeseng diwelang mo dikgwebong le mo baaging mmogo le mo ditlamong tsa difofane tse di ntseng di leka go itharabologelwa go tswa mo matsapeng a a nnileng teng mo ngwageng wa 2019 ka ntlha ya leroborobo la bolwetse jwa Mogare wa Corona (COVID-19).3.2. Kabinete e boeleditse mafoko a yona a go kgalema ditiragalo tsa menolopuso kwa Niger mmogo le go ikuela gore go direlwe ka bonako go busetsa maemo a temokerasi sekeng, e bile gape Kabinete e nopotse gape le dikgato tse go samaganweng natso tsa go busetsa maemo sekeng tseo Ditheo tsa Dikgwebo kwa Dinageng tsa Bophirima jwa Aforika di samaganeng natso.4. Samiti e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika4.1. Moporesitente Cyril Ramaphosa ke o mongwe wa baeteledipele ba dinaga tsa kontinente ya Aforika ba ba neng ba tsenetse Samiti ya Bobedi e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika, kwa St Petersburg kwa nageng ya Federeišene ya Russia ka la bo 27 le la bo 28 Phukwi 2023. Mo samiting eno go ne ga tsewa tshwetso ya go sala morago Leano la go Tsaya Dikgato tse di ka ga Foramo ya Tirisanommogo Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika leo le gagamatsang tirisanommogo mo dikarolong tsa dipolotiki le tsa pabalesego, tsa ikonomi, mo mererong e e ka ga go tswa baagi thuso, mmogo le mo dikarolong tse di ka ga go unngwelwa le go atlega ga maphata otlhe.4.2. Mo dikopanong tse dingwe tseo di sa ikaegang ka samiti eno, Bateledipele ba Dinaga le Dipuso tsa Aforika bao ba e leng karolo ya Letsholo la Kontinente ya Aforika la go Buisanela go Rena ga Kagiso mo ntweng e e runtseng magareng ga naga ya Russia le ya Ukraine ba ne ba buisana le Moporesitente Vladimir Putin go utlwa gore ke eng se se setseng se dirilwe fa e sale ka motsi oo ba neng ba tlile kwa go ene lantlha go buisanwa ka dikgato tsa go tiisa mmoko gore ntwa e tla fela ka go dira gore maphata a a lwang a kgone go buisanela go khutlisa ntwa eo.4.3. Moporesitente Ramaphosa le Moporesitente Putin le bona ba ne ba tshwara kopano ya bona ya botsalano jwa dinaga di le pedi go buisanela merero e e ka ga go tlhatlosa kgwebisano magareng ga dinaga ka bobedi, mmogo le gore naga ya Russia e oketse dipeeletso tsa yona mo nageng ya Aforika Borwa.5. Go Ipaakanyetsa go Tshwara Kopano ya BRICS5.1. Kabinete e atlhaatlhile dithulaganyo tsotlhe mme e kgotsofetse gore Aforika Borwa e ipaakantse sentle go ka tshwara Samiti ya bo 15 ya BRICS kwa Johannesburg go tloga ka la bo 22 go fitlha ka la bo 24 Phatwe 2023.5.2. Kopano ya bofelo ya Ditona tsa BRICS – e bong Kopano ya Ditona tsa Temothuo tsa BRICS – e mo tseleng, mme Kopano ya Ditona tsa Merero ya Tirisanommogo le Dinaga tsa Boditšhaba, ya Ditona tsa Pabalesego, ya Ditona tsa Diintaseteri, ya Ditona tsa Saense, ya Ditona tsa Merero ya Badiri le Ditiro, ya Ditona tsa Ditlhaeletsano, ya Ditona tsa Boitekanelo mmogo le ya Ditona tsa Merero ya go Dira Metseseteropo di setse di konoseditse dipegelo tsa tsona gore Samiti ya Baeteledipele e kgone go ka simolola.5.3. Letsholo la go Jela Setšhaba Nala la BRICS go leba kwa makaleng a a farologaneng mo setšhabeng le lona le garetswe.5.4. Dipuisano tseno di neetse ditšhono go dipuso, mekgatlho, baitseanape le barutegi go tswa kwa dinageng tsa BRICS, go buisana ka dintlha tse di ba amang botlhe tse di tla dirang gore ditshwetso tse di tsewang mo Samiting ya BRICS di bo di ikaegile ka dintlha tse di utlwagalang.6. Go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa Leano la Tlhabololo ya Naga (NDP)6.1. Kabinete e neseditse pula tsiboso ya Komiti ya go Loga Maano a Naga e e ka ga dikgato tsa go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa NDP e e nopotseng gore ikonomi e santse e rulagantswe ka tsela e e sa tsweleng maAforika Borwa otlhe mosola, mme seno ke sona selo se segolo se se dirang gore maemo a tshokolo le a go se lekalekane a tswelele go golela ruri.6.2. Puso e santse e eme ka le lereng e batla go rulaganya sešwa le go fetola ikonomi gore e tswele maAforika Borwa otlhe mosola.7. Motlakase7.1. Ka la bo 25 Phukwi 2023 e ne e le Ngwaga Poo fa e sale Moporesitente Ramaphosa a itsise Leano la go Tseela Motlakase Dikgato.7.2. Kabinete e itumedisiwa ke kgatelopele e e setseng e dirilwe fa e sale leano leno le tsenngwa tirisong, mme le tswelela go nna le katlego mo go Direng gore Motlakase o Nne Teng ka fa nageng mmogo le mo go fokotseng dikgato tsa motlakase o o tshabetseng ruri.8. Bojanala8.1. Kabinete e itumedisiwa ke gore dipalopalo tsa lephata la Bojanala mo kgweding ya Seetebosigo 2023 di bontsha gore lekala la bojanala le ntse le gola ka iketlo go tswa mo matsapeng a a tlhodilweng ke leroborobo la COVID-19. Dipalopalo tsa Seetebosigo tse di dirilweng ke ba Setheo sa Dipatlisiso tsa Dipalopalo sa Aforika Borwa (Stats SA) di bontsha gore dipalopalo tsa batho ba ba jelang naga nala, ba ba tswang ka naga le ba ba etelang dikarolo tsa naga ka dijanaga e ka tswa e le baagi ba naga ya Aforika Borwa le baagi ba dinaga tsa kwa ntle e oketsegile magareng ga kgweid ya Seetebosigo 2022 le ya Seetebosigo 2023.9. Ikonomi9.1. Kabinete e itumedisiwa ke pegelo ya ba Stats SA e e reng maemo a phetogotlhotlhwa a wetse kwa tlase go tloga mo go diperesente di le 6.3 ka kgwedi ya Motsheganong 2023 go fitlha mo go di le 5.4 mo kgweding ya Seetebosigo 2023, mme eno ke palo e kgolo thata e maemo ano a wetseng kwa tlase ka yona fa e sale mo kgweding ya Motsheganong 2020. Go fokotsega gono ga phetogotlhotlhwa go bontsha ka fao ikonomi ya rona e ngangabetseng ka gona, mme yona e filwe maatla gape le ke tshwetso ya Bankakgolo ya Aforika Borwa e e sa fetolang maemo a boleng jwa madi a dikadimo a dibanka mme e a tlogetse gona fo a leng ka diperesente di le 8.25.10. Molaotlhomo wa Puo ya Diatla ya Aforika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e itumeletse dikgato tsa sešweng tse Moporesitente Ramaphosa a di tsereng tsa go saena Molaotlhomo wa SASL go nna molao, mme seno se raya gore SASL jaanong ke Puo ya bo 12 ya semmuso ka fa nageng ya Aforika Borwa. Seno se tla tsholetsa ditshwanelo tsa batho ba ka nna 600 000 ba ba dirisang puo eno ya SASL ka fa nageng ya Aforika Borwa.B. Ditshwetso tsa Kabinete1. Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/20241.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go gololwa ga letlha la Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/2024. Dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe tsa kotara ya ntlha le ya bobedi di tla phasaladiwa ka kgwedi ya Phatwe le ya Ngwanaitseele 2023, mme ka kgwedi ya Tlhakole le ya Motsheganong 2024 go tla phasaladiwa tsa kotara ya boraro le ya bone ka go latelana ga tsona. Go phasaladiwa gangwe le gape ga dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe go botlhokwa thata mo go thuseng go disa maemo a botlhokotsebe le mo go thuseng go tsaya ditshweetso tse di botoka mo go lwantshaneng le botlhokotsebe.2. Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole2.1. Kabinete e neseditse pula Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole. Pholisi eno ke karolo ya dikgato tsa puso tsa go fetola melawanataolo ya lekala la matlole go ya ka mokgwatirelo wa Twin Peak wa Lefapha la Matlole a Naga.2.2. Mo gare ga tse dingwe tse dintsi, maitlhomo a pholisi eno ke go dira gore maemo a ditirelo le a go dirisana le badirisi ba ditirelo tseno mo mebarakeng ya tsa matlole e tokafale. Maitlhomo a yona ke go dira bonnete jwa gore ditheo tsa matlole di tsamaisa kgwebo ka mokgwa o o sa tlhophololeng badirisi ba ditirelo tsa tsona, go thibela ditheo tsa matlole go tsamaisa kgwebo ka tsela e e sa tsamaisaneng le eo dimaraka tsa matlole di tshwanetseng go tsamaisiwa ka tsona mmogo le go dira gore batho ba nne le tshepo e e feletseng mo ditheong tsa matlole.2.3. Go tsenyeng tirisong pholisi eno go tla dira bonnete jwa gore naga e kgona go gagamatsa dithulaganyo tsa matlole gore di kgone go ema nokeng kgolo ya ikonomi le go dira gore batho ba bantsi ba kgone go fitlhelela ditirelo tsa matlole le go dira gore baagi botlhe go se itlhokomoloswe bona mo mererong ya matlole. Re a amogela gore le fa tota batho ba bantsi ba na le diakhaonto, diakhanto tseno ga di a gasagana go ya ka ditirelo tsa matlole tse dintsi tse di leng teng.2.4. Pholisi eno e ka fitlhelwa mo webesaeteng ya Lefapha la Matlotlo a Bosetšhaba yawww.treasury.gov.zaC. Melaotlhomo1. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 20231.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 2023. Molaotlhomo ono o kwalola sešwa Molao wa NPA (Molao wa bo 32 wa 1998) gore jaanong o kgone go letlelela gore go tlhomiwe Kantoro ya Dipatlisiso e e tla nnelang ruri mo setehong sa NPA mmogo le go gagamatsa maatla a go dira dipatlisiso.2. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale oo2.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Sekwalwa se Iseng se Butswe sa Molaotlhomo ono ono o o Kwalolotsweng Sešwa, mme ona o kwalola sešwa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale (RICA) (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Maitlhomomagolo a dikarolo tse di kwalolotsweng sešwa ke go dira gore go nne le dithata tse di lekaneng tsa go sireletsa ditshwanelo tsa batho gore go se italetswe mo dikgang tsa bona go se tlhokagalo, go dira jaaka go laetswe mo ditshwanelong tsa go leba kwa kgotlatshekelo, mo ditshwanelong tsa go se kgorelediwe go ntsha se se mo mafatlheng ga bobegakgang jo bo sa ilediweng go dira tiro ya jona mmogo le go ya le ka ditshwanelo tsa semolao tse ka ngwaga wa 2021 Kgotlatshekelo ya Molaotheo e ntshitseng katlholo ka tsona mme ya fitlhela gore RICA ya ngwaga wa 2002 ga e tsamaisane le molaotheo.D. Go ThapiwaPele batho botlhe ba thapiwa go tla tlhatlhobiwa makwalo a bona a dithuto le ditlankana dingwe tse di tlhokagalang.1. Rre Percy Sechemane o thapilwe go nna Mokaedikhuduthamagamogolo wa Trans-Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani o thapilwe go nna Mokaedikakaretso (DG) kwa Lefapheng la Ditlhaeletsano le Thekenoloji ya Dijithale.3. Rre Duncan Pieterse o thapilwe go nna DG kwa Lefapheng la Matlotlo a Naga.4. Mme Qinisile Precious Delwa o thapilwe go nna Motlatsamokaedikakaretso (DDG) mo lekaleng la Boitshimololedikgwebo ka fa Lefapheng la Tlhokomelo ya Dikgwebopotlana (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Kantoro e e Kwalang Dipholisi le go Dira Dipatlisiso ka fa Lefapheng la DSBD.6. Rre Xolisa Mabhongo o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya Puso mo Lefatsheng le mo Kontinenteng ka fa Lefapheng la Dikamano le Tirisano le Dinaga tsa Boditšhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya go Hira Madulo le Mafelo a Tulo a go Agelwa Baagi ke Puso ka fa Lefapheng la Merero ya Bodulo.8. Rre Thabo Kekana o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Matsholo le Diporojeke ka fa Lefapheng la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE).9. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Naga sa Dikgerekgere tsa Metšhini e e Dirisang Motlakase:(a) Monnasetulo Lemao Dorah Modise (Monnasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsamonnasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o thapilwe sešwa); le(e) Moatefokate Derick Block.10. Boto ya Botsamaisi jwa Bolaodi jwa Motlakase wa Naga:(i) Rre Protas Phili – o thapilwe go nna Monnasetulo (o thapilwe sešwat)(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o thapilwe sešwa);(iii) Rre Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Rre Happy Khambule.11. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Inkomati-Usuthu Catchment:(i) Mme Linda Carol Zulu (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Moatefokate Geraldine Khoza (o thapilwe go nna Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Rre Sam Mthembu;(v) Rre Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Rre Steven Matome Mathetsa; le(vii) Mme Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Puso sa Merero ya Tlhokomelo ya Didirisiwa tsa Tshedimosetso le tsa Thekenoloji:(i) Rre Kiruben Pillay (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Rre Luvuyo keyise;(vii) Rre Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura MsemeE. Dintlha tsa Sešweng1. Kgwedi ya Basadi1.1. Aforika Borwa e keteka Kgwedi ya Basadi ka Phatwe ka molaetsamogolo yo o reng: “Go potlakisa ditšhono mo baaging le mo ikonoming gore basadi ba tle ba matlafadiwe” mme seno ke go bontsha tlotlo go basadi ba feta 20 000 ba ba kileng ba gwantela kwa Union Buildings ka ngwaga wa 1956 ba ile go lwantshana le melao e e neng e gatelela batho ba bantsho ya go rwala dibukana tsa makwaloitshupo tsa puso ya tlhaolele.1.2. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola kgwedi eno mosola e seng fela ka go bontsha tlotlo go basadi ba ba lwetseng kgololesego ya rona mme gape le go nne le seabe mo go ageng setšhaba se se emang nokeng matlafatso ya basadi le go netefatsa gore basadi le bana ba tla nna ba babalesegile.F. Melaetsa1. Melaetsa ya go AkgolaKabinete e romela melaetsa ya yona ya go akgola le go eletsa masego kwa go:- Setlhopha sa naga sa Netball Spar Proteas, jaaka se fitlheletse maemo a borataro mo metshamekong ya Sejana sa Lefatshe sa Metshameko ya Bolotloa. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola mosola ditiragalo tsa mothale ono tsa go kopanya baagi ba Aforika Borwa go dira gore e nne seoposewngwe le go aga setšhaba se se tshwaraganeng gore yo mongwe le yo mongwe mo setšhabeng a se ipone e le letlhaodi.- Banyana Banyana, jaaka ba dirile motlholo ka go fetela kwa makgaolakganyeng a ditlhopha di le 16 a Metshameko ya Kgwele ya Basadi ya Sejana sa Lefatshe sa ngwaga wa 2023. Metshameko e mentle e ba e tshamekileng e rotloeditse setšhaba mme ba dirile naga motlotlo tota.- Moporofesara Thuli Madonsela, yo e kileng ya nna tlhogo ya Setheo sa Mosireletsi wa Setšhaba, jaaka a thapilwe mo go Boto ya Dinagakopano e e Dirang ka Dikeletso mo Mererong ya Ditlhagisiwa tsa Saense le Thekenoloji tse di Tlhamiwang.- Tatjana Schoenmaker, jaaka a fentse gauta mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 200 mmogo le go fenya selefera mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 100 kwa Metshamekong ya Lefatshe ya Dinaledi tsa go Thuma e e neng e tshwaretswe kwa Fukuoka, kwa nageng ya Japan.2. Melaetsa ya MatshedisoKabinete e romela matshediso a yone le kutlwelobotlhoko kwa go ba lelapa le ditsala tsa:- Rre Imam Achmad Cassiem (yo a neng a na le dingwaga di le 78), yo a neng a golegilwe kwa ntlolefifing ya Robben Island, yo e neng e le tokololo ya mokgatlho wa dipolotiki wa Pan Africanist Congress yo e neng gape e le yo mongwe wa batho ba ba simolotseng mokgatlho wa Qibla, yo gape e neng e le segatlhamelamasisis mo mererong ya kgaratlhelo ya tokologo.- Batho ba ba tlhokafetseng ka ntlha ya mogwanto wa borathekesi kwa MotsekapaDipotsolotso:Mme Nomonde Mnukwa – Mmueledi wa Puso wa NamaotshwereMogala: 083 653 7485 " |
}, |
"Siswati": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/sitatimende-semhlangano-wekhabhinethi-wangalesibili%2C-mhla-ti-8-indlovulenkhulu-2023", |
"statement": "Sitatimende Semhlangano WeKhabhinethi WangaLesibili, Mhla Ti-8 Indlovulenkhulu 2023A. Tindzaba Letibalulekile Talelive1. Siteleka Sematekisi Semkhandlu Wematekisi Wavelonkhe WaseNingizimu Afrika (i-SANTACO) SaseNshonalanga Kapa1.1. Ikhabhinethi yatisiwe mayelana nekungaboni ngeliso linye emkhatsini we-SANTACO yaseNshonalanga Kapa kanye neLidolobhakati laseKapa, lesekufike ekutseni kube nesiteleka lesinebudlova lobungumnyama longasi ngesizatfu sekuboshwa kwematekisi Lidolobhakati laseKapa.1.2. Ikhabhinethi iyabugceka kakhulu nebuyaluyalu eKapa futsi icela i-SANTACO kutsi icinisekise kutsi imibhikisho yayo inekuthula futsi ayiphatamisi emalungelo alabanye. Mayelana naloku, sicaphele kutsi kubete tigameko tebudlova kulamahora lange-48 landlulile. Nanoma kunjalo, emalungu eMbutfo Wemaphoyisa aseNingizimu Afrika kanye naleminye imibutfo yekucinisekisa kutfotjelwa kwemitsetfo iyalelwe kutsi icinisekise kutsi simo sebudlova siyalawulwa kute kutsi bahlali bakwati kuhamba ngalokuphephile uma baya esikolweni, emsebentini kanye nasemisebentini yabo yemalanga onkhe.1.3. Ikhabhinethi ibikelwe futsi ngeLidolobhakati laseKapa kutsi lihlisibeta timo tekusebenta kwematekisi letingcubutana neMtsetfo Wavelonkhe Wetethrafikhi Yemgwaco, wanga-1996 (Umtsetfo we-93 wanga-1996) kanye neMtsetfo Wavelonkhe Wetekutfutsa Letihamba Emhlabatsini, wanga-2009 (Umtsetfo we-5 wanga-2009), lolawulako emacala etethrafikhi netinhlawulo letihambisana naloko, kufaka ekhatsi kuboshwa kwematekisi. Ikhabhinethi iyale Indvuna Yetekutfutsa, Mk. Sindisiwe Chikunga, kutsi acinisekise kutsi nanoma ngukuphi kusebenta kwematekisi lokungcubutana nemitsetfo yaseRiphabhlikhi iyasuswa.2. Kulwa nekumbiwa kwetimbiwa ngalokungekho emtsetfweni2.1. Ikhabhinethi ikwemukele kukhishwa kweluphiko lwemaphoyisa lolukhetsekile, lolwesekelwa ngumbutfo wetemphi, eRiverlea, eGoli, kute lubukane nekumbiwa kwetimbiwa etimayini ngalokungekho emtsetfweni kulendzawo.2.2. Kwengeta, Ikhabhinethi ibonge kakhulu ngekuboshwa kwebasolwa labangetulu kwalaba-194 mayelana netento tekumba timbiwa etimayini ngalokungekho emtsetfweni futsi betekucinisekisa kutfotjelwa kwemitsetfo kutsi balwe babucedze lobugebengu kanye nalobunye bugebengu lobumatima lobukhona kulelive.2.3. Litiko Letetimbiwa Nemandla (i-DMRE) litibophelele kuvala yonkhe imigodzi levulekile lengasasebenti kanye nemigodzi yetimayini e-Riverlea ekupheleni kwenyanga yeNyoni 2023, ngaleso sikhatsi isaphotfula tinhlelo tekuvala leminye imigodzi levulekile lengasebenti kanye nemigodzi yetimayini kulo lonkhe lelive.3. Simo setekuvikeleka eNiger3.1. Ikhabhinethi iyawubona umtselela wesimo setekuvikeleka lesinawo eNiger ekuhambeni ngetindiza emkhatsini weNingizimu Afrika/i-Afrika lengaseNingizimu kanye neNshonalanga Yurophu, lokunemiphumela lemibi emabhizinisini nakubantfu kanye nasembonini yetindiza letsi isacala kusimama ngemuva kwekukhahlabeteka kakhulu kwetindiza lokwabangelwa lubhubhane lweSifo seligciwane i-Corona sanga-2019 (i-COVID-19).3.2. Ikhabhinethi ikugcizelele kugceka kwahulumende kuketulwa kwembuso waseNiger kanye nemyalo wekubuyiselwa kwelutinto lwentsandvo yelinyenti esimeni lesifanele lesetayelekile ngekushesha, iphindze futsi yaphawula nangesinyatselo semtamo wekubuyisela lutinto esimeni lesifanele ngaphasi kweMmango Wetemnotfo Wemave LaseNshonalanga Afrika.4. Ingcungcutsela YeRussia ne-Afrika4.1. Mengameli Cyril Ramaphosa bekangulomunye webaholi base-Afrika labebahlanganyele kuleNgcungcutsela yeRussia ne-Afrika, lebeyibanjelwe eSt Petersburg eNhlanganweni YaseRussia mhla tinge-27 namhla tinge-28 Kholwane 2023. Lengcungcutsela yemukele Luhlelo Lwekusebenta Lwenkhundla Yebudlelwane LweRussia ne-Afrika lolugcile ekuciniseni kubambisana emikhakheni yetepolitiki kanye netekuphepha, temnotfo, temisebenti yekwenta buntfu/kulunga kulabanye, kanye netinshisekelo tekuzuza nekuphumelela ngalokufananako.4.2. Ngaseceleni kwalengcungcutsela, Tinhloko teMave naHulumende labayincenye yaloMtamo Wetekuthula Wase-Afrika mayelana nekungcubutana lokukhona emkhatsini weRussia ne-Ukraine tabamba tingcoco tekulandzelela naMengameli Vladimir Putin mayelana netinyatselo tekucocisana tekwakha kutetsemba letitawenta kutsi kube netimo tekuvumelana lekucociswene ngato tekucedza imphi.4.3. Mengameli Ramaphosa naPutin nabo babambe umhlangano wemave lamabili bacoca ngematfuba ekukhulisa tekuhwebelana emkhatsini walamave omabili, kanye nekutsi leNhlangano yeRussia ikhulise lutjalomali eNingizimu Afrika.5. Kulungela Kusingatsa Ingcungcutsela Ye-BRICS5.1. Ikhabhinethi icinisekisiwe kutsi tonkhe tinhlelo setime ngemumo mayelana nekulungela kusingatsa Ingcungcutsela ye-BRICS ye-15 letawubanjelwa eGoli kusukela mhla tinge-22 kuya kumhla tinge-24 Ingci 2023.5.2. Umhlangano wekugcina weTindvuna te-BRICS - Umhlangano weTindvuna Tetekulima te-BRICS – uyachubeka kungunyalo, kantsi Imihlangano yeTindvuna Temave Emhlaba, Tekuvikeleka, Tekuhwebelana, Tetimboni, Tetemfundvo, Tesayensi, Tebasebenti, Tetekuchumana, Tetemphilo, kanye neNkhundla Yetekutfutfukiswa Kwemadolobha setiyiphotfulile imibiko yato yeBaholi Balengcungcutsela.5.3. Tinhlelo te-BRICS Tekusita temikhakha leyehlukene kantsi nemimango nayo ifakwe ekhatsi.5.4. Letingcoco tinike bohulumende, tinhlangano, bochwepheshe kanye netifundziswa letivela emaveni e-BRICS litfuba lekucocisana ngetindzaba letinelisasasa bubili letitawenta kutsi kukhonwe kutsatsa tincumo letibhadlile kuleNgcungcutsela ye-BRICS.6. Lubuyeketo Lweluhlelo Lwekutfutfukisa Lwavelonkhe (i-NDP) Leminyaka Lelishumi6.1. Ikhabhinethi ikwemukele Kubuyeketwa Kwe-NDP Kweminyaka Lelishumi yiKhomishana Yavelonkhe Yekuhlela levete kutsi umnotfo useloku uhleleke ngendlela lengatifezi tidzingo tabo bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika, lokusizatfu lesikhulu lesenta kutsi kube nekhula kwemazinga ebuphuya nekungalingani.6.2. Hulumende sewutibophelele ekuhleleni kabusha nasekuguculeni umnotfo kute kutsi ufeze timfuno tabo bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika.7. Emandla Agezi7.1. Mhla tinge-25 Kholwane kube ngumgubho weMnyaka Wekucala kusukela Mengameli Ramaphosa amemetela Luhlelo Lwekusebenta Lwetemandla Agezi.7.2. Ikhabhinethi iyemukele inchubekelembili leseyentiwe kute kube ngunyalo manje yekufezekisa Luhlelo Lwekusebenta Lwetemandla Agezi, loluchubeka njalo nekwenta kancono mayelana neKutfolakala Kwagezi kanye nekwenta kancono etigabeni nekucishwa kwagezi njalo-nje.8. Tekuvakasha8.1. Ikhabhinethi kuyayitfokotisa kutsi tibalobalo teTekuvakasha tangeNhlaba 2023 tikhombisa kutsi umkhakha wetfu wetekuvakasha uyalulama kancane kancane emiphumeleni ledzabukisako yelubhubhane lwe-COVID-19. Tibalobalo tangeNhlaba 2023 letivela esikhungweni seTelubalobalo SaseNingizimu Afrika (i-Stats SA) tikhombisa kutsi umtsamo walabafikako, labahambako nebahambi labendlulako tikhulile kubahlali baseNingizimu Afrika kanye nakubahambi bakulamanye emave emkhatsini weNhlaba 2022 neNhlaba 2023.9. Temnotfo9.1. Ikhabhinethi yamukele umbiko we-Stats SA wekwehla kwemandla emali yebatsengi kusuka kumaphesenti la-6.3 ngeNkhwekhweti kuya kumaphesenti la-5.4 ngeNhlaba 2023, lokukwehla lokukhulu kakhulu kusukela ngeNkhwekhweti 2020. Lokwehla kukhombisa kusimama kwemnotfo wetfu, lokuphindze kwakhutsatwa sincumo seLibhangesilulu laseNingizimu Afrika sekushiya silinganiso semalimboleko ku-8.25%.10. Umtsetfosivivinyo Wetelulwimi Lwetimphawu LwaseNingizimu Afrika (i-SASL)10.1. Ikhabhinethi ikwemukele kusayinwa lokusandza kwentiwa kweMtsetfosivivinyo wete-SASL kutsi ube ngumtsetfo lokwentiwe nguMengameli Ramaphosa, lokwente i-SASL kutsi ibe lulwimi lwe-12 lwetilwimi taseNingizimu Afrika letisemtsetfweni. Loku kutawukhutsata emalungelo ebasebentisi be-SASL baseNingizimu Afrika labalinganiselwa kulaba-600 000.B. Tincumo teKhabhinethi1. Ikhalenda lekhishwe ngembi kwesikhatsi yelushicilelo lwekota lwetibalobalo tetebugebengu lwemnyakatimali wanga-2023/241.1. Ikhabhinethi ikuvumile kukhishwa ngembi kwesikhatsi kwekhalenda yetibalobalo tetebugebengu kutsi kushicilelwe lushicilelo lwemnyakatimali wanga-2023/24. Letibalobalo tetebugebengu tekota yekucala neyesibili titawukhishwa ngeNgci nangeLweti 2023, netekota yesitsatfu neyesine tikhishwe ngeNdlovulencane kanye nangeNkhwekhweti 2024 ngekulandzelana. Lokukhishwa njalo-nje kwetibalobalo tetebugebengu kubalulekile ekugadzeni noma-ke kulandzelela tindlelakwenteka tetebugebengu kanye nekutsatfwa kwetincumo mayelana nekulwa nebugebengu.2. Inchubomgomo Yekufakwa Kutetimali2.1. Ikhabhinethi iyivumile Inchubomgomo Yekufakwa Kutetimali kutsi ifezekiswe. Lenchubomgomo iyincenye yetingucuko tahulumende temitsetfo yemkhakha wetetimali futsi ihambisana nemodeli ye-Twin Peaks yeMgcinimafa Wavelonkhe.2.2. Inchubomgomo, emkhatsini walokunye, ihlose kucinisekisa kutiphatsa lokuncono kwetimakethe kanye nekuphatfwa kwemakhasimende emkhakheni wetetimali. Inhloso yaloku kucinisekisa kutsi tikhungo tetetimali tichuba ibhizinisi ngetindlela letivuna emakhasimende, tivimbele tinchubo letibukela phasi sitfunti setimakethe tetimali, futsi takhe kutetsemba eluhlelweni lwetetimali.2.3. Kufezekiswa kwalenchubomgomo kutawucinisekisa kutsi lelive licinisa tinchubo talo tetemnotfo kute kwesekelwe kukhula kwetemnotfo kanye nekukhutsata kufinyelela tinsita tetetimali kanye nekufakwa kwetimali kwato tonkhe takhamiti. Kukuvuma kutsi nanoma-nje emazinga ekufinyelela atfutfukile kuma-akhawunti, loku akukaveli emikhicitweni nakutinsita tetfu letinyenti.2.4. Lenchubomgomo iyatfolakala kuwebhusayithi yeMgcinimafa Avelonkhe:www.treasury.gov.zaC. Imitsetfosivivinyo1. Umtsetfosivivinyo Wekuchibela Teluphiko Lwavelonkhe Lwetekushushisa (i-NPA) wanga-20231.1. Ikhabhinethi ikuvumile kwetfulwa ePhalamende kweMtsetfosivivinyo Wekuchibela luhlaka lwe-NPA lwanga-2023. Lomtsetfosivivinyo uchibela Umtsetfo we-NPA, wanga-1998 (Umtsetfo we-32 wanga-1998) kute kutsi kusungulwe Luphiko Lwetekuphenya lube sikhungo salomphelo ngekhatsi ku- NPA kanye nekucinisa emandla ayo ekuphenya.2. Umtsetfosivivinyo Wekuchibela Kulawulwa Kwetekuntjontja Luchumano kanye Nekwenta kutsi kube neKutfolakala Kwelwatiso Loluphatselene Netekuchumana2.1. Ikhabhinethi igunyate kwetfulwa ePhalamende kweluhlaka lweMtsetfosivivinyo Wekuchibela, lochibiyela Kulawulwa Kwetekuchumana kanye Nekwenta kutsi kube neLwatiso loluphatselene neLwatiso Lwetekuchumana (i-RICA), wanga-2002 (Umtsetfo we-70 wanga-2002).2.2. Letichibelo tentelwe ikakhulukati kutsi tente kube netivikelo letenele tekuvikela lilungelo lekuba nemfihlo, njengoba kugcizelelwa emalungelo ekufinyelela tinkantolo, inkhululeko yekukhuluma kwebetindzaba kanye nelilungelomusa ngekuhambisana nesehlulelo seNkantolo yeteMtsetfosisekelo sanga-2021 lesatfola kutsi i-RICA yanga-2002 ayihambisani nemtsetfosisekelo.D. Kubekwa EtikhundleniKutawuhlolwa ticu tabo bonkhe lababekwe etikhundleni kubuye futsi kucinisekiswe kuvumeleka lokufanelekile.1. Mnu. Percy Sechemane njengeSikhulu Lesikhulu se-Trans-Caledon Tunnel Authority.2. Mk. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani njengeMcondzisi-Jikelele (i-DG) yeLitiko Letekuchumana Netheknoloji Yetedijithali.3. Mnu. Duncan Pieterse njenge-DG kuTemafa Avelonkhe.4. Mk. Qinisile Precious Delwa njengeLisekela leMcondzisi-Jikelele (i-DDG): Kutfutfukiswa kweMabhizinisi Ahulumende Netemabhizinisi Etikweni Letekutfutfukiswa Kwemabhizinisi Lamancane (i-DSBD).5. Mk. Mosa Keneilwe Makhele njenge-DDG: Kutenchubomgomo yeMkhakha neKucwaninga e-DSBD.6. Mnu. Xolisa Makaya njenga-DDG: Tekubusa Kwemave Emhlaba ne-Ajenda Yetelivekati kuLitiko Letebudlelwane Bemave Emhlaba Nekubambisana.7. Mk. Rosinah Nghaka Dumalisile njenga-DDG: Tekurenta Lokukhonekako neTindlu Tekuhlala kuLitiko Letekuhlaliswa Kwebantfu.8. Mnu. Thabo Kekana njenga-DDG: Tinhlelo Nemiklamo e-DMRE.9. Ibhodi Yebacondzisi Yesikhungo Savelonkhe Sekulahlwa Kwekungcola Ngekuyishisa Ngesikhiphamisebe Leyingoti:(a) Mk. Lemao Dorah Modise (Sihlalo);(b) Dkt. Stella Barnard (Sekelasihlalo);(c) Mk. Gratitude Ramphaka;(d) Dkt. Kgaugelo Chiloane (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni); kanye(e) na-Adv Derick Block.10. Emalunga Ebhodi Yavelonkhe Yebacondzisi Besilawuli Senuzi:(i) Mnu. Protas Phili – Sihlalo (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni);(ii) Mk. Pinkie Deneo Peta (uyaphindvwa kubekwa esikhundleni);(iii) Mnu. Paul Heeger;(iv) Mk. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dkt. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dkt. Nandi Malumbazo;(vii) Mk. Theodorah Bahlekazi; kanye(viii) neMnu. Happy Khambule.11. Ibhodi Yebacondzisi be-Inkomati-Usuthu Catchmen Management Agency:(i) Mk. Linda Carol Zulu (Sihlalo);(ii) Adv Geraldine Khoza (Sekelasihlalo);(iii) Mk. Shivon Wiggins;(iv) Mnu. Sam Mthembu;(v) Mnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnu. Steven Matome Mathetsa; kanye(vii) naMk. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bacondzisi Bebhodi Ye-Ejensi Yahulumende Yetelwatiso Netebucwepheshe:(i) Mnu. Kiruben Pillay (Sihlalo);(ii) Mk. Lerato Petlele (Lisekelasihlalo);(iii) Mk. Khathu Sibanda;(iv) Dkt. Lucienne Abraham;(vi) Mnu. Luvuyo Keyise;(vii) Mnu. Mandla Martin Mnisi;(viii) Mk. Renisha Naidoo;(ix) Mk. Nolitha Pietersen; kanye(x) naMk. Laura Mseme.E. Umkhosi Wanyalo1. Inyanga yaBomake1.1. INingizimu Afrika igubha umkhosi wekukhumbula Inyanga Yabomake ngeNgci ngaphasi kwengcikitsi letsi: “Kusheshisa ematfuba etenhlalakahle yetemnotfo kute kuhlonyiswe bomake” kuhlonipha bomake labangetulu kwala-20 000 labashuca bacondza e-Union Buildings nga-1956 bayobhikishela imitsetfo yahulumende welubandlululo lobewucindzetela bantfu labamnyama kutsi bahambe baphatse emapasi yonkhe indzawo lapho baya khona.1.2. Ikhabhinethi imema bantfu baseNingizimu Afrika kutsi basebentise lenyanga bahloniphe bomake labalwela inkhululeko yetfu baphindze futsi badlala indzima ekwakheni ummango loweseka kufukulwa kwabomake futsi locinisekisa kuphepha kwabomake nebantfwana.F. Imilayeto1. KuhalalisaIkhabhinethi yendlulisela kuhalalisa kwayo netilokotfo letinhle ku:- Ecenjini lelibhola letandla i-Netball Spar Proteas, ngekuphumelela kufika ezingeni lesitfupha eNdzebeni Yemhlaba Yelibhola Letandla. Ikhabhinethi icele bonkhe bantfu baseNingizimu Afrika kutsi basebentise letikhatsi tekuhlangana njengelitfuba kutsi bafinyelele kulabanye bantfu bakubo baseNingizimu Afrika kute bakhe lubumbano nekuvana emmangweni futsi bakhutsate kwakhiwa kwesive lapho khona wonkhe umuntfu ativa akhululekile.- I-Banyana Banyana, ngekucopha umlandvo ngekufika ezingeni lemacembu la-16 lekugcina leNdzebe Yemhlaba Yabomake Ye-FIFA Yanga-2023. Imisebenti yabo lemangalisako emkhakheni wetemidlalo ifake sive inshisekelo yaphindze futsi yandizisa umjeka wetfu waphakamela etulu kakhulu.- Solwati Thuli Madonsela, loyo bekanguMvikeli Wesive esikhatsini lesengcile, ngekukhetfwa abe ngulelinye lilunga leBhodi Yamhlabuhlangene Yekweluleka Ngekwesayensi yeseLuleko Lesitimele mayelana neTimphumelelo Kutesayensi Netebuchwepheshe.- Tatjana Schoenmaker, ngekuphumelela emdlalweni wekubhukusha lobitwa ngekutsi pheceleti i-breaststroke ye-200m awine indodo yegolide kanye nesiliva ku-100m breaststroke ku-World Aquatics Championships eFukuoka, eJapan.2. KudvudvutaIkhabhinethi ivakalise emavi ekulilela nekudvudvuta imindeni nebangani:- ba-Imam Achmad Cassiem (78), lowake waba siboshwa saseRobben Island, lobekalilunga le-Pan Africanist Congress nelilunga lelasungula umbutfo i-Qibla Movement, lobekasigayigayi seMsiphalato wekulwa nelubandlululo.- balabo baantfu labashone ngesikhatsi sesiteleka sematekisi eKapa.Imibuto: Mk. Nomonde Mnukwa – Libambela Lalokhulumela HulumendeMakhalekhikhini: 083 501 7485 " |
}, |
"TshiVenda": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/tshitatamende-tsha-mu%E1%B9%B1angano-wa-khabinethe-wa-%E1%B8%BCavhuvhili-%E1%B8%BD-8-%E1%B9%B0hangule-2023", |
"statement": "Tshitatamende tsha Muṱangano wa Khabinethe wa Ḽavhuvhili ḽa 8 Ṱhangule 2023A. Mafhungo a Zwino kha Shango1. Tshiṱereke tsha thekhisi tsha vha Khoro ya zwa Thekhisi ya Lushaka ya Afrika Tshipembe (SANTACO) ngei Kapa Vhukovhela1.1. Khabinethe yo ḓivhadzwa nga ha u bvelaphanḓa ha u ganzhila ha nyambedzano vhukati ha vha SANTACO ya Kapa Vhukovhela na vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa, zwe zwa vhanga tshiṱereke tshi si tsha vhuḓi nga vhanga ḽa u dzhiwa ha thekhisi lu re mulayoni nga vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa.1.2. Khabinethe yo sasaladza zwiito zwa dzikhakhathi na zwa u sa tevhedza mulayo ngei Ḓoroboni ya Kapa ya dovha hafhu ya ita khuwelelo kha vha SANTACO ya uri vha vhone uri tshiṱereke tshavho tshi khou itwa nga nḓila ya mulalo nahone tshi songo khakhisa pfhanelo dza vhaṅwe vhathu. Ro dovha hafhu ra dzhiela nṱha uri kha heḽi fhungo, a ho ngo vha na zwiwo zwa zwiito zwa dzikhakhathi zwi shushaho kha awara dza 48 dzo fhiraho. Fhedzi, miraḓo ya Tshumelo ya Tshipholisa tsha Afrika Tshipembe na maṅwe mazhendedzi a zwa u kombetshedza u tevhedzwa ha mulayo vho rumelwa u itela u langa tshiimo tsha zwiito zwa dzikhakhathi uri vhadzulapo vha kone u tshimbile vho tsireledzea musi vha tshi ya tshikoloni, mishumoni na kha u ita mishumo yavho ya ḓuvha nga ḓuvha.1.3. Khabinethe yo dovha ya vhudzwa nga ha uri vha Masipala wa Ḓorobo ya Kapa vho tea maitele a mashumele a thekhisi a si na vhuṱumani na Mulayo wa Vhuendi Dzibadani wa Lushaka wa ṅwaha wa 1996 (Mulayo wa vhu 93 wa 1996) na Mulayo wa Vhuendi ha Shangoni wa Lushaka wa ṅwaha wa 2009 (Mulayo wa vhu 5 wa 2009), ine ya langa u pfhukwa ha milayo ya vhuendi na ndaṱiso dzo teaho, ho katelwa na u dzhia lu re mulayoni zwiendedzi. Khabinethe yo ṋea ndaela Minisṱa wa zwa vhuendi, Mufumakadzi Vho Sindisiwe Tshikunga, uri vha vhone zwauri thekhisi iṅwe na iṅwe ine ya khou shuma lu siho ho milayoni ya shango ḽa Afrika Tshipembe i bvisiwe badani.2. U lwa na zwiito zwa u gwa migodi zwi siho mulayoni2.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha yunithi yo khetheaho ya tshipholisa, ine ya khou thuswa nga maswole, ngei Riverlea, Johannesburg, uri i thuse u lwa na zwiito zwa u gwa migodi lu siho mulayoni kha vhupo honoho.2.2. Zwiṅwe hafhu, Khabinethe yo fhululedza u farwa ha vhahumbulelwa vha no paḓa 194 vhane vha khou ṱumanywa na u ita zwiito zwa u eba migodi lu siho mulayoni na u rumelwa ha mazhendedzi a zwa u kombetshedza u tevhedzela mulayo u vhona uri zwiito izwi zwi fhungudzee nga u ṱavhanya khathihi na miṅwe milandu i shushaho shangoni.2.3. Muhasho wa Zwiko zwa Minerala na Fulufulu (DMRE) wo ḓiimisela u vala milondo yo vuleaho i sa tsha shumiswaho na milindi ya migodi ngei Riveria mafheloni a ṅwedzi wa Khubvumedzi 2023, ngeno u tshi khou dovha wa fhedzisa pulane dza u vala milondo yo vuleaho i sa tsha shumiswaho na milindi ya maini u mona na shango ḽoṱhe.3. Tshiimo tsha tsireledzo ngei kha shango ḽa Niger3.1. Khabinethe yo dzhiela nṱha masiandaitwa ane a khou vhangwa nga tshiimo tsha zwa tsireledzo ngei kha shango ḽa Niger na nḓila ine tsha khou kwama vhuendi ha muyani vhukati ha shango ḽa Afrika Tshipembe/ mashango a Tshipembe ha Afrika na a Vhukovhela ha Yuropa, khathihi na mbuelo dzi si dza vhuḓi kha mabindu, vhathu na nḓowetshumo ya zwa vhufhufhi ine yo vha i khou thoma u vhuelela ngonani u bva kha masiandaitwa e a vha o vhangwa nga Dwadze ḽa Khoronavairasi (COVID-19)3.2. Khabinethe yo khwaṱhisedza uri muvhuso u khou sasaladza zwiito zwa u dzhia muvhuso nga khani ngei kha shango ḽa Niger nahone i khou ita khuwelelo ya mbuedzedzo ya vhudziki ha dimokirasi nga u ṱavhanya, yo dovha hafhu ya dzhiela nṱha maga o thomiwaho a u vhuedzedza vhudziki nga fhasi ha Tshitshavha tsha zwa Ikonomi tsha Mashango a Vhukovhela ha Afrika.4. Muṱangano wa shango ḽa Russia na mashango a Afrika4.1. Phresidennde Vho Cyril Ramaphosa vho vha tshipiḓa tsha vharangaphanḓa vha mashango a Afrika vhe vha dzhenela Muṱangano wa Vhuvhili wa shango ḽa Russia na mashango a Afrika, ngei ḓoroboni ya St Petersburg kha shango ḽa Russia u bva nga ḽa 27 u swika ḽa 28 Fulwana. Muṱangano uyu wo ṱanganedza Maga a u Thoma u shuma ha Foramu ya Vhufarisani ya vhukati ha shango ḽa Russia na mashango a Afrika ine yo sedza kha u khwaṱhisa tshumisano kha zwa poḽotiki na tsireledzo, ikonomi, mafhungo a vhuthusavhathu, na madzangalelo a thendelano dzine dza vhuyedza na u bveledzisa.4.2. Nga nnḓa ha muṱangano, Ṱhoho dza Mashango na Muvhuso dza Afrika dzine dza vha tshipiḓa tsha Maga a zwa Mulalo kha nndwa ine ya khou bvelela vhukati ha shango ḽa Russia na ḽa Urikane vho dovha hafhu vha vha na nyambedzano na Phresidennde Vho Vladimir Putin nga ha maga e ha ambiwa nga hao a u fhaṱa vhuthihi ane a ḓo sika tshikhala tsha thendelano dza u fhelisa nndwa.4.3. Phresidennde Vho Ramaphosa na Phresidennde Vho Putin vho vha na muṱangano wa u amba nga ha zwikhala zwa u engedzedza mbambadzo vhukati ha mashango aya mavhili, na u engedza vhubindudzi nga shango ḽa Russia kha shango ḽa Afrika Tshipembe.5. U lugela u fara Muṱangano wa BRICS5.1. Khabinethe yo vhudzwa zwa uri Afrika Tshipembe ḽo lugela u fara muṱangano wa vhu 15 wa BRICS ngei ḓoroboni ya Johannesburg u bva nga ḽa 22 u swika ḽa 24 Ṱhangule 2023.5.2. Muṱangano wa Dziminisṱa wa u fhedzisela - Muṱangano wa Dziminista dza zwa Vhulimi vha BRICS - u kati zwino, ngeno miṱangano ya Dziminisṱa dza Mafhungo a Nnḓa, Tsireledzo, Mbambadzo, Nḓowetshumo, Pfhunzo, Saintsi, Mishumo, Vhudavhidzani, Mutakalo, na Foramu ya zwa vhuḓorobiso vho pendela mivhigo yavho u itela Samithi ya Vharangaphanḓa.5.3. Ho khunyeledzwavho na mbekanyamushumo dza zwa Vhuṱumani tshitshavhani dza BRICS dza sekhithara na zwitshavha zwo yaho nga u fhambanaho.5.4. Nyambedzano idzi dzo ṋetshedza mivhuso, madzangano, vhaḓivhi na vhomakone kha zwa akhademi u bva kha mashango a BRICS tshikhala tsha u amba nga ha madzangalelo a muṱanganelano ane a ḓo thusa kha u dzhia tsheo vhe na nḓivho Muṱangano wa BRICS.6. Tsedzuluso ya Miṅwaha ya Fumi ya Pulane ya Mveledziso ya Lushaka (NDP)6.1. Khabinethe yo ṱanganedza Tsedzuluso ya Miṅwaha ya Fumi ya NDP nga Khomishini ya Vhupulani ya Lushaka ye ya sumbedza uri tshivhumbeo tsha ikonomi tshi kha ḓivha nga nḓila ine ya kundelwa u ṋetshedza tshumelo dzo teaho kha vhadzulapo vha ḽa Afrika Tshipembe vhoṱhe, zwine zwa vha tshivhangi tshihulwane tsha nyaluwo ya zwiimo zwa vhushai na u sa lingana.6.2. Muvhuso wo ḓi imisela u dzudzanya na u shandukisa ikonomi tshifhinga tshoṱhe uri i kone u ṋetshedza tshumelo dzo teaho kha vhadzulapo vhoṱhe vha ḽa Afrika Tshipembe.7. Fulufulu7.1. Ḓuvha ḽa 25 Fulwana ndi ḓuvha ḽa Anivesari ya u thoma u bva tshe Phresidennde Vho Ramaphosa vha ḓivhadza nga ha Pulane ya Mashumele ya zwa Fulufulu.7.2. Khabinethe yo ṱanganedza mvelaphanḓa yo swikelwaho u swika zwino u bva tshe Pulane ya Mashumele ya zwa Fulufulu ya thoma u shuma, nahone yo ḓisa khwiniso ya khonadzeo ya u bveledzwa ha fulufulu kha giridi nga u angaredza (Energy Availability Factor) na khwiniso ya zwiimo zwa zwiito zwa u khaulwa ha muḓagasi nga u sielisana.8. Vhuendealamashango8.1. Khabinethe i khou takadzwa nga mabalomabalo dza Vhuendelamashango dza ṅwedzi wa Fulwi 2023 dzine dzi khou sumbedza uri sekhithara yashu ya Vhuendelamashango i khou khwinifhadzea nga zwiṱuku zwiṱuku kha masiandaitwa a Dwadze ḽa COVID-19. Mbalombalo dza ṅwedzi wa Fulwi 2023 dzo ṋetshedzwaho nga vha Mbalombalo dza Afrika Tshipembe (StatsSA) dzi sumbedza uri tshivhalo tsha u dzhena, u bva na tsha vhaendelamashango vho no khou dala tsho engedzedzea vhukatini ha ṅwedzi wa Fulwi 2022 na ṅwedzi wa Fulwi 2023.9. Ikonomi9.1. Khabinethe yo ṱanganedza muvhigo wa vha Mbalombalo dza Afrika Tshipembe wa u tsela fhasi ha phimo ya tshanduko ya mitengo u bva kha phesenthe dza 6.3 nga ṅwedzi wa Shundunthule u ya kha phesenthe dza 5.4 nga ṅwedzi wa Fulwi, hune ho vha u tsela fhasi hu hulwanesa u bva nga ṅwedzi wa Shundunthule 2020. U tsela fhasi uhu hu khou sumbedza u tila ha ikonomi yashu, zwe zwa vhangwa nga tsheo ye ya dzhiwa nga Bannga ya Vhukati ya Afrika Tshipembe ya u litsha nyingapfhuma i kha phesenthe ya 8.25 .10. Mulayotibe wa Luambo lwa Tswayo dza Zwanḓa lwa Afrika Tshipembe (SASL)10.1. Khabinethe yo ṱanganedza tsaino ye ya itwa zwenezwo ya Mulayotibe wa SASL nga Phresidennde Vho Ramaphosa. Hezwi zwi ita uri SASL lu vhe luambo lwa tshiofisi lwa vhu 12 kha shango ḽa Afrika Tshipembe. Hezwi zwi ḓo ṱuṱuwedza u ṱhonifha pfhanelo dza vhashumisi vha SASL vha no lingana 600 000 kha ḽa Afrika Tshipembe.B. Tsheo dza Khabinethe1. U bviswa ha u ranga ha khaḽenda u itela khanḓiso ya Mbalombalo dza kotara dza zwa vhugevhenga dza ṅwaha wa muvhalelano wa 2023/241.1. Khabinethe yo ṱanganedza u ranga u bviswa ha khaḽenda u itela khanḓiso ya Mbalombalo dza kotara dza zwa vhugevhenga kha ṅwaha wa muvhalelano wa 2023/24. Mbalombalo dza zwa vhugevhenga dza kotara ya u thoma na ya vhuvhili, dzi ḓo bvisiwa nga ṅwedzi wa Ṱhangule na ṅwedzi wa Lara 2023 ngeno nga ṅwedzi wa Luhuhi na ṅwedzi wa Shundunthule 2024 hu tshi ḓo bvisiwa dza kotara ya vhuraru na ya vhuṋa. U dzulela u bvisa mbalombalo dza zwiito zwa vhugevhenga ndi zwa ndeme kha vhulavhelesi ha zwiito zwa vhugevhenga khathihi na u dzhia tsheo dza khwine kha mushumo wa u lwa na zwiito zwa vhugevhenga.2. Mbekanyamaitele Nyangaredzi ya zwa Masheleni2.1. Khabinethe yo tendelela uri Mbekanyamaitele Nyangaredzi ya zwa Masheleni i thome u shuma. Mbekanyamaitele iyi ndi tshipiḓa tsha nḓila dza muvhuso dza u shandukisa milayo ya sekhithara ya zwa masheleni dzo ḓi sendekaho nga modele wa Twin Peaks wa muhashu wa Vhufaragwama ha Lushaka.2.2. Mbekanyamaitele iyi khathihi na dziṅwevho, yo sedza uri hu vhe na vhuḓifari ha vhuḓi mimaragani na uri sekhithara ya zwa masheleni i fare khasiṱama zwavhuḓi. Ndivho ndi ya vhona uri zwiimiswa zwa masheleni zwi ite vhubindudzi nga nḓila ine ya fara khasiṱama zwavhuḓi, u thivhela maitele a u sa ṱhonifha tshirunzi tsha zwa mimaraga ya zwa masheleni khathihi na u fhaṱa fulufhelo kha sisṱeme ya zwa masheleni.2.3. U thoma u shuma ha mbekanyamaitele iyi zwi ḓo thusa kha u khwaṱhisa sisṱeme dza shango dza zwa masheleni u itela u tikedza nyaluwo ya ikonomi na u ṱuṱuwedza u swikelelea ha tshumelo dza zwa masheleni khathihi na u katela vhadzulapo vhoṱhe kha zwa masheleni. Zwo vhonala uri tshiimo tsha u swikelela akhaunthu dza tshumiso dza ḓuvha ḽiṅwe na ḽiṅwe tsho khwinisea, fhedzi a zwi ngo tou ralo kha zwiṅwe zwibveledzwa na dziṅwe tshumela dza zwa masheleni nnzhi.2.4. Mbekanyamushumo iyi i wanala kha webusaithi ya Vhufaragwama ha Lushaka:www.treasury.gov.zaC. Milayotibe1. Mulayotibe wo khwiniswaho wa Maanḓalanga a zwa Vhatshutshisi ha Lushaka (NPA) wa ṅwaha wa 20231.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha mvetamveto ya Mulayotibe wa NPA ya ṅwaha wa 2023 ngei Phalamenndeni. Mulayotibe uyu u khwinisa Mulayo wa NPA, wa ṅwaha wa 1998 (Mulayo wa vhu 32 wa 1998) u itela u ṋetshedza tshikhala tsha u thomiwa ha Khethekanyo ya Ṱhoḓisiso sa tshiimiswa tsha tshoṱhe kha NPA na u dovha hafhu u khwaṱhisa maanḓa atsho a zwa ṱhoḓisiso.2. Mulayotibe wo Khwiniswaho wa Ndangulo ya u Thithisa Vhudavhidzani na Nḓisedzo ya Mafhungo a re na vhuṱumani na zwa Vhudavhidzani2.1. Khabinethe yo ṱanganedza u rumelwa ha mvetamveto ya Mulayotibe wo Khwiniswaho ngei Phalamanndeni une wa khwinisa mulayo wa Ndangulo ya Vhudavhidzani na Nḓisedzo ya Mafhungo a re na vhushaka na Vhudavhidzani (RICA), wa ṅwaha wa 2002 (Mulayo wa vhu 70 wa 2002).2.2. Khwiniso nga u tou angaredza dzi ṋetshedza tsireledzo yo linganaho u itela u tsireledza pfhanelo ya tshidzumbe ine ya tikedzwa nga pfhanelo dza u swikelela khothe, mbofholowo ya u amba ya vhoramafhungo na pfhanelo ya zwa mulayo u ya nga khaṱhululo ya Khothe ya Ndayotewa ya ṅwaha wa 2021 ye ya wana uri mulayo wa RICA wo pfhuka mbetshelwa dza ndayotewa.D. U tholwaU tholwa hoṱhe hu ḓo khunyeledzwa nga murahu ha u senguluswa ha ndalukano khathihi na u ṱanzwiwa madzina ho teaho.1. Vho Percy Sechemane sa Mulanguli Muhulwane wa Maanḓalanga a Thaneḽe ya Trans-Caledon.2. Mufumakadzi Vho Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani sa Mulangi Muhulu (DG) kha Muhasho wa Vhudavhidzani na Thekhinoḽodzhi dza Didzhithaḽa.3. Vho Duncan Pieterse sa DG wa Vhufaragwama ha Lushaka.4. Mufumakadzi Vho Qinisile Precious Delwa sa Muthusa Mulangi Muhulu (DDG): Mveledziso ya Mabindu na Vhubindudzi kha Muhasho wa Mveledziso ya Mabindu Maṱuku (DSBD) kha Muhasho wa Mveledziso ya Mabindu Maṱuku.5. Mufumakadzi Vho Mosa Keneilwe Makhele sa DDG: Mbekanyamaitele na Ṱhoḓisiso zwa Sekhithara kha DSBD.6. Vho Xolisa Mabhongo sa DDG: Mavhusele a Ḽifhasi na Adzhenda ya Dzhango kha Muhasho wa Vhushaka ha Dzitshaka na Tshumisano.7. Mufumakadzi Vho Rosinah Nghaka Dumalisile sa DDG: Rennde dzi no Swikelelea na Nnḓu dza zwa Matshilisano kha Muhasho wa Vhudzulo ha Vhathu.8. Vho Thabo Kekana sa DDG: Mbekanyamushumo na Thandela kha DMRE.9. Bodo ya Vhalangi ya Tsiimiswa tsha u Laṱa Malaṱwa Radioekthivithi ya Lushaka:(a) Mufumakadzi Vho Lemao Dorah Modise (Mudzulatshidulo);(b) Dokotela Vho Wolsey Barnard (Muthusamudzulatshidulo);(c) Mufumakadzi Vho Gratitude Ramphaka;(d) Dokotela Vho Kgaugelo Chiloane (vha khou tou dovha u tholwa hafhu); na(e) Muambeli Vho Derick Block10. Bodo ya Vhalangi Vhulanguli ha Nyukiḽia ya Lushaka:(i) Vho Protas Phili – Mudzulatshidulo (vha khou tou dovha u tholwa hafhu);(ii) Mufumakadzi VhoPinkie Deneo Peta (vha khou tou dovha u tholwa hafhu);(iii) Vho Paul Heeger;(iv) Mufumakadzi Vho Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dokotela Vho Pathmanathan Naidoo;(vi) Dokotela Vho Nandi Malumbazo;(vii) Mufumakadzi Vho Theodorah Bahlekazi; na(viii) Vho Happy Khambule.11. Bodo ya Vhalangi vha Zhendedzi ḽa Vhulanguli ha u Kuvhanganya maḓi ya Inkomati-Usuthu(i) Mufumakadzi Vho Linda Carol Zulu (Mudzulatshidulo);(ii) Muambeli Vho Geraldine Khoza (Muthusamudzulatshidulo);(iii) Mufumakadzi Vho Shivon Wiggins;(iv) Vho Sam Mthembu;(v) Vho Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Vho Steven Matome Mathetsa; na(vii) Mufumakadzi Vho Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bodo ya Vhalangi vha Zhendedzi ḽa Mafhungo a Thekhinoḽodzhi ya Shango:(i) Vho Kiruben Pillay (Mudzulatshodulo);(ii) Mufumakadzi Vho Lerato Petlele (Muthusamudzulatshidulo);(iii) Mufumakadzi Vho Khathu Sibanda;(iv) Dokotela Vho Lucienne Abraham;(vi) Vho Luvuyo Keyise;(vii) Vho Mandla Martin Mnisi;(viii) Vho Renisha Naidoo;(ix) Mufumakadzi Vho Nolitha Pietersen; na(x) Mufumakadzi Vho Laura Mseme.E. Vhuṱambo vhune ha khou bvelela1. Ṅwedzi wa Vhafumakadzi1.1. Afrika Tshipembe ḽi khou elelwa Ṅwedzi wa Vhafumakadzi nga ṅwedzi wa Ṱhangule nga fhasi ha thero ine ya ri: “U engedza zwikhala zwa matshilisano na ikonomi u itela u maanḓafhadza vhafumakadzi” sa nḓila ya u ṱhonifha mazhakanḓila a Vhafumakadzi vha fhiraho 20 000 vhe vha livha ngei Union Buildings nga ṅwaha wa 1956 vha tshi khou gwalabela uri hu fheliswe milayo ya u kandeledza ya dzibasa ya muvhuso wa tshiṱalula.1.2. Khabinethe i khou ita khuwelelo kha vhathu vha ḽa Afrika Tshipembe uri vha songo shumisa ṅwedzi uyu u ṱhonifha vhafumakadzi vhe vha lwela mbofholowo fhedzi, vha tea u dovha hafhu vha shela mulenzhe kha u fhaṱa tshitshavha tshine tsha tikedza u maanḓafhadzwa ha vhafumakadzi na u khwaṱhisedza tsireledzo ya vhafumakadzi na vhana.F. Milaedza1. U fhululedzaKhabinethe yo rumela maipfhi a u fhululedza na u tamela mashudu kha:- Thimu ya Netiboḽo ya Spar Proteas, kha u kona u swika kha vhuimo ha nṱha ha rathi kha Mitambo ya Tshiphuga tsha Netiboḽo ya Ḽifhasi. Khabinethe yo i ita khuwelelo kha vhathu vhoṱhe vha ḽa Afrika Tshipembe ya uri vha shumise vhuthihi vhu no nga u vhu sa tshikhala tsha u swikelela kha vhaṅwe vhathu vha ḽa Afrika Tshipembe na u fhaṱa mbumbano i no ṱuṱuluwedza vhuthihi tshitshavhani u itela uri muthu muṅwe na muṅwe a pfhe o ṱanganedzea.- Thimu ya Banyana Banyana, kha u ita ḓivhazwakale nga u swika kha luṱa lwa thimu dza 16 kha Mitambo ya Tshiphuga tsha Bola ya Milenzhe ya Vhafumakadzi ya Ḽifhasi ya dzangano ḽa FIFA ya ṅwaha wa 2023. Gundo ḽavho luvhanḓeni ḽo takadza lushaka ḽa dovha ḽa ita uri fuḽaha ya shango i fhefheḓiselwe na nṱha.- Phrof Thuli Madonsela, Mutsireledzi wa Tshitshavha wa kale kha u tholwa havho nga Bodo ya Tsivhudzo dza zwa Saintsi ya Dzangano ḽa Vhuthihi ha Dzitshaka u itela uri vha ṋee Ngeletshedzo ya Vhuḓilangi kha Zwitumbulwa zwa Saintsi na Thekhinolodzhi.- Vho Tatjana Schoenmaker, Kha u wina mendele wa musuku kha 200m na wa siḽivhere kha 100m kha mbambe dza u bambela nga u i sa zwanṋa phanḓa (breaststroke) kha Mbambe dza Maḓini dza Ḽifhasi (World Aquatics Championships) dze dza farelwa ngei ḓoroboni ya Fukuoka, Japan.2. NdilisoKhabinethe yo livhisa maipfhi a ndiliso kha miṱa na khonani dza:- Vho Imam Achmad Cassiem (78), Mufariwa wa kale wa dzhele ya Robben Island, muraḓo wa Pan Africanist Congress na muraḓo mutumbuli wa Dzangano ḽa Qibla, vha dovha vha vha ḽizhakanḓila kha Ndwa ya u lwela mbofholowo kha muvhuso wa tshiṱalula.- Vhathu vho lovhaho nga tshifhinga tsha tshiṱereke tsha thekhisi fhaḽa Ḓoroboni ya Kapa.Mbudziso: Mufumakadzi Vho Nomonde Mnukwa – Muambeli wa Muvhuso vho tou FarelahoLuṱingothendeleki: 083 653 7485 " |
}, |
"Xitsonga": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/xitatimente-ekanhlengeletano-ya-khabinete-ya-ravumbirhi%2C-8-mhawuri-2023", |
"statement": "Xitatimente ekaNhlengeletano ya Khabinete ya Ravumbirhi, 8 Mhawuri 2023A. Mhaka eka Mbango1. Xitereko xa mathekisi xa le Kapa-Vupeladyambu xa Khansele ya Mathekisi ya Tiko ya Afrika-Dzonga (SANTACO)1.1. Khabinete yi hlamuseriwile eka nkwetlembetano exikarhi ka SANTACO ya le Kapa-Vupeladyambu na Dorobakulu ra Kapa lowu hundzukeke xitereko xa madzolonga hikwalaho ka ku tekeriwa swibazana swa mathekisi hi Dorobakulu ra Kapa.1.2. Khabinete yi sola madzolonga na hasahasa eKapa naswona yi komberile SANTACO ku tiyisisa leswaku goza ra yona ro kombisa ku vilela ri endliwa hi ku rhula naswona ri nga kavanyeti timfanelo ta van'wana. Eka leswi, hi lemukile leswaku a ku vangi na timhangu ta madzolonga eka 48 wa tiawara leti nga hundza. Hambiswiritano, swirho swa Vukorhokeri bya Maphorisa bya Afrika Dzonga na tiejensi ta nawu tin'wana ti lerisiwile ku tiyisisa leswaku xiyimo xa madzolonga xa lawuleka ku pfumelela vaaki ku fambafamba ko hlayiseka ku ya eswikolweni, emitirhweni na migingiriko ya vona ya siku na siku ya ntolovelo.1.3. Khabinete yi tlhele yi hlamuseriwa ekansindziso wa swipimelo swa matirhelo ya mathekisi swa Dorobakulu ra Kapa leswi hambanaka na Nawu wa Nkhuluko wa Mimovha wa le Magondzweni wa Tiko, 1996 (Nawu wa 93 wa 1996) na Nawu wa Vutleketli wa Misava wa Tiko, 2009 (Nawu wa 5 wa 2009), lowu lawulaka milandzu ya nkhuluko wa mimovha na mixupulo leyi tirhaka, ku katsa na ku tekela mimovha. Khabinete yi lerisile Holobye wa Vutleketli, Manana Sindisiwe Chikunga, ku tiyisisa leswaku swipimelo swa matirhelo ya mathekisi leswi swi kanetanaka na milawu ya Rhiphabuliki swi susiwa.2. Nyimpi ehenhla ka cela migodi swi nga ri enawini2.1. Khabinete yi amukele ku rhumeriwa ka yuniti ya maphorisa yo hlawuleka, leyi seketeriwaka hi masocha, eRiverlea, Joni, ku tirhana na cela migodi swi nga ri enawini endhawini leyi.2.2. Hi ku engetela, Khabinete yi hoyozele ku khomiwa ka kutlula 194 wa vaehleketeleriwa hikwalaho ka migingiriko yo cela migodi swi nga ri enawini naswona yi lerisile tiejensi ta nawu ku yimisa leswi hi ku hatlisa na vugevenga byo tika byin'wana etikweni.2.3. Ndzawulo ya Switirhisiwa swa Swicelwa na Eneji (DMRE) yi tibohile ku pfala mihocho yo pfuleka leyi nga tirhisiwiki hinkwayo na mabakwa ya migodi eRiverlea hi ku hela ka Ndzati 2023, loko ku hetisisiwa ka makungu yo pfala mihocho yo pfuleka leyi nga tirhisiwiki hinkwayo na mabakwa ya migodi etikweni hinkwaro.3. Xiyimo xa vuhlayiseki eNiger3.1. Khabinete yi lemukile ntshikilelo wa xiyimo xa vuhlayisekivuhlayiseki eNiger xi nga na wona eka ku tekiwa ka tendzo hi le moyeni exikarhi ka Afrika Dzonga/Dzonga wa Afrika na Yuropa Vupeladyambu, ku ri na switandzhaku swo biha eka mabindzu na vanhu ku fana na mabindzu ya le moyeni laya ha ku sungulaka ku hlakarhela eka mihlaselo yo onhetela ya ntungu wa Vuvabyi bya sitsongwatsongwana xa Khorona bya 2019 (COVID-19).3.2. Khabinete yi tshikelele ku sola ka mfumo ka ku vutliwa ka mfumo eNiger naswona yi kombela ku vuyiseriwa ka xihatla ka mfumo wa xidemokirasi, naswona yi tlhele yi lemuka pfhumba ro vuyisela ntolovelo ehansi ka Muganga wa Ikhonomi wa Matiko ya Afrika Vupeladyambu.4. Nhlengeletano ya matiko ya Russia-Afrika4.1. Phuresidente Cyril Ramaphosa a ri un’wana wa varhangeri va le Afrika lava va yeke eka Nhlengeletano ya matiko ya Russia-Afrika ya Vumbirhi, eSt Petersburg eka Nhlangano wa Russia hi 27 na 28 Mawuwana 2023. Nhlengeletano ya matiko leyi yi amukele Kungu ra Matirhelo ra Foramu ya Xinakulobye ya Russia-Afrika leyi kongomisaka eka ku tiyisiwa ka ntirhisano wa swiyenge swa tipolitiki na vuhlayiseki, ikhonomi, timhaka ta mpfuno wa vanhu, na mitsakelo yo vuyerisa matlhelo hinkwawo na ku humelela.4.2. Ehandle ka nhlengeletano ya matiko leyi, Varhangeri va Afrika va Tiko na Mfumo lava va nga xiphemu xa Pfhumba ra ku Rhula eAfrika eka nkwetlembetano exikarhi ka Russia na Ukraine va khome minkanerisano yo landzelerisa na Phuresidente Vladimir Putin eka magoza ya ku akiwa ka ntshembo lama kaneriweke eka nkarhi lowu nga hundza lama ma nga ta tumbuluxa swipimelo swa xitshunxo lexi kanerisaniweke ku herisa nyimpi.4.3. Vaphuresidente Ramaphosa na Putin va tlhele va khoma nhlengeletano ya matiko mambirhi kutani va kanela swivandlanene swa ku engetela mabindzu exikarhi ka matiko lamambirhi na ku va Nhlangano wa Russia wu engetela vuvekisi eAfrika-Dzonga.5. Ku Lulamela eka ku Rhurhela Nhlengeletano ya matiko ya BRICS5.1. Khabinete yi tivisiwile leswaku swilo hinkwaswo swi tshamisekile eka ku lulamela Afrika-Dzonga ku rhurhela Nhlengeletano ya matiko ya BRICS ya vu15 eJoni ku suka 22 kufika 24 Mhawuri 2023.5.2. Yo hetelela ya tinhlengeletano ta Vaholobye va BRICS – Nhlengeletano ya Vaholobye va Vurimi va BRICS – eka nkarhi wa sweswi yi le ku endlekeni, loko Tinhlengeletano ta Vaholobye va Timhaka ta Matiko Mambe, Vusirheleri, Mabindzu, Dyondzo, Sayense, Vatirhi, Vuhlanganisi, Rihanyo, na Foramu ya Nhluvukiso wa Madoroba ti fikise emakumu swiviko swa tona swa Nhlengeletano ya matiko ya Varhangeri.5.3. Minongoloko yo Fikelela vanhu ya BRICS eka swiyenge swo hambanahambana na vaakatiko na yona yi fikile emakumu.5.4. Minkanerisano leyi yi nyikile mifumo, mihlangano, vativinkulu na swidyondzeki ku suka eka matiko ya BRICS xivandlanene xa ku kanela swiphiqo swa ntsakelo wa matlhelo hinkwawo lowu nga endla leswaku ku tekiwa swiboho ku ri na vutivi hi nkarhi wa Nhlengeletano ya matiko ya BRICS.6. Nkambisiso wa Khume ra Malembe wa Kungu ra Nhluvukiso ra Tiko (NDP)6.1. Khabinete yi amukele Nkambisiso wa Khume ra Malembe ra NDP hi Khomixini ya Nkunguhato ya Tiko leyi kombiseke leswaku ikhonomi yi tshame ya ha ri na xivumbeko hi mukhuva lowu nga tirheliki ku tsakela ka vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo, leswi nga xivangelokulu xa swiyimo leswi tlakukaka swa vusweti na mpfumaleko wa ndzingano.6.2. Mfumo wu tshama wa ha tibohile ku aka hi vuntshwa na ku cinca ikhonomi ku tirhela ku tsakela ka vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo.7. Eneji7.1. 25 Mawuwana yi fungha ku Tlangela ko Sungula kusukela loko Phuresidente Ramaphosa a tivise Kungu ra Matirhelo ra Eneji.7.2. Khabinete yi amukele ndzima leyi khatsiweke kuta fika sweswi ku tirhisa Kungu ra Matirhelo ra Eneji, leri ri yaka emahlweni ri tsarisa ku antswisiwa eka Xiphemu xa Vukona bya Eneji na ku ntswisa eka swiyenge swa ku tirhisiwa ka gezi hi ku siyerisana.8. Vupfhumba8.1. Khabinete yi tsakisiwa hi ku va tinhlayonhlayo ta Vupfhumba ta Khotavuxika ti komba leswaku xiyebge xa vupfhumba xi le ku hlakarheleni hi switsongotsongo ku suka eka switandzhaku swo onhetela swa ntungu wa COVID-19. Tinhlayonhlayo ta Khotavuxika 2023 ku suka eka Tinhlayonhlayo ta Afrika Dzonga (Stats SA) ti komba leswaku mpimo wo fika, ku suka na vatekatendzo yi tlakukile hikambirhi eka vatshami va le Afrika Dzonga na vatekatendzo va le matikweni mambe exikarhi ka Khotavuxika 2022 na Khotavuxika 2023.9. Ikhonomi9.1. Khabinete yi amukele xiviko xa Stats SA xa ku ya ehansi ka tinhlayo ta vatirhisi ku suka eka 6.3 wa tiphesente hi Mudyaxihi ku fika eka 5.4 wa tiphesente hi Khotavuxika 2023, leti nga ku yeni ehansi lokukulu ku sukela Mudyaxihi 2020. Ku ya ehansi loku ku komba ku tiyiseleka ka ikhonomi ya hina, loku tiyisiweke ku ya emahlweni hi xiboho xa Bangikulu ya Afrika Dzonga ku tshika ntswalo wu nga cincangi eka 8.25 wa tiphesente.10. Nawumbisi wa Ririmi ra Swikoweto rs Afrika Dzonga (SASL)10.1. Khabinete yi amukele ku sayiniwa ka sweswi ku va nawu Nawumbisi wa SASL hi Phuresidente Ramaphosa, leswi endleke SASL ku va ririmi ra ximfumo ra vu12 eAfrika Dzonga. Leswi swi ta kondletela timfanelo ta kwalomu ka 600 000 wa vatirhisi va SASL eAfrika Dzonga.B. Swiboho swa Khabinete1. Khalendara leyi rhangaka yi humesiwa ku va yi kandziyisiwa eka tinhlayonhlayo ta vugevenga ta kotara na kotara eka lembeximali ra 2023/241.1. Khabinete yi pasise khalendara leyi rhangaka yi humesiwa ku va yi kandziyisiwa eka tinhlayonhlayo ta vugevenga ta kotara na kotara eka lembeximali ra 2023/24. Tinhlayonhlayo ta vugevenga ti ta humesiwa hi Mhawuri na Hukuri 2023 eka kotara ya n'we na mbirhi, na Nyenyanyana na Mudyaxihi 2024 eka kotara ya nharhu na kotara ya mune hi ku landzelelana. Ku humesiwa ko vuyelela ka tinhlayonhlayo ta vugevenga i ka nkoka eka ku veka tihlo eka mitolovelo ya vugevenga na ku tekiwa ka swiboho swo antswa eka lwisaneni na vugevenga.2. Pholisi ya ku Katsiwa ka Timali2.1. Khabinete yi pasise Pholisi ya ku Katsiwa ka Timali leswaku yi simekiwa. Pholisi yi vumba xiphemu xa mipfuxeto ya mfumo ya swinawana swa xiyenge xa timali naswona hi ku fambisana na mojulu wa Twin Peaks wa Timali taTiko.2.2. Exikarhi ka swin'wana, pholisi leyi yi na xikongomelo xa ku tiyisisa leswaku ku va na matikhomelo ya timakete yo antswa ya tikhasimende eka xiyenge xa timali. Xikongomelo i ku tiyisisa leswaku mihlangano ya timali yi endla mabindzu hi tindlela leti nga tinene eka tikhasimende, ku sivela maendlelo lama ma tekelaka ehansi vukahle bya timakete ta timali, na ku aka ntshembo eka sisitimi ya timali.2.3. Ku simekiwa ka pholisi swi ta tiyisisa leswaku tiko ri tiyisa tisisitimi ta yona ta timali ku seketela ku kula ka ikhonomi na ku kondletela mfikelelo wa vukorhokeri bya timali na ku katsiwa ka timali eka vaakatiko hinkwawo. I ku tekeriwa enhlokweni ka leswaku loko mpimo wo fikelela wu antswile eka tiakhawunti ta nxaviselano, leswi a swi kombisiwangi eka swikumiwa na vukorhokeri swa timali swin'wana swo tala.2.4. Pholisi leyi ya kumeka eka webusayiti ya Timali ta Tiko:www.treasury.gov.zaC. Milawumbisi1. Nawumbisi wo Cinciwa ka Vulawuri bya Vuchuchisi (NPA) bya Tiko wa 20231.1. Khabinete yi pasise xiringanyeto xo yisiwa ka mpfapfarhuto wa Nawumbisi wa NPA 2023 ePalamente. Nawumbisi lowu wu cinca Nawu wa NPA, 1998 (Nawu wa 32 wa 1998) ku lulamisela ku tumbuluxiwa ka Xiyengetsongo xo Lavisisa tanihi vandla ra nkarhi hinkwawo endzeni ka NPA na ku tlhela wu tiyisa matimba yo lavisisa.2. Nawumbisi wo cinciwa ka Xinawana xo Kavanyeta Vuhlanganisi na ku Nyikiwa ka Vuxokoxoko lebyi fambelanaka na Vuhlanganisi2.1. Khabinete yi pasise xiringanyeto xo yisiwa ka mpfapfarhuto wa Nawumbisi wo Cinciwa ePalamende, lowu hundzuluxaka Nawu wa ku Lawuriwa ka Vuhlanganisi na ku Nyikiwa ka Vuxokoxoko lebyi fambelanaka na Vuhlanganisi.2.2. Ku cinciwa ku nyika ngopfungopfu vusirheleri byo ringanela byo sirhelela mfanelo ya xihundla, tanihilaha yi tiyisiweke hakona hi timfanelo to fikelela tikhoto, ntshunxeko wo vulavula wa swihangalasamahungu na vuhlayiseki wa ku tshunxeka eka ku vulavula eka swa vuhangalasi bya mahungu na nkateko wa xinawu hi ku landza vuavanyisi bya Khoto ya Vumbiwa bya 2021 lebyi byi simekeke RICA ya 2002 a byi fambisani na Vumbiwa.D. Ku thoriwaKu thoriwa hinkwako ku fanele ku landzelela vutiyisisi bya tidyondzo na ku pasisiwa loku faneleke.1. Tat. Percy Sechemane tanihi Muofisirinkulu wa Vurhangerikulu wa Vulawuri bya Thanele ya Trans -Caledon.2. Man. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani tanihi Mulawuri-Jenerali (DG) eka Ndzawulo ya Vuhlanganisi na Tithekinoloji ta Xidijitali.3. Tat. Duncan Pieterse tanihi DG eka Timali ta Tiko.4. Man. Qinisile Precious Delwa tanihi Xandla xa DG (DDG): Nhluvukiso wa Mabindzu na Van'wamabindzu eka Ndzawulo ya Nhluvukiso wa Mabindzu Lamatsongo (DSBD).5. Man. Mosa Keneilwe Makhele tanihi DDG: Pholisi ya Siyenge na Ndzavisiso eka DSBD.6. Tat. Xolisa Mabhongo tanihi DDG: Mafumelo yo Angarhela na Ajenda ya Matikokulu eka Ndzawulo ya Vuxaka bya Matiko ya Misava na Ntirhisano.7. Tat. Rosinah Nghaka Dumalisile tanihi DDG: Tindlu to Rhentiwa to Fikeleleka na Tindlu ta Vanhu eka Ndzawulo ya Vutshamo bya Vanhu.8. Tat. Thabo Kekana tanihi DDG: Minongoloko na Tiphurojeke eka DMRE.9. Bodo ya Valawuri na Vandla ra Heriso wa Thyaka ra ku Humesiwa ka Eneji ya Nyutliliya ya Tiko:(a) Man. Lemao Dorah Modise (Mutshamaxitulu);(b) Dok. Wolsey Barnard (Xandla xa Mutshamaxitulu);(c) Man. Gratitude Ramphaka;(d) Dok. Kgaugelo Chiloane (ku thoriwa hi vuntshwa); na(e) Gqweta Derick Block.10. Bodo ya Valawuri ya Mulawuri wa Nyutliliya Tiko:(i) Tat. Protas Phili – Mutshamaxitulu (ku thoriwa hi vuntshwa);(ii) Man. Pinkie Deneo Peta (ku thoriwa hi vuntshwa);(iii) Tat. Paul Heeger;(iv) Man. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dok. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dok. Nandi Malumbazo;(vii) Man. Theodorah Bahlekazi; na(viii) Tat. Happy Khambule.11. Bodo ya Valawuri ya Ejensi ya Malawulelo ya Vuhlengeletelo bya Inkomati-Usuthu:(i) Man. Linda Carol Zulu (Mutshamaxituluu);(ii) Gqweta Geraldine Khoza (Xandla xa Mutshamaxitulu);(iii) Man. Shivon Wiggins;(iv) Tat. Sam Mthembu;(v) Tat. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Tat. Steven Matome Mathetsa; na(vii) Man. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Bodo ya Valawuri ya Ejensi ya Thekinoloji ya Vuxokoxoko bya Tiko:(i) Tat. Kiruben Pillay (Mutshamaxitulu);(ii) Man. Lerato Petlele (Xandla xa Mutshamaxitulu);(iii) Man. Khathu Sibanda;(iv) Dok. Lucienne Abraham;(vi) Tat. Luvuyo Keyise;(vii) Tat. Mandla Martin Mnisi;(viii) Man. Renisha Naidoo;(ix) Man. Nolitha Pietersen; na(x) Man. Laura Mseme.E. Mahungu ya Sweswi1. N'hweti ya Vavasati1.1. Afrika Dzonga yi le ku tsundzukeni ka N'hweti ya Vamanana hi Mhawuri ehansi ka nkongomelo: “Ku hatlisisa swivandla swa ikhoni ya vaaki ku nyika matimba eka vamanana” ku xixima ku tlula 20 000 wa vamanana lava va yeke eUnion Buildings hi 1956 ku kombisa ku vilela ehenhla ka milawu ya mapasi yo tshikelela ya mfumo wa mafumelo ya xihlawuhlawu.1.2. Khabinete yi kombela vanhu va Afrika Dzonga ku tirhisa n'hweti leyi ku nga ri ntsena ku xiximi vamanana lava va lweleke tshunxeko wa hina, kambe na ku tlhela hi nghenisa xandla ku aka tiko leri seketelaka ku nyikiwa matimba eka vamanana na ku va leri ri seketelaka vuhlayiseki bya vamanana na vana.F. Mahungu1. VuhoyozeriKhabinete yi hundzisa ku hoyozela ka yona na ku navelela leswinene eka:- Netball Spar Proteas, eka ku va yi fikelerile xiyimo xa vutsevu xa le henhla eka Khapi ya Misava ya Bolo ya mavoko. Khabinete yi kombele vanhu va Afrika Dzonga hinkwavo ku tirhisa mikarhi leyo vumba vun'we tanihi xivandlanene xa ku fikelela Maafrika Dzonga kulorhi ku vumba ntirhisano wa vanhu na ku kondletela ku vumba tiko erixakeni laha munhu un'wana na un'wana a titwaka a amukelekile.- Banyana Banyana, eka ku endliwa ka matimu hi ku hundzela eka rhenge ra vu 16 ro hetelela ra Khapi ya Misava ya Vamanana ya FIFA ya 2023. Ku fikelela loku nga khorwisiki erivaleni ra mitlangu ku hlohlotele tiko naswona ku endle leswaku tiko ri tinyungubyisa.- Phurof Thuli Madonsela, khale ka Musirheleri wa Vaaki, eka ku va a thoriwile eka Bodo yo Tsundzuxa ya Xisayense ya Vun'we bya Tinxaka eka Switsundzuxo leswi Tiyimelaka eka Miboxeketo eka Sayense na Thekinoloji.- Tatjana Schoenmaker, eka ku kuma sagwati ra nsuku eka vuhlamberi bya 200m na silivhere eka vuhlamberi bya 1000m Vunghwazi bya le Matini bya Misava eFukuoka, Japan.2. MichaveleloKhabinete yi hundzise michavelelo ya yona eka ndyangu na vanghana va:- Imam Achmad Cassiem (78), khale ka mubohiwa wa le Robben Island, xirho xa Pan Africanist Congress na xirho xo sungula x xa Qibla Movement, loyi a ri mulweri wa khale wa Nyimpi ehenhla ka Mafumelo ya xihlawuhlawu.- Vanhu lava va lahlekeriweke hi vutomi bya vona eka xitereko xa mathekisi ya swibazana eKapa.Swivutiso: Man. Nomonde Mnukwa – Muvulavuleri wo Khomela wa MfumoSelifoni: 083 653 7485 " |
} |
}, |
"Statement 1558": { |
"Afrikaans": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/verklaring-oor-die-kabinetsvergadering-van-dinsdag-8-augustus-2023", |
"statement": "Verklaring oor die Kabinetsvergadering van Dinsdag 8 Augustus 2023A. Kwessies in die omgewing1. Suid-Afrikaanse nasionale taxiraad (SANTACO) Wes-Kaap se taxistaking1.1. Die Kabinet is ingelig oor die voortslepende dooie punt tussen SANTACO Wes-Kaap en die Stad Kaapstad, wat opgebou het tot ʼn gewelddadige staking as gevolg van die beslaglegging op taxi’s deur die Stad Kaapstad.1.2. Die Kabinet veroordeel die geweld en anargie in Kaapstad en het ʼn beroep op SANTACO gedoen om te verseker dat sy protesoptrede vreedsaam is en nie inbreuk maak op die regte van ander nie. Ons het in dié verband opgelet dat daar gedurende die afgelope 48 uur geen gewelddadige voorvalle was nie. Lede van die Suid-Afrikaanse Polisiediens en ander wetstoepassingsagentskappe is egter aangesê om seker te maak dat die gewelddadige situasie onder beheer is sodat inwoners verseker kan wees van veilige beweging na die skool, werk en hulle normale daaglikse aktiwiteite.1.3. Die Kabinet is ook ingelig oor die Stad Kaapstad se oplegging van taxibedryfsvoorwaardes wat verskil van die Nasionale Padverkeerswet, 1996 (Wetnr. 93 van 1996) asook die Wet op Nasionale Landvervoer, 2009 (Wetnr.5 van 2009), wat die verkeersoortredings en toepaslike straf reguleer, insluitende die beslaglegging op voertuie. Die Kabinet het die Minister van Vervoer, me. Sindiswe Chikunga, opdrag gegee om te verseker dat enige taxibedryfsvoorwaardes wat strydig met die wette van die Republiek is, verwyder word.2. Stryd teen onwettige mynbou2.1. Die Kabinet het die ontplooiing verwelkom van ʼn spesiale polisie-eenheid, wat deur die weermag ondersteun word, in Riverlea, Johannesburg, om onwettige mynbou in die gebied te hanteer.2.2. Daarbenewens het die Kabinet die inhegtenisneming van meer as 194 verdagtes weens onwettige mynboubedrywighede geprys en wetstoepassingsagentskappe opdrag gegee om dringend in te gryp teen dié en ander ernstige misdade in die land.2.3. Die Departement van Minerale Hulpbronne en Energie (DMHE) het hulle daartoe verbind om alle verwaarloosde oop skagte en mynputte in Riverlea teen die einde van September 2023 te sluit, terwyl planne gefinaliseer word om ander verwaarloosde oop skagte en mynputte in die hele land te sluit.3. Die sekuriteitsituasie in Niger3.1. Die Kabinet het gelet op die uitwerking van die sekuriteitsituasie in Niger op lugverkeer tussen Suid-Afrika/Suider-Afrika en Wes-Europa, met negatiewe implikasies vir sowel sakelui as individue en die lugvaartbedryf wat net begin herstel van die vernietigende uitwerking van die Koronavirussiekte 2019- (Kovid-19-)pandemie.3.2. Die Kabinet het die regering se veroordeling van die staatsgreep in Niger asook die beroep op die spoedige herstel van ʼn demokratiese orde herhaal en merk ook die inisiatief om normaliteit onder die ekonomiese gemeenskap van Wes-Afrikaanse state te herstel.4. Rusland-Afrika-spitsberaad4.1. President Cyril Ramaphosa was onder ander Afrika-leiers wat op 27 en 28 Julie 2023 die Tweede Rusland-Afrika-spitsberaad in Sint Petersburg in die Russiese Federasie bygewoon het. Dié spitsberaad het die Rusland-Afrika-vennootskapsaksieplan aangeneem, wat daarop fokus om samewerking op die gebied van politiek en sekuriteit, ekonomie, humanitêre sake en belange van wedersydse voordeel en welvaart te versterk.4.2. Staats- en regeringshoofde uit Afrika wat deel is van die Afrika-vredesinisiatief oor die konflik tussen Rusland en Oekraïne het gedurende die spitsberaad het as ʼn bysaak opvolggesprekke met president Wladimir Poetin gevoer oor die bespreekte maatreëls wat vroeër bespreek is wat vertroue bou en toestande sal skep vir ʼn onderhandelde ooreenkoms om die oorlog te beëindig.4.3. President Ramaphosa en Poetin het ook ʼn bilaterale vergadering gehou en geleenthede bespreek om handel tussen die twee lande te vermeerder en om die Russiese Federasie se beleggings in Suid-Afrika te vermeerder.5. Gereedheid vir aanbieding van BRICS-spitsberaad5.1. Die Kabinet is daarvan in kennis gestel dat alles gereed is ten opsigte van Suid-Afrika se gereedheid vanaf 22 tot 24 Augustus 2023 die 15de BRICS-spitsberaad in Johannesburg aan te bied.5.2. Die laaste van die BRICS-ministersvergaderings — die vergadering van die BRICS-ministers van landbou — geskied tans, terwyl die ministersvergaderings van buitelandse sake, sekuriteit, handel, nywerheid, onderwys, wetenskap, arbeid, kommunikasie, gesondheid en die verstedelikingsforum hulle verslae vir die leierspitsberaad voltooi het.5.3. Die BRICS-uitreikprogramme vir verskeie sektore en gemeenskappe is ook afgehandel.5.4. Dié geleenthede het aan regerings, organisasies, kundiges en akademici uit die BRICS-nasies die geleentheid gegun om sake van gemeenskaplike belang te bespreek wat ingeligte besluitneming gedurende die BRICS-spitsberaad sal moontlik maak.6. Tienjaaroorsig van die Nasionale Ontwikkelingsplan (NOP)6.1. Die Kabinet het die tienjaaroorsig van die NOP deur die Nasionale Beplanningskommissie verwelkom wat aangedui het dat die ekonomie steeds op ʼn manier gestruktureer is wat nie die belange van alle Suid-Afrikaners bevorder nie; ʼn groot rede waarom vlakke van armoede en ongelykheid vermeerder.6.2. Die regering bly daartoe verbind om die ekonomie te herstruktureer en te transformeer om in die belange van alle Suid-Afrikaners te voorsien.7. Energie7.1. Dit was op 25 Julie was dit presies een jaar nadat president Ramaphosa die Energie-aksieplan aangekondig het.7.2. Die Kabinet het die vordering verwelkom wat tot dusver met die implementering van die Energie-aksieplan gemaak is, wat steeds ʼn verbetering in die energiebeskikbaarheidsfaktor en verbetering in die vlakke van beurtkrag teweegbring.8. Toerisme8.1. Die Kabinet is verheug dat die toerismestatistiek vir Junie 2023 toon dat ons toerismesektor stadig maar seker van die vernietigende uitwerking van die Kovid-19-pandemie herstel. Die statistiek vir Junie 2023 van Statistiek Suid-Afrika (Stats SA) toon dat die aantal aankomste, vertrekke en reisigers in transito tussen Junie 2022 en Junie 2023 vir Suid-Afrikaanse inwoners asook as buitelandse reisigers vermeerder het.9. Ekonomie9.1. Die Kabinet het Stats SA se verslag verwelkom van ʼn daling in verbruikersinflasie van 6,3% in Mei na 5,4% in Junie 2023, wat die grootste daling sedert Mei 2020 is. Dié daling toon die veerkragtigheid van ons ekonomie, wat verder aangehelp word deur die Suid-Afrikaanse Reserwebank se besluit om die repokoers onveranderd op 8,25% te laat.10. Wetsontwerp op Suid-Afrikaanse Gebaretaal (SAGT)10.1. Die Kabinet het verwelkom dat die Wetsontwerp op SAGT onlangs deur President Ramaphosa as wet onderteken is, wat SAGT die 12de amptelike taal in Suid-Afrika gemaak het. Dit sal die regte van sowat 600 000 gebruikers van SAGT in Suid-Afrika bevorder.B. Kabinetsbesluite1. Voorvrystellingskalender vir die publikasie van die kwartaallikse misdaadstatistiek vir die 2023/24-boekjaar1.1. Die Kabinet het die voorafvrystellingskalender vir die publikasie van die kwartaallikse misdaadstatistiek vir die 2023/24-boekjaar goedgekeur. Die misdaadstatistiek sal in Augustus en November 2023 vir kwartaal een en twee, en in Februarie en Mei 2024 vir kwartaal drie en vier, onderskeidelik, vrygestel word. Die gereelde vrystelling van misdaadstatistieke is belangrik vir die monitering van misdaadtendense en beter besluitneming in die stryd teen misdaad.2. Beleid van finansiële insluiting2.1. Die Kabinet het die beleid van finansiële insluiting vir implementering goedgekeur. Die beleid vorm deel van die regering se hervormings van die regulering van die finansiële sektor en is belyn met die Nasionale Tesourie se Twin Peaks-model.2.2. Die beleid is daarop gemik om, onder andere, beter markgedrag en behandeling van klante in die finansiële sektor te verseker. Die doel is om seker te maak dat finansiële instansies sake doen op maniere wat billik teenoor klante is, praktyke verhoed wat die integriteit van finansiële markte ondermyn en vertroue in die finansiële stelsel bou.2.3. Die implementering van die beleid sal verseker dat die land sy finansiële stelsels versterk om ekonomiese groei te ondersteun en om toegang tot finansiële dienste en finansiële insluiting vir alle burgers te bevorder. Dit is ʼn erkenning dat hoewel vlakke van toegang in transaksionele rekeninge verbeter het, dit nie in baie ander finansiële produkte en dienste weerspieël is nie.2.4. Die beleid is op die webwerf van die Nasionale Tesourie beskikbaar:www.treasury.gov.zaC. Wetsontwerpe1. Wysigingswetsontwerp op die Nasionale Vervolgingsgesag (NVG) van 20231.1. Die Kabinet het die indiening van die konsepwysigingswetsontwerp op die NVG van 2023 by die Parlement goedgekeur. Die Wetsontwerp wysig die Wet op die NVG, 1998 (Wetnr. 32 van 1998), om vir die vestiging van die ondersoekdirektoraat as ʼn permanente entiteit binne die NVG voorsiening te maak en om ook sy ondersoekmagte te versterk.2. Die Wysigingswetsontwerp op die Wet op die Reëling van Onderskepping van Kommunikasies en Verstrekking van Kommunikasieverwante Inligting2.1. Die Kabinet het die indiening van die konsepwysigingswetsontwerp voor die Parlement goedgekeur, wat die Wet op die Reëling van Onderskepping van Kommunikasies en Verstrekking van Kommunikasie-verwante Inligting (RICA) (Wetnr 70 van 2002) wysig.2.2. Die wysigings is hoofsaaklik om voldoende veiligheidsmaatreëls te voorsien ter beskerming van die reg op privaatheid soos verskans deur die reg van toegang tot howe, vrye meningsuiting van die media en regsvoorregte, in ooreenstemming met die uitspraak van die Grondwetlike Hof in 2021 wat bevind het dat die RICA van 2002 ongrondwetlik is.D. AanstellingsAlle aanstellings is onderhewig aan die verifikasie van kwalifikasies en toepaslike klaring.1. Mnr. Percy Sechemane as Hoof Uitvoerende Beampte van die Trans-Caledon-tonnelowerheid.2. Me. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani as Direkteur-Generaal (DG) by die Departement van Kommunikasie en Digitale Tegnologie.3. Mnr. Duncan Pieterse as DG by die Nasionale Tesourie.4. Me. Qinisile Precious Delwa as Adjunk-DG (ADG): Ondernemingsontwikkeling en Entrepreneurskap by die Departement van Kleinsake-ontwikkeling (DKO).5. Me. Mosa Keneilwe Makhele as ADG: Sektorbeleid en -ontwikkeling by die DKO.6. Mnr. Xolisa Mabhongo as ADG: Globale Bestuur en Kontinentale Agenda by die Departement van Internasionale Betrekkinge en Samewerking.7. Me. Rosinah Nghaka Dumalisile as ADG: Bekostigbare Huur- en Maatskaplike Behuising by die Departement van Menslike Nedersettings.8. Mnr. Thabo Kekana as ADG: Programme en Projekte by die DMHE.9. Nasionale radioaktiewe afvalverwyderingsinstituut se direkteursraad:(a) Me. Lemao Dorah Modise (Voorsitter);(b) Dr. Wolsey Barnard (Adjunkvoorsitter);(c) Me. Gratitude Ramphaka;(d) Dr. Kgaugelo Chiloane (heraanstelling); en(e) Adv. Derick Block.10. Nasionale Kernreguleerder se direkteursraad:(i) Mnr. Protas Phili – Voorsitter (heraanstelling);(ii) Me. Pinkie Deneo Peta (heraanstelling);(iii) Mnr. Paul Heeger;(iv) Me. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dr. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dr. Nandi Malumbazo;(vii) Me. Theodorah Bahlekazi; en(viii) Mnr. Happy Khambule.11. Bestuursagentskap van die Inkomati-Usuthu-opvanggebied se direkteursraad:(i) Me. Linda Carol Zulu (Voorsitter);(ii) Adv. Geraldine Khoza (Adjunkvoorsitter);(iii) Me. Shivon Wiggins;(iv) Mnr. Sam Mthembu;(v) Mnr. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnr. Steven Matome Mathetsa; en(vii) Me. Salome Chiloane-Nwabueze.12. Staatsinligtingstegnologie-agentskap se raad van direkteure:(i) Mnr. Kiruben Pillay (Voorsitter);(ii) Me. Lerato Petlele (Adjunkvoorsitter);(iii) Me. Khathu Sibanda;(iv) Dr. Lucienne Abraham;(vi) Mnr. Luvuyo Keyise;(vii) Mnr. Mandla Martin Mnisi;(viii) Me. Renisha Naidoo;(ix) Me. Nolitha Pietersen; en(x) Me. Laura Mseme.E. Huidige gebeurtenisse1. Vrouemaand1.1. Suid-Afrika in Augustus vier Vrouemaand met die tema: “Bespoediging van sosio-ekonomiese geleenthede vir die bemagtiging van vroue” om hulde te bring aan die 20 000 vroue wat in 1956 na die Uniegebou opgetrek het om protes teen die onderdrukkende paswette van die apartheidsregering, aan te teken.1.2. Die Kabinet doen ʼn beroep op Suid-Afrikaners om die maand te gebruik, nie net om vroue te vereer wat vir ons vryheid geveg het nie, maar ook om ons deel te doen om ʼn gemeenskap te bou wat die bemagtiging van vroue ondersteun en die veiligheid van vroue en kinders waarborg.F. Boodskappe1. GelukwenseDie Kabinet dra sy gelukwense en beste wense oor aan:- Netbal Spar Proteas, omdat hulle die top ses in die Netbalwêreldbeker bereik het. Die Kabinet het ʼn beroep gedoen op alle Suid-Afrikaners om sulke verenigende oomblikke as ʼn geleentheid te gebruik om uit te reik na mede-Suid-Afrikaners om maatskaplike kohesie te bou en nasiebou te bevorder in ʼn samelewing waar almal welkom voel.- Banyana Banyana, omdat hulle geskiedenis gemaak het deur tot die laaste 16 van die 2023-FIFA-vrouewêreldbeker deur te dring. Hul besondere prestasies op die sportveld het die nasie geïnspireer en hulle het die land se vaandel hoog gehou.- Prof. Thuli Madonsela, die voormalige Openbare Beskermer, omdat sy aangestel is as ʼn lid die Verenigde Nasies se Wetenskaplike Adviesraad vir Onafhanklike Advies oor Deurbrake in Wetenskap en Tegnologie.- Tatjana Schoenmaker, omdat sy die goue medalje in die 200m-borsslag en die silwermedalje in die 100m-borsslag by die Wêreldswembyeenkoms in Foekoeoka, Japan, verower het.2. MedelyeDie Kabinet dra sy medelye oor aan die naasbestaandes en vriende van:- Imam Achmad Cassiem (78), die voormalige Robbeneiland- gevangene, lid van die Pan-Afrika-kongres en stigterslid van die Qibla-beweging, wat ʼn veteraan van die stryd teen apartheid was.- Die mense wat hulle lewe gedurende die minibustaxistaking in Kaapstad verloor het.Navrae: Me. Nomonde Mnukwa — Waarnemende RegeringswoordvoerderSelfoon: 083 653 7485 " |
}, |
"English(source)": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/statement-cabinet-meeting-tuesday%2C-8-august-2023", |
"statement": "Statement on the Cabinet Meeting of Tuesday, 8 August 2023A. ISSUES IN THE ENVIRONMENT1. South African National Taxi Council (SANTACO) Western Cape taxi strike1.1. Cabinet was briefed about the ongoing impasse between SANTACO Western Cape and the City of Cape Town, which has escalated into a violent strike as a result of the impounding of taxi vehicles by the City of Cape Town.1.2. Cabinet condemns the violence and anarchy in Cape Town and has called on SANTACO to ensure that its protest action is peaceful and does not interfere with the rights of others. In this regard, we have noted that there were no violent incidents in the last 48-hours. However, members of the South African Police Service and other law-enforcement agencies have been directed to ensue violent situation is under control to allow residents safe movement to school, work and their normal daily activities.1.3. Cabinet was also briefed about the City of Cape Town’s imposing of taxi operating conditions which are at variance with both the National Road Traffic, 1996 (Act 93 of 1996) and the National Land Transport Act, 2009 (Act 5 of 2009), which regulate the traffic offences and applicable penalties, including the impounding of vehicles. Cabinet has directed the Minister of Transport, Ms Sindisiwe Chikunga, to ensure that any taxi operating conditions that contradicts the laws of the Republic are removed.2. Fight against illegal mining2.1. Cabinet welcomed the deployment of a special police unit, which is supported by the military, in Riverlea, Johannesburg, to deal with illegal mining in the area.2.2. In addition, Cabinet commended the arrest of over 194 suspects over illegal mining activities and directed law-enforcement agencies to urgently clamp down on this and other serious crimes in the country.2.3. The Department of Mineral Resources and Energy (DMRE) has committed to close all derelict open shafts and mine holes in Riverlea by the end of September 2023, whilst finalising plans to close other derelict open shafts and mining holes across the country.3. The security situation in Niger3.1. Cabinet has noted the impact the security situation in Niger is having on air-travel between South Africa/Southern Africa and Western Europe, with negative implications for business and individuals alike and the airline industry that is just starting to recover from the devastating ravages of the Coronavirus Disease 2019 (COVID-19) pandemic.3.2. Cabinet reiterated government’s condemnation of the coup in Niger and the call for the speedy restoration of a democratic order, and also noted the initiative to restore normality under the Economic Community of West African States.4. Russia-Africa Summit4.1. President Cyril Ramaphosa was amongst other African leaders who attended the Second Russia-Africa Summit, in St Petersburg in the Russian Federation on 27 and 28 July 2023. This summit adopted the Russia-Africa Partnership Forum Action Plan which focuses on strengthening cooperation in areas of politics and security, economics, humanitarian matters, and interests of mutual benefit and prosperity.4.2. On the sidelines of the summit, African Heads of State and Government who are part of the African Peace Initiative on the conflict between Russia and Ukraine held follow-up talks with President Vladimir Putin on the previously discussed confidence-building measures that will create conditions for a negotiated settlement to ending the war.4.3. Presidents Ramaphosa and Putin also held a bilateral meeting and discussed opportunities to increase trade between the two countries, and for the Russian Federation to increase investments in South Africa.5. BRICS Summit Hosting Readiness5.1. Cabinet was apprised that it is all systems go in terms of South Africa’s readiness to host the 15th BRICS Summit in Johannesburg from 22 to 24 August 2023.5.2. The last of the BRICS Ministerial meetings – the BRICS Ministers of Agriculture Meeting – is currently underway, while the Ministerial Meetings of Foreign Affairs, Security, Trade, Industry, Education, Science, Labour, Communications, Health, and Urbanisation Forum have concluded their reports for the Leaders’ Summit.5.3. The BRICS Outreach programmes for various sectors and communities have also been concluded.5.4. These engagements provided governments, organisations, experts and academics from the BRICS nations an opportunity to discuss issues of mutual interest that will enable informed decision-making during the BRICS Summit.6. National Development Plan (NDP) Ten-Year Review6.1. Cabinet welcomed the Ten-Year Review of the NDP by the National Planning Commission that pointed out that the economy remained structured in a manner that does not serve the interests of all South Africans, which is a major reason behind increasing levels of poverty and inequality.6.2. Government remains committed to restructuring and transforming the economy to serve the interests of all South Africans.7. Energy7.1. The 25th July marked the First Anniversary since President Ramaphosa announced the Energy Action Plan.7.2. Cabinet welcomed the progress made to date to implement the Energy Action Plan, which continues to register an improvement in the Energy Availability Factor and improvement in the stages of load-shedding.8. Tourism8.1. Cabinet is pleased that the Tourism statistics for June 2023 show that our tourism sector is slowly but surely recovering from the devastating effects of the COVID-19 pandemic. The June 2023 statistics from Statistics South Africa (Stats SA) show that the volume of arrivals, departures and travellers in transit increased for both South African residents and foreign travellers between June 2022 and June 2023.9. Economy9.1. Cabinet welcomed Stats SA’s report of a drop in consumer inflation from 6.3 per cent in May to 5.4 per cent in June 2023, which is the largest decline since May 2020. This drop shows the resilience of our economy, which has been further buoyed by the South Africa Reserve Bank’s decision to leave the repo rate unchanged at 8.25 per cent.10. South African Sign Language (SASL) Bill10.1. Cabinet welcomed the recent signing into law of the SASL Bill by President Ramaphosa, which made the SASL the 12th official language in South Africa. This will promote the rights of about 600 000 SASL users in South Africa.B. CABINET DECISIONS1. Pre-release calendar for the publication of the quarterly crime statistics for the 2023/24 financial year1.1. Cabinet approved the pre-release calendar for the publication of the quarterly crime statistics for the 2023/24 financial year. The crime statistics will be released in August and November 2023 for quarters one and two, and February and May 2024 for quarter three and quarter four respectively. The frequent release of crime statistics is important for monitoring crime trends and better decision-making in the fight against crime.2. Financial Inclusion Policy2.1. Cabinet approved the Financial Inclusion Policy for implementation. The policy forms part of government’s reforms of the financial sector regulations and in line with the Twin Peaks model of National Treasury.2.2. The policy, amongst others, aims to ensure better market conduct and the treatment of customers in the financial sector. The purpose is to ensure that financial institutions conduct business in ways that are fair to customers, prevent practices that undermine the integrity of financial markets, and build confidence in the financial system.2.3. The implementation of the policy will ensure that the country strengthens its financial systems to support economic growth and promote access to financial services and financial inclusion for all citizens. It is an acknowledgment that while levels of access have improved in transactional accounts, this has not reflected across many other financial products and services.2.4. The policy is available on the National Treasury website:www.treasury.gov.zaC. BILLS1. National Prosecuting Authority (NPA) Amendment Bill of 20231.1. Cabinet approved the submission of the draft NPA Amendment Bill of 2023 to Parliament. The Bill amends the NPA Act, 1998 (Act 32 of 1998) to provide for the establishment of the Investigating Directorate as a permanent entity within the NPA and to also strengthen its investigative powers.2. The Regulation of Interception of Communications and Provision of Communication-related Information Amendment Bill2.1. Cabinet approved the submission of the draft Amendment Bill to Parliament, which amends the Regulation of Communications and Provision of Communication-related Information Act (RICA), 2002 (Act 70 of 2002).2.2. The amendments are largely to provide adequate safeguards to protect the right to privacy, as buttressed by the rights of access to courts, freedom of expression of the media and legal privilege in line with the 2021 Constitutional Court judgement that found the RICA of 2002 to be unconstitutional.D. APPOINTMENTSAll appointments are subject to the verification of qualifications and relevant clearance.1. Mr Percy Sechemane as Chief Executive Officer of the Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Ms Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani as Director-General (DG) at the Department of Communications and Digital Technologies.3. Mr Duncan Pieterse as DG at National Treasury.4. Ms Qinisile Precious Delwa as Deputy DG (DDG): Enterprise Development and Entrepreneurship at the Department of Small Business Development (DSBD).5. Ms Mosa Keneilwe Makhele as DDG: Sector Policy and Research at the DSBD.6. Mr Xolisa Mabhongo as DDG: Global Governance and Continental Agenda at the Department of International Relations and Cooperation.7. Ms Rosinah Nghaka Dumalisile as DDG: Affordable Rental and Social Housing at the Department of Human Settlements.8. Mr Thabo Kekana as DDG: Programmes and Projects at the DMRE.9. National Radioactive Waste Disposal Institute Board of Directors:(a) Ms Lemao Dorah Modise (Chairperson);(b) Dr Wolsey Barnard (Deputy Chairperson);(c) Ms Gratitude Ramphaka;(d) Dr Kgaugelo Chiloane (reappointment); and(e) Adv Derick Block.10. National Nuclear Regulator Board of Directors:(i) Mr Protas Phili – Chairperson (reappointment);(ii) Ms Pinkie Deneo Peta (reappointment);(iii) Mr Paul Heeger;(iv) Ms Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dr Pathmanathan Naidoo;(vi) Dr Nandi Malumbazo;(vii) Ms Theodorah Bahlekazi; and(viii) Mr Happy Khambule.11. Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency Board of Directors:(i) Ms Linda Carol Zulu (Chairperson);(ii) Adv Geraldine Khoza (Deputy Chairperson);(iii) Ms Shivon Wiggins;(iv) Mr Sam Mthembu;(v) Mr Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mr Steven Matome Mathetsa; and(vii) Ms Salome Chiloane-Nwabueze.12. State Information Technology Agency Board of Directors:(i) Mr Kiruben Pillay (Chairperson);(ii) Ms Lerato Petlele (Deputy Chairperson);(iii) Ms Khathu Sibanda;(iv) Dr Lucienne Abraham;(vi) Mr Luvuyo Keyise;(vii) Mr Mandla Martin Mnisi;(viii) Ms Renisha Naidoo;(ix) Ms Nolitha Pietersen; and(x) Ms Laura Mseme.E. CURRENT EVENT1. Women’s Month1.1. South Africa is commemorating Women’s Month in August under the theme: “Accelerating socio-economic opportunities for empowerment of women” to pay tribute to the more than 20 000 women who marched to the Union Buildings in 1956 to protest against the oppressive pass laws of the apartheid government.1.2. Cabinet calls on South Africans to use the month not to only honour women who fought for our freedom but to also play our part to building a society that supports women empowerment and guarantees the safety of women and children.F. MESSAGES1. CongratulationsCabinet extends its congratulations and well wishes to:- Netball Spar Proteas, for making it to the top six in the Netball World Cup. Cabinet called on all South Africans to use such unifying moments as an opportunity to reach out to fellow South Africans to build social cohesions and promote nation-building in a society where everyone feels welcome- Banyana Banyana, for making history by advancing to the last 16 of the 2023 FIFA Women’s World Cup. Their incredible feats on the sporting field inspired the nation and they have flown the country’s flag high.- Prof Thuli Madonsela, the former Public Protector, for being appointed to the United Nations Scientific Advisory Board for Independent Advice on Breakthroughs in Science and Technology.- Tatjana Schoenmaker, for winning gold in the 200m breaststroke and silver in the 100m breaststroke at the World Aquatics Championships in Fukuoka, Japan.2. CondolencesCabinet expressed condolences to the family and friends of:- Imam Achmad Cassiem (78), the former Robben Island prisoner, Pan Africanist Congress member and founding member of the Qibla Movement, who was a veteran of the Struggle against apartheid.- The people who lost their lives during the minibus taxi strike in Cape Town.Enquiries:Ms Nomonde Mnukwa – Acting Government SpokespersonMobile: 083 653 7485 " |
}, |
"isiNdebele": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/isitatimende-somhlangano-wekhabinethi-wangelesibili-womhla-wobu-8-kurhoboyi-wee-2023", |
"statement": "IsiTatimende SomHlangano WeKhabinethi WangeLesibili Womhla Wobu-8 kuRhoboyi Wee-2023A. Ezingundabamlonyeni1. Umtjhagalo weHlangano yeliZweloke yamaTeksi weSewula Afrika (i-SANTACO) eTjingalanga Kapa1.1. Ikhabinethi ibikelwe ngobujamo obuqokamileko bokuguruzela nobunenturhu eTjingalanga Kapa obuhlangana kwe-SANTACO noMasipala weDorobha yeKapa, ubujamobu burhagale bekwathathwa namagadango wokutjhagala ngenturhu, lokho kwenze bona uMasipala weDorobha leKapa abophe bekakhuphe endleleni amateksi.1.2. Ikhabinethi ayikhambisani nakancani nenturhu nokungalawuleki okwenzeka eKapa begodu ikhombele- i-SANTACO bona yenze isiqiniseko sokuthi kutjhagalwa ngokuthula begodu akukhinyatjezwa amalungelo wabanye abantu. Ngokuphathelene nendaba le, kutjhejwe ukuthi akhange kube nezinye izehlakalo zenturhu ema-awareni ama-48 adlulileko. Nanyana kunjalo, amalunga weButho lamaPholisa weSewula Afrika kunye neminye iminyango yabathobelisimthetho iyalwe bona yenze isiqiniseko sokobana ubujamo buba ngaphasi kwelawulo, ukwenzela ukuthi umphakathi ukhambe ngokuphepha nawuya esikolweni, emsebenzini nalokha nawenza eminye imisebenzi yaqobe lilanga.1.3. Ikhabinethi yazisiwe godu ngokugandelelwa kobujamo bokusebenza kwamateksi nguMasipala weDorobho leKapa obungakhambisani nemithetho emibili, uMthetho Weendlela Wephasiloke, wango-1996 (uMthetho wama-93 wango-1996) kunye noMthetho wePhasiloke Wokuthula Eenthuthini Zendleleni, wango-2009 (uMthetho wesi-5 wango-2009) ekungiyo elawula imilandu yeendlela kunye nehlawulo efaneleko, kuhlanganise nokubotjhwa kweenkoloyi. IKhabinethi seyiyale uNgqongqotjhe Wezokuphepha, uKkz. Sindisiwe Chikunga, ukuthi enze isiqiniseko sokobana nanyana ngibuphi ubujamo bokusebenza kwamateksi obuphikisana nemithetho yeSewula Afrika buyaqedwa.2. Ukulwisana Nomkhuba Wokumayini Ngokungasisemthethweni2.1. Ikhabinethi ilamukela ngezandla zombili igadango lokuthunyelwa kwesiqhema esikhethekileko samapholisa, esisekelwa masotja ukuyokuthobelisa umthetho e-Riverlea, eseJwanisbhege lapha kudlange khona ukumayina ngokungasisemthethweni.2.2. Ngaphezu kwalokho, iKhabinethi ibuke ukubotjhwa kwabasolwa abangaphezulu kwe-194 ngebanga lokwenjiwa kweemayini ngokungemthetho begodu iyale iinhlangano ezitjheje ukuthotjelwa komthetho bona ziqinise isadla endabeni le, nakobunye ubugebengu obukhulu obenziwa elizweni lekhethu.2.3. UMnyango Wezenjiwa Nezamandla (DMRE) uzibophelele bona uzokuvala yoke imigodi engasasetjenziswako etjhiywe ivulekile emamayini we-Riverlea kungakafiki ukuphela kwakaKhukhulamungu wee-2023, njengombana usaqedelela amahlelo wokuvala eminye imigodi etjhiywe ivulekileo yemamayini elizweni loke.3. Ubujamo bezokuphepha eNiger3.1. IKhabinethi iwubonile umphumela obangelwe bujamo bezokuphepha eNiger ekukhambeni kweemphaphamtjhini hlangana kweSewula Afrika neTjingalanga Yurobhu, okumthelela omumbi kezerhwebo nebantwini nerhwebeni leemphaphamtjhini eliqeda ukuvuka ebujameni obumbi obubangelwe Mbulalazwe oyi-COVID-19 ukusukela ngomnyaka wee-2019.3.2. IKhabinethi igandelele ukungakhambisani nakanye kukarhulumende nezenzo zokuketula umbuso e-Niger begodu yakhombela bona kubuyiselwe ngokurhabako ukuthula kwentando yenengi yabantu, yabuya yathinta imizamo yokubuyisela ubujamo ekanyeni ngaphasi kwe-Economic Community of West African States.4. UmButhano Weenkhulu Zemibuso we-Russia ne-Afrika4.1. UMengameli u-Cyril Ramaphosa bekahlangana nabanye babadosiphambili be-Afrika abakhambele iNgcenye Yesibili yoMhlangano Weenkhulu zomBuso e-Russia ne-Afrika, eSt Petersburg e-Russia nakama-27 ukuya nakama-28 kuVelabahlinze 2023. Umhlangano lo weenkhulu zemibuso wamukele iHlelo loBudlelwano Bokusebenzisana hlangana ne-Russia ne-Afrika elidzimelele ekubambisaneni eendabeni zepolotiki nezokuphepha, zomnotho, iindaba zokusiza abantu abadingileko kunye nemisebenzi ezokuzuzisa yoke imihlobo yabantu ilethe nepumelelo.4.2. Ngokuya ngombuthano lo weenKhulu zemiBuso naboMengameli be-Afrika ebebayingcenye Yemikhulumiswano Yokuletha Ukuthula e-Afrika, ekubambaneni ngeenhluthu okuhlangana ne-Russia ne-Ukraine baragele phambili ngokubonisana noMengameli u-Vladimir Putin ngemizamo yokwakha ukuzethemba ebegade kukhulunyiswana ngakho ngaphambilini okuzokuletha ukuthula nesisombululo sokuqeda ipi.4.3. UMengameli u-Ramaphosa no-Putin babe nomhlangano wabo omalungana namazwe amabili la, bakhulumisana ngamathuba wokwenza ngcono ukusebenzisana kezerhwebo hlangana kwamazwe amabili la nokuthi ilizwe le-Russia kumele litjale imali khudlwana eSewula Afrika.5. Ajame Ngomumo Amahlelo Wokusingatha uMbuthano Weenkhulu Zombuso i-BRICS5.1. IKhabinethi ithokozele ukwazi bona iSewula Afrika sele ijame ngomumo bona ingasingatha umButhano weHlandla le-15 we-BRICS ozokubanjelwa eJwanisbhege nakama-22 ukuya nakama-24 kuRhoboyi 2023.5.2. Umhlangano wokugcina waboNgqongqotjhe be-BRICS – uraga ngesikhathi iMihlangano yaboNgqongqotjhe Beendaba Zangaphandle, Zokuphepha, Zerhwebo kunye neForamu yezokuthuthela emaDorobheni sele iwuphethile umbiko wayo woMbuthano Weenkhulu zemiBuso.5.3. Amahlelo womphakathi we-BRICS weminyango ehlukahlukeneko nemiphakathi nawo sele azokuphethwa.5.4. Imikhulumiswano le inikele urhulumende, iinhlangano, iinkghwari neemfundiswa eziphuma emazweni ayingcenye ye-BRICS ithuba lokukhulumisana ngeendaba ezithinta amazwe la ezingadosela ekuthathweni kweenqunto ezihle ngesikhathi soMbuthano weenKhulu zemiBuso i-BRICS.6. IBuyekezo Leminyaka Elitjhumi Lomtlamo Wokuthuthukiswa Kwelizweloke (i-NDP)6.1. IKhabinethi yamukela iBuyekezo Leminyaka Elitjhumi Lomtlamo Wokuthuthukiswa Kwelizweloke (i-NDP) elenziwe yiKomitjhana Yamahlelo Yelizweloke elitjengise ukuthi umnotho bewulokhu wakheke ngendlela engahlangabezani nezinto ezitlhogwa ngibo boke abantu beSewula Afrika, ekungilo ibanga elikhulu elenza kuphakame amazinga womtlhago nokungalingani ngokomnotho.6.2. Urhulumende usazibophelele ekwakheni kabutjha nekwenzeni amatjhuguluko emnothweni bona uhlangabezane nazo zoke izinto ezitlhogwa babantu beSewula Afrika.7. Zamandla7.1. Mhla ama-25 kuVelabahlinze bekuphela umnyaka wokuthoma soloko uMengameli u-Ramaphosa amemezela iHlelo Lokusebenza Lezamandla.7.2. IKhabinethi iyemukele ituthuko eyenziweko bekube nje ekuthonyisweni kweHlelo Lokusebenza Lezamandla eliragela phambili kunye nokwenza bona iGezi ifumeneke lula kuhlanganise nobujamo obamukelekako bokucinywa kwegezi ngehloso yokuyonga.8. Zevakatjho8.1. IKhabinethi ikuthabele ukuthi iimbalo zeZevakatjho zangoMgwengweni wango-2023 zitjengisa ukuthi ihlangothi lezevakatjho kancani kancani liyavuka emtheleleni omumbi wombulalazwe oyi-COVID-19. Iimbalo zangoMgwengweni 2023 ezivela eZikweni leemBalobalo leSewula Afrika (StatsSA) zitjengisa ukuthi umthamo wabafikako, wabaphumako neemvakatjhi ukhuphukile ebahlalini beSewula Afrika neemvakatjhi ezivela emazweni wangaphandle hlangana noMgwengweni wee-2022 noMgwengweni wee-2023.9. Umnotho9.1. IKhabinethi yamukele umbiko we-StatsSA wokwehla kwamandla wemali ebathengini ukusukela ku-6.3% ngoMrhayili wehlela ku-5.4% ngoMgwengweni wango-2023, okukukwehla okukhulu kusukela ngoMrhayili wango-2020. Ukwehlokhu kutjengisa ukuqina komnotho wethu, okubuye kwatjhotjhozelwa yiBhanga eKulu yeSewula Afrika ngokungatjhugululi isilinganiso sokubolekisa ngemali (i-repo rate) esilokhu sijame ku-8.25%.10. UMthethomlingwa weLimi Lezandla LeSewula Afrika (SASL)10.1. IKhabinethi yamukele ukutlikitlwa koMthethomlingwa we-SASL bona ubemThetho, okumThetho otlikitlwe nguMengameli u-Ramaphosa, lokho kwenze bona ukusukela gadesi i-SASL ibe lilimi le-12 elisemThethweni eSewula Afrika. Igadangweli lizokuqinisekisa amalungelo wabasebenzisi belimi le-SASL ababalelwa ku-600 000 abaseSewula Afrika.B. Iinqunto Zekhabinethi1. Ukukhutjhwa kwekhalenda bona kuzokuvezwa iimbalobalo zobugebengu zekotara yomnyaka wango-2023/241.1. IKhabinethi ivumele ukukhutjhwa kwekhalenda bona kuvezwe iimbalobalo zobulelesi zekotara yomnyakamali wango-2023/24. Iimbalobalo zekotara yokuthoma neyesibili zizokukhutjhwa ngoRhoboyi nangoSinyikhaba wango-2023, bese kuthi zekotara yesithathu neyesine zikhutjhwe ngoMhlolanja nangoMrhayili wango-2024 ngokulandelana. Ukukhutjhwa kweembalobalo amahlandla amanengi kuqakathekile ngombana lokhu kuveza indlela ubulelesi obenzeka ngayo nokobana kuthathwe iinqunto ezithe tjha zokulwa nobugebengu.2. Umthethokambiso Wokusiza Boke Abantu Ngeemali2.1. IKhabinethi ivumele ukuhlonywa koMthethokambiso Wokusiza Boke Abantu Ngeemali. Umthethokambiso lo uyingcenye yamatjhuguluko karhulumende womthetho weemali begodu ukhamisana nendlela ye-Twin Peaks esetjenziswa liZiko leeMali leliZweloke.2.2. Ngomthethokambiso lo, hlangana nokhunye kuhloswe ngawo ukuqinisekisa ukusebenza kuhle kwamamaraga kunye nokuphathwa kuhle kwabathengi bangadlelezelwa iimali. Ihloso kuqinisekisa bona iinhlangano zeemali ziraga irhwebo ngendlela engakhwabaniseli abathengi, ibalekele iindlela zokusebenza eziqalela phasi amamaraga weemali kunye nokwakha ukuzithemba endleleni yokusebenza kweemali.2.3. Ukusetjenziswa komthethokambiso lo kuzokuqinisekisa bona ilizwe liqinisa iindlela zokusetjenziswa kweemali lokho kuzokusekela ukukhula komnotho begodu kutjhotjhozele ukufikeleleka lula kweensetjenziswa zeemali kunye nokubandakanyeka kwazo zoke izakhamuzi eendabeni zeemali. Siyavuma ukuthi ngesikhathi izinga lokufikelela kuma-akhawundi liba ngcono akhange kubonakale kiyo yoke imikhiqizo neensetjenziswa zeemali.2.4. Umthethokambiso lo uyafumaneka kubunzinzolwazi beZiko leeMali leliZweloke ku:www.treasury.gov.zaC. ImiThethomlingwa1. UmThethomlingwa oKhibelela ZeBandla lezokuTjhutjhisa leliZweloke (i-NPA) wango-20231.1. IKhabinethi ivumele ukulethwa komThethomlingwa weBandla lezokuTjhutjhisa leliZweloke (i-NPA) wango-2023 ePalamende. UmThethomligwa lo ulungisa umThetho we-NPA, wango-1998 (umThetho wama-32 wango-1998) bona unikele ngokuthonywa kwePhiko Lezokuphenya Imilandu njengencenye ezokuhlala ikhona hlangana ne-NPA nokuqiniswa kwamandlayo wokuphenya imilandu.2. UmThethomlingwa Wokulawula Kezokuthintana Nokwabiwa Kwelwazi Elimalungana Nezokuthintana2.1. IKhabinethi ivumele ukulethwa komThethomlingwa osahlongozwako wemakhotho, olawula zokuthintana kunye nokwabiwa kwelwazi Elimalungana Nezokuthintana (RICA), wango-2002 (umThetho wama-70 wango-2002).2.2. Ngehlelweli kuhloswe ukuvikela ilungelo lefihlo, njengombana kuthintwa amalungelo wokufikelela emakhotho, itjhaphuluko yokubika yababikiindaba nelungelo elingokomthetho ngokukhambisana nesahlulelo sango-2021 seKhotho yezomThethosisekelo eyafumana ukuthi i-RICA yango-2002 ayikhambisani nomThethosisekelo.D. UkuqatjhwaUkuqatjha koke kulawulwa kufakazeleka kweencwadi zefundo kunye nokuhlanjululwa kwebizo lomuntu okufaneleko.1. UMnu. Percy Sechemane usesikhundleni sokuba mPhathi omKhulu we-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. UKkz. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani usesikhundleni sokuba mNqophisi-Zombelele (u-DG) emNyangweni Wezokuthintana Nezobucwephetjhe beDijithali.3. UNom. Duncan Pieterse usesikhundleni sokuba ngu-DG eZikweli leeMali leliZweloke.4. UMm. uQinisile Precious Delwa usesikhundleni sokuba liSekela laka-DG (DDG): Zokuthuthukiswa Nokuhlonywa Kwamarhwebo Asakhasako (DSBD).5. UMm. Mosa Keneilwe Makhele usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Sector Policy and Research yakwa-DSBD.6. UNom. Xolisa Mabhongo usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Global Governance and Continental Agenda emNyangweni wezeTjhebiswano Nokusebenzisana Kwamazwe.7. UMm. Rosinah Nghaka Dumalisile usesikhundleni sokuba ngu-DDG: ku-Affordable Rental and Social Housing emNyangweni Wezokuhlaliswa Kwabantu.8. UNom. Thabo Kekana usesikhundleni sokuba ngu-DDG: Amahlelo namaPhrojekthi e-DMRE.9. IKomidi Yabanqophisi be-National Radioactive Waste Disposal Institute:(a) UKkz. Lemao Dorah Modise (uSihlalo);(b) UDorh. Wolsey Barnard (iSekela lakaSihlalo);(c) UMm. uGratitude Ramphaka;(d) UDorh. Kgaugelo Chiloane (ubuyiselwe esikhundleni sakhe); kunye(e) No-Adv Derick Block.10. IBhodi Yabanqophisi be-Nuclear Regulator:(i) UNom. Protas Phili – uSihlalo (ubuyiselwe esikhundleni sakhe);(ii) UMm. Pinkie Deneo Peta (ubuyiselwe esikhundleni sakhe);(iii) UNom. Paul Heeger;(iv) UKkz. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) UDorh. Pathmanathan Naidoo;(vi) UDorh. Nandi Malumbazo;(vii) UKkz. Theodorah Bahlekazi; kunye(viii) noNom. Happy Khambule.11. IBhodi YabaNqophisi be-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) UMm. Linda Carol Zulu (uSihlalo);(ii) U-Adv Geraldine Khoza (iSekela likaSihlalo);(iii) UMm. Shivon Wiggins;(iv) UNom. Sam Mthembu;(v) UNom. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) UNom. Steven Matome Mathetsa; kunye(vii) UMm. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi yabaNqophisi be-Ejensi yeLwazi leThekhnoloji yomBuso (i-SITA):(i) UNom. Kiruben Pillay (USihlalo);(ii) UMm. U-Lerato Petlele (iSelela likaSihlalo);(iii) UMm. U-Khathu Sibanda;(iv) UDorh. Lucienne Abraham;(vi) UNom. Luvuyo Keyise;(vii) UNom. Mandla Martin Mnisi;(viii) UMm. u-Renisha Naidoo;(ix) UMm. uNolitha Pietersen; kunye(x) noMm. u-Laura Mseme.E. Umnyanya Ozako1. INyanga Yabantu Abasikazi1.1. ISewula Afrika igidinga iNyanga yaBantu Abasikazi ngoRhoboyi ngaphasi kwesiqubulo esithi: “Sirhabisa Ukulethwa Kwamathuba Wezehlalakuhle Newomnotho Wokuhlomisa Abantu Abasikazi” ekuyindlela yokukhumbula abantu abasikazi abangaphezulu kwee-20 000 abamatjha batjhinga e-Union Buildings ngomnyaka we-1956 bayokuveza amazizo wabo ngokungakhambisani nemithetho egandelelako yokuphathwa kweempasa ebegade ibekwe ngurhulumende webandlululo (we-apartheid).1.2. IKhabinethi ikhombela abantu beSewula Afrika bona besebenzise inyanga le ingasi ukuhlomisa abantu abasikazi abalwela ikululeko kwaphela, kodwana babuye babe yingcenye yokwakha umphakathi osekela ukuthuthukiswa kwabantu abasikazi begodu oqinisekisa ukuphepha kwabantu bengubo nabantwana.F. Imilayezo1. UkuthokozisaIKhabinethi ithokozisa begodu idlulisela iimfiselabuhle kabalandelako:- I-Netball Spar Proteas, ngokufikelela engcenyeni yeenqhema ezisithandathu eziphezulu eBhigirini Yephasi ye-Netball. IKhabinethi ikhombela boke abantu beSewula Afrika bona basebenzise iinkhathezi ezenza bona sibumbane njengethuba lokwelulela isandla kabanye abantu beSewula Afrika bona sakhe ibumbano kezehlalakuhle begodu sidzimelelise ukubumbana kwesitjhaba bona umuntu ngamunye azizwe amukelekile.- I-Banyana Banyana, ngokwenza umlando ngokudlulela engcenyeni yeenqhema ezili-16 eziseleko eBhigirini yePhasi yabaSikazi ye-FIFA yango-2023 FIFA. Ikghono labo elirarako abaliveze nabadlalako likhuthaze isitjhaba begodu baphaphisele phezulu iflarha yelizwe lekhethu.- UPhrofesa Thuli Madonsela, obekaMvikeli womPhakathi, ngokubekwa esikhundleni sokuba lilunga leKomiti Yehlangano Yeentjhaba Ezibumbeneko Yabaluleki NgezeSayensi neThekhnoloji.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuthumba igolide ku-breaststroke yamamitha ama-200 kunye nesiliva yamamitha ali-100 emaphaliswaneni we-World Aquatics Championships e-Fukuoka, ese-Japan.2. Amezwi WokutjhiriyaIKhabinethi idlulisela amezwi wokutjhiriya emindenini nebanganini babantu abalandelako:- U-Imam Achmad Cassiem (obekaneminyaka ema-78), obegade asibotjhwa se-Robben Island, nobekalilunga le-Pan Africanist Congress kunye nomsunguli we-Qibla Movement, obekangumakekere womZabalazo wokulwa nebandlululo.- Abantu abahlongakala ngesikhathi somtjhagalo wamateksi eDorobheni leKapa.Imibuzo Ingathunyelwa: kuMma uNomonde Mnukwa – umJaphethe womKhulumeli kaRhulumendeInomboro kamaliledinini: 083 653 7485 " |
}, |
"isiXhosa": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/ingxelo-ngentlanganiso-yekhabhinethi-yangolwesibini%2C-umhla-wesi-8-kweyethupha-2023", |
"statement": "Ingxelo ngeNtlanganiso yeKhabhinethi yangoLwesibini, umhla wesi-8 kweyeThupha 2023A. Imiba enguNdaba-mlonyeni1. Ugwayimbo lweeteksi lwe-South African National Taxi Council (i-SANTACO) eNtshona Koloni1.1. IKhabhinethi iye yachazelwa malunga nongquzulwano oluqhubekayo phakathi kwe-SANTACO yaseNtshona Koloni kunye nesiXeko saseKapa, oluye lwadlulela lwaba lugwayimbo olunobundlobongela ngenxa yokubanjwa kweeteksi sisiXeko saseKapa.1.2. IKhabhinethi igxeka ubundlobongela kunye nokungabikho kozinzo eKapa yaye ihlabe ikhwelo kwi-SANTACO ukuba iqinisekise ukuba uqhankqalazo lwayo luseluxolweni yaye aluphazamisi amalungelo abanye. Ngenxa yoku, siye saphawula ukuba bezingekho iingxaki zobundlobongela kwiiyure ezingama-48 ezidlulileyo. Noko ke, amalungu Enkonzo YamaPolisa oMzantsi Afrika kunye namanye amaziko anyanzelisa umthetho aye ayalelwa ukuba aqinisekise ubundlobongela buselulawulweni ukuze kuvunyelwe abahlali bahambe ngokukhuselekileyo ukuba esikolweni, emsebenzini yaye nemisebenzi yabo yesiqhelo yemihla ngemihla.1.3. IKhabhinethi kwakhona iye yachazelwa malunga nesiXeko saseKapa esibeka iimeko zokusebenzela zeteksi engavumelaniyo noMthetho weNdlela KaZwelonke, ka-1996 (Umthetho wama-93 ka-1996) kunye Nomthetho Wezithuthi Ezihamba Kumhlaba Wendlela KaZwelonke, 2009 (Umthetho wesi-5 ka-2009), elawula amatyala endlela kunye nezohlwayo ezifanelekileyo, kuquka ukubanjwa kweemoto. Ikhabhinethi iyalele uMphathiswa weNdlela, uNks. Sindisiwe Chikunga, ukuze aqinisekise ukuba naziphi na iimeko zokusebenza kweteksi ezingqubana nemithetho yeRiphabhliki iyasuswa.2. Umlo nxamnye nokusetyenzwa kwemigodi okungekho semthethweni2.1. IKhabhinethi ikwamkele ukusasazwa kwecandelo lamapolisa elikhethekileyo, elixhaswa ngumkhosi, e-Riverlea, eRhawutini, eliza kujongana nokusetyenzwa kwemigodi okungekho semthethweni endaweni.2.2. Ukongezelela, iKhabhinethi income ukubanjwa kwabasolwa abangaphezu kwe-194 ngenxa yemisebenzi yokusebenza kwimigodi engekho semthethweni yaye yayalela amaziko anyanzekisa umthetho ukuze avale ngokukhawuleza oku kunye nolunye ulwaphulo lomthetho olumandundu elizweni.2.3. ISebe leziMbiwa kunye Namandla (i-DMRE) lizibophelele ekuvaleni zonke iishafti ezivulekileyo ezityeshelweyo kunye nemingxumo yemigodi e-Riverlea ekupheleni kweyoMsintsi wama-2023, ngoxa kuqosheliswa izicwangciso zokuvala kwezinye iishafti ezityeshelweyo ezivulekileyo kunye nemingxumo yemigodi kulo lonke ilizwe.3. Imeko yokhuseleko e-Niger3.1. IKhabhinethi iyiphawulile imeko yokhuseleko e-Niger enayo kuhambo-lomoya phakathi koMzantsi Afrika naMazantsi e-Afrika kunye neNtshona yeYurophu, echanaba kakubi ushishino kunye nabantu ngabanye ngokufanayo kunye neshishini lenqwelo-moya elisandul’ ukuchacha ekutshatyalalisweni ngubhubhani weSifo seKhorona sama-2019 (i-COVID-19).3.2. IKhabhinethi iphinda unganeliseki nokuchasa kukaRhulumente ubhukuqo-mbuso e-Niger yaye ihlab’ ikhwelo lokubuyiselwa ngokukhawuleza kozinzo lwentando yesininzi, yaye kwakhona iziphawulile iinzame zokubuyisela imeko esiqhelweni ngaphantsi koQoqosho Loluntu looRhulumente baseNtshona ye-Afrika.4. Ingqungquthela yeRashiya ne-Afrika4.1. UMongameli Cyril Ramaphosa ebephakathi kwezinye iinkokeli zase-Afrika beziye Kwingqungquthela Yesibini YeRashiya ne-Afrika, e-St Petersburg kwi-Russian Federation nge-27 nange-28 kweyeKhala 2023. Le ngqungquthela yamkele Izicwangciso Ezenziwayo ZeForam Yobudlelwane YeRashiya ne-Afrika ejolise ekuqiniseni intsebenziswano kwiindawo zepolitiki kunye nokhuseleko, uqoqosho, imiba yoluntu, kunye nomdla wenzuzo efanayo yaye nempumelelo.4.2. Ecaleni kwengqungquthela, iiNtloko ZooRhulumente Base-Afrika kunye nooRhulumente abayinxalenye Yeenzamo Zoxolo e-Afrika kungquzulwano oluphakathi kweRashiya kunye ne-Ukraine ibambe iintetho zolandelelwano noMongameli u-Vladimir Putin kwingxubusho ebingaphambili yeenzame zokwakha ukuzithemba ezakwenza iimeko zothethathethwano ekupheliseni imfazwe.4.3. Oomongameli u-Ramaphosa no-Putin kwakhona babe nentlanganiso yaye baxubusha ngamathuba orhwebo phakathi kwamazwe amabini, kwaye ne-Russian Federation ukunyusa utyalo-mali eMzantsi Afrika.5. Ukulungela Ukusingatha Ingqungquthela Ye-BRICS5.1. IKhabhinethi ichazelwe ukuba zonke iinkqubo zifanelekile zoMzantsi Afrika sezikulungele ukusingatha Ingqungquthela ye-BRICS ye-15 eRhawutini ukususela ngama-22 ukuya ngama-24 kweyeThupha 2023.5.2. Iintlanganiso zokugqibela Zabaphathiswa be-BRICS – Abaphathiswa be-BRICS beNtlanganiso Yolimo – iyaqhubeka sithethanje, ngoxa Iintlanganiso Zabaphathiswa beMicimbi Yezekhaya, Ukhuseleko, Urhwebo, Ishishini, Imfundo, Inzululwazi, Umsebenzi, Unxibelelwano, Impilo, kunye neForam Yeedolophu ziye zaqoshelisa iingxelo zazo zeeNkokeli Zengqungquthela.5.3. Iinkqubo ze-BRICS Zokunceda Uluntu zamaziko ahlukahlukeneyo kunye noluntu nazo ziye zaqukwa.5.4. Ezi ntethantethwano ziye zanika oorhulumente, imibutho, iingcali, kunye nezifundiswa ezivela kwizizwe ze-BRICS ithuba lokuxubusha ngemiba yomdla ofanayo oza kunceda ekwenziweni kwezigqibo ebudeni beNgqungquthela ye-BRICS.6. Ukuhlolwa Kweminyaka Eyishumi yeziCwangciso Zophuhliso ZikaZwelonke (i-NDP)6.1. IKhabhinethi yamkele Ukuhlolwa Kweminyka Eyishumi ye-NDP Yikomishini Yezicwangciso KaZwelonke echaze ukuba uqoqosho luhleli luzinzisiwe ngohlobo olungancedi bonke abemi boMzantsi Afrika, lo ngunobangela wokunyuka kwamanqanaba obuhlwempu kunye nokungalingani.6.2. URhulumente usoloko ezibophelele ekulungiseni yaye nasekutshintsheni uqoqosho ukuze luncede bonke abemi boMzantsi Afrika.7. Ezamandla7.1. Umhla wama-25 kweyeKhala uphawula ukuphela konyaka wokuqala ukususela uMongameli u-Ramaphosa enze isaziso Sesicwangciso Sokusebenza Samandla.7.2. IKhabhinethi yamkele inkqubela eyenziweyo ukufikelela ngoku ekusebenziseni iSicwangciso Sokusebenza Samandla, esiqhubeka sibonisa ukusebenza Ekufumanekeni Kwamandla yaye nokuphucuka kwezigaba zokucinywa kombane.8. Ukhenketho8.1. IKhabhinethi ivuyiswa zizibalo zoKhenketho zeyeSilimela 2023 ezibonisa ukuba iziko lokhenketho lwethu luyacotha yaye luyachacha kwimeko ebuhlungu yobhubhani we-COVID-19. Izibalo zeyeSilimela 2023 ezivela kwiZiko leeNkcukacha-manani loMzantsi Afrika (i-Stats SA) ezibonisa amanani okufika, okuhamba kunye nabakhenkethi anyukile kokubini kubantu baseMzantsi Afrika kunye nabakhenkethi bamanye amazwe ukususela ngeyeSilimela 2022 kunye neyeSilimela 2023.9. Uqoqosho9.1. IKhabhinethi yamkele ingxelo ye-Stats SA yokwehla kokunyuswa kwamaxabisa omthengi ukususela kwipesenti eyi-6.3 ngekaCanzibe ukuya kwipesenti eyi-5.4 ngeyeSilimele 2023, ekukuncipha okukhulu ukususela ngekaCanzibe 2020. Oku kwehla kubonisa ukomelela koqoqosho lwethu, ebikhuthazwa ngakumbi sisigqibo seBhanki enguVimba yoMzantsi Afrika ukushiya i-repo rate ingatshintshanga ngepesenti eyi-8.25.10. Umthetho Oyilwayo We-South African Sign Language (i-SASL)10.1. IKhabhinethi yamkele ukutyobelwa ngokusemthethweni koMthetho Oyilwayo nguMongameli u-Ramaphosa, eyenze ukuba i-SASL ibe lulwimi olusemthethweni lwe-12 eMzantsi Afrika. Oku kuza kukhuthaza amalungelo abasebenzisi be-SASL abangama-600 000 eMzantsi Afrika.B. Izigqibo zeKhabhinethi1. Ukukhululwa kwangaphambili kwekhalenda yempapasho yezibalo zolwaphulo-mthetho zekota zonyaka wemali wama--2023/241.1. IKhabhinethi igunyazise ukukhululwa kwangaphambili kwekhalenda yempapasho yezibalo zolwaphulo-mthetho zekota zonyaka wemali wama-2023/24. Izibalo zolwaphulo-mthetho zekota yokuqala kunye neyesibini ziza kukhululwa ngeyeThupha kunye neyeNkanga 2023, yaye ezekota yesithathu kunye neyesine zikhululwe ngeyoMdumba kunye nekaCanzibe 2024 ngokulandelelanayo. Ukukhululwa rhoqo kwezibalo zolwaphulo-mthetho kubalulekile ukujonga iindlela zolwaphulo-mthetho yaye nokokwenza izigqibo bhetele ekulweni ulwaphulo-mthetho.2. UMgaqo-nkqubo Wemali Obandakanyayo2.1. IKhabhinethi igunyazise ukuba kusetyenziswe uMgaqo-nkqubo Obandakanyayo Wemali. UMgaqo-nkqubo yinxalenye yokutshintsha kukarhulumente iziko elilawula imali yaye livumelane nohlobo lokusebenza lwe-Twin Peaks kaNondyebo Wesizwe.2.2. UMgaqo-nkqubo, phakathi kweminye, ujolise ekuqinisekiseni ukuziphatha okuhle kweemarike kunye nokuphathwa kwabathengi kwiziko lemali. Injongo kukuqinisekisa ukuba amaziko emali enza ushishino ngendlela ezifanelekileyo kubathengi, aphephe uqheliselo olujongela phantsi ingqibelelo yeemarike zemali, yaye kwakheke intembelo kwinkqubo yemali.2.3. Ukusetyenziswa komgaqo-nkqubo uza kuqinisekisa ukuba ilizwe liqinisa iinkqubo zemali zalo ukuze kuxhaswe ukukhula koqoqosho yaye kukhuthaze ukufikelela kwiinkonzo zemali yaye nokuquka imali kubo bonke abemi. Kuyavunywa ukuba ngoxa amanqanaba okufikelela kuma-akhawunti aye aphucuka, oku akubonakalanga kuzo zonke iinkonzo kunye neemveliso zemali ezininzi.2.4. UMgaqo-nkqubo ufumaneka kwiwebhusayithi kaNondyebo Wesizwe:www.treasury.gov.zaC. Imithetho Eyilwayo1. UMthetho-sihlomelo Oyilwayo wama-2023 Wegunya Lotshutshiso LikaZwelonke (i-NPA)1.1. IKhabhinethi igunyazisa ukuthunyelwa koMthetho-sihlomelo Oyilwayo wama-2023 we-NPA ongekaphunyezwa kwiPalamente. UMthetho Oyilwayo ulungisa Umthetho we-NPA, 1998 (Umthetho wama-32 ka-1998) ukuze uvumele ukusekwa Kolawulo Lophando njengeziko elisisigxina phakathi kwe-NPA yaye kwakhona nokuqinisa amandla alo okuphanda.2. UMthetho-sihlomelo Oyilwayo Wolawulo LwezoNxibelelwano kunye NoLwazi Olunxulumene nezoNxibelelwano2.1. IKhabhinethi igunyazisa ukuthunyelwa koMthetho-sihlomelo Oyilwayo ongekaphunyezwa, olungisa Umthetho Wezonxibelelwano kunye Nolwazi Olunxulumene nezoNxibelelwano (i-RICA), wama-2002 (Umthetho wama-70 wama-2002).2.2. Izilungizo zijongise kakhulu ukunikela ukhuseleko olufanelekileyo ukuze kukhuselwe ilungelo labucala, njengoba kusitshiwo ngamalungelo okufikelela kwiinkundla, inkululeko yokuthetha kwamajelo eendaba kunye nelungelo lomthetho ngokuvumelana nesigwebo sama-2021 seNkundla yoMgaqo-siseko eyafumanisa ukuba i-RICA yama-2002 ayivumelani nomgaqo-siseko.D. IzikhundlaZonke izikhundla zixhomekeke ekungqinisisweni kwamabakala ezemfundo kunye nokuqinisekiswa okufanelekileyo kwezokhuselo.1. UMnu. Percy Sechemane njengeGosa eliyiNtloko yesiGqeba le-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. UNks. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani njengoMlawuli-Jikelele (u-DG) kwiSebe Lonxibelelwano kunye Nobuchwepheshe beDijithali.3. UMnu. Duncan Pieterse njengo-DG kuNondyebo Wesizwe.4. UNks. Qinisile Precious Delwa njengoSekela Mlawuli-Jikelele(u-DDG): Uphuhliso Lweshishini kunye Noshishino kwiSebe Lophuhliso Lwamashishini Akhulayo (i-DSBD).5. UNks. Mosa Keneilwe Makhele njengo-DDG: Iziko Lomgaqo-nkqubo kunye Nophando e-DSBD.6. UMnu. Xolisa Mabhongo njengo-DDG: Ulawulo Jikelele kunye Ne-Ajenda Yelizwekazi kwiSebe Lobudlelwane Lehlabathi kunye Nentsebenziswano.7. UNks. Rosinah Nghaka Dumalisile njengo-DDG: Ukurenta Okufanelekileyo kunye Nokuhlaliswa Ezindlini kwiSebe Lokuhlaliswa Koluntu.8. UMnu. Thabo Kekana njengo-DDG: Iinkqubo kunye Neeprojekthi e-DMRE.9. IBhodi yabaLawuli be-National Waste Disposal Institute:(a) UNks. Lemao Dorah Modise (Usihlalo);(b) UGq. Wolsey Barnard (Usekela Sihlalo);(c) UNks. Gratitude Ramphaka;(d) UGq. Kgaugelo Chiloane (uyaphinda ukuqeshwa); kunye(e) no-Adv Derick Block.10. IBhodi yabaLawuli be-National Nuclear Regulator:(i) UMnu. Protas Phili – Usihlalo (uyaphinda ukuqeshwa);(ii) UNks. Pinkie Deneo Peta (uyaphinda ukuqeshwa);(iii) UMnu. Paul Heeger;(iv) UNks. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) UGq. Pathmanathan Naidoo;(vi) UGq. Nandi Malumbazo;(vii) UNks. Theodorah Bahlekazi; kunye(viii) noMnu. Happy Khambule.11. IBhodi labaLawuli be-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) UNks. Linda Carol Zulu (Usihlalo);(ii) U-Adv Geraldine Khoza (Usekela Sihlalo);(iii) UNks. Shivon Wiggins;(iv) UMnu. Sam Mthembu;(v) UMnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) UMnu. Steven Matome Mathetsa; kunye(vii) noNks. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi labaLawuli be-State Information Technology Agency:(i) UMnu. Kiruben Pillay (Usihlalo);(ii) UNks. Lerato Petlele (Usekela Sihlalo);(iii) UNks. Khathu Sibanda;(iv) UGq. Lucienne Abraham;(vi) UMnu. Luvuyo Keyise;(vii) UMnu. Mandla Martin Mnisi;(viii) UNks. Renisha Naidoo;(ix) UNks. Nolitha Pietersen; kunye(x) noNks. Laura Mseme.E. Umsitho Wangoku1. INyanga Yamabhinqa1.1. UMzantsi Afrika ubhiyozela Inyanga Yamabhinqa ngeyeThupha phantsi komxholo othi: “Ukukhawulezisa intlalo-yoqoqosho kumathuba okuxhobisa amabhinqa” ukuze ahloniphe amabhinqa angaphezu kwe-20 000 amatshela e-Union Buildings ngo-1956 eqhankqalaza nxamnye nengcinezelo yemithetho yepasi yorhulumente wocalucalulo.1.2. IKhabhinethi ihlab’ ikhwelo kubemi boMzantsi Afrika ukuba bangasebenzisi inyanga kuphela nje ukunikela imbeko kumabhinqa alwela inkululeko yethu kodwa kwakhona nokudlala indima yethu ekwakheni uluntu oluxhasa ukuxhotyiswa kwamabhinqa yaye nokuqinisekisa ukhuseleko lwamabhinqa kunye nabantwana.F. Imiyalezo1. UkuvuyisanaIkhabhinethi idlulisela iminqweno emihle yaye ivuyisana naba:- I-Netball Spar Proteas, ngokudlulela kumaqela amathandathu aphezulu kwiNdebe Yehlabathi Yebhola Yomnyazi. IKhabhinethi ibongoza bonke abemi boMzantsi Afrika ukuba basebenzise ezi ziganeko zimanyanisayo njengethuba lokufikelela kubemi boMzantsi Afrika ekwakheni umanyano loluntu yaye nokukhuthaza ekwakheni isizwe kwibutho labantu apho bonke abantu beziva bemkelekile.- I-Banyana Banyana, ngokwenza imbali yokudlulela kumaqela okugqibela ayi-16 eNdebe Yehlabathi Yamanina ye-FIFA yama-2023. Impumelelo yabo emangalisayo kwibala lezemidlalo ichukumise isizwe yaye baphakamisele phezulu iflegi yelizwe.- UNjing. Thuli Madonsela, owayesakuba nguMkhuseli Woluntu, ngokumiselwa kwiBhodi Yengcebiso Yenzululwazi Ezimeleyo Yezizwe Ezimanyeneyo ngokuCebisa Okuzimeleyo Ekuphumeleleni kweNzululwazi kunye Nobuchwepheshe.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuphumelela igolide kwi-200m breaststroke kunye nesiliva kwi-100m breaststroke kwi-World Aquatics Championships e-Fukuoka, eJapani.2. Amazwi OvelwanoIkhabhinethi idlulisela uvelwano kwiintsapho kunye nabahlobo balaba abalandelayo:- U-Imam Achmad Cassiem (78), owayesakuba libanjwa lase-Robben Island, ilungu kunye nomseki we-Pan Africanist Congress kunye noMbutho we-Qibla, obeligqala lomzabalo elalilwa nocalucalulo.- Abantu abaphulukene nobomi babo ngexesha logwayimbo lweeteksi eKapa.Imibuzo: uNks Nomonde Mnukwa – iBambela leSithethi sikaRhulumenteIselula: 083 653 7485 " |
}, |
"isiZulu": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/isitatimende-somhlangano-wekhabhinethi-wangolwesibili%2C-mhla-wesi-8-kuncwaba-2023", |
"statement": "ISitatimende Somhlangano weKhabhinethi wangoLwesibili, mhla wesi-8 kuNcwaba 2023A. Ezisematheni1. Isiteleka soMkhandlu Kazwelonke Wamatekisi eNingizimu Afrika (i-SANTACO) eNtshonalanga Kapa1.1. IKhabhinethi lazisiwe ngesimo esesifike kwangqingetshe esiqhubekayo phakathi kwe-SANTACO eNtshonalanga Kapa kanye noMasipala weDolobha laseKapa, esidlondlobale saze sayofinyelela esitelekeni esinodlame nokube ngumphumela wokuboshwa kwamatekisi nguMasipala weDolobha laseKapa.1.2. IKhabhinethi liyalugxeka udlame nesiphithiphithi eDolobheni laseKapa futhi licela i-SANTACO ukuthi iqinisekise ukuthi iziteleka zayo zenzeka ngokuthula futhi aziphazamisi amalungelo abanye abantu. Mayelana nalokhu, kuyaphawuleka ukuthi akubange kusaba khona ezinye izigameko zodlame emahoreni angama-48 edlule. Noma kunjalo, amalungu oPhiko Lwamaphoyisa aseNingizimu Afrika namanye ama-ejensi ezomthetho aseyalelwe ukuqinisekisa ukuthi isimo sodlame siyalawuleka ukuze abahlali bezohamba ngokuphepha uma beya ezikoleni, emsebenzini kanye nokwenza imisebenzi yabo yansuku zonke.1.3. IKhabhinethi liphinde laziswa ngokuphoqwa kwezimo zokusebenza kwamatekisi nguMasipala weDolobha laseKapa ezingahambisani nayo yomibili imithetho okunguMthetho Wezemigwaqo Kazwelonke, we-1996 (uMthetho wama-93 we-1996) kanye noMthetho Kazwelonke Wezokuthutha Ngezithuthi Zomgwaqo, wezi-2009 (uMthetho wesi-5 wezi-2009), okuyiyona elawula amacala ezemigwaqo kanye nezinhlawulo ezifanele, kubandakanya nokuboshwa kwezimoto. IKhabhinethi seliyalele uNgqongqoshe Wezokuthutha, uNks. Sindisiwe Chikunga, ukuthi aqinisekise ukuthi noma yiziphi izimo zokusebenza kwamatekisi eziphikisana nemithetho yaseNingizimu Afrika ziyasuswa.2. Ukulwisana nokumbiwa kwezimayini okungekho emthethweni2.1. IKhabhinethi likwamukele ukuthunyelwa kophiko olukhethekile lwamaphoyisa, okwesekwa nawumkhosi wezempi, e-Riverlea, eGoli, ukuze luzobhekana nokumbiwa kwezimayini ngokungekho emthethweni kule ndawo.2.2. Ngaphezu kwalokhu, iKhabhinethi lincome ukuboshwa kwabasolwa abangaphezu kwe-194 ngokumba izimayini ngokungekho emthethweni futhi yayalela ama-ejensi ezomthetho ukuthi aqede nya ngokushesha ngalobu bugebengu kanye nobunye obuhamba phambili kuleli lizwe.2.3. UMnyango Wezezimbiwa Nezamandla (i-DMRE) izinikele ekuvaleni yonke imigudu nemigodi evulekile engasasebenzi e-Riverlea ngokuphela kukaMandulo wezi-2023, ngesikhathi iphothula izinhlelo zokuvala eminye imigudu nemigodi yezimayini evulekile engasasebenzi ezweni lonkana.3. Isimo sezokuvikeleka e-Niger3.1. IKhabhinethi liwuphawulile umphumela odalwa yisimo sezokuvikeleka e-Niger ekuhambeni kwezindiza phakathi kweNingizimu Afrika noma eNingizimu ye-Afrika neNtshonalanga ye-Europe, nokuyimiphumela engemihle emabhizinisini kanjalo nakubantu kanye nasembonini yezezindiza eqeda kuqala ukuvuka esimeni esibi sobhubhane lweSifo Segciwane le-Corona sangowe-2019 (i-COVID-19).3.2. IKhabhinethi ligcizelele ukungahambisani nhlobo kukahulumeni nezenzo zokuketula umbuso e-Niger laphinda lanxusa ukubuyiselwa ngokushesha kokuthula kwentando yeningi labantu, laphinde layiphawula imizamo yokubuyisela isimo kwesijwayelekile ngaphansi kweNyonyana Yamazwe aseNtshonalanga ye-Afrika Alwela Umnotho.4. INgqungquthela ye-Russia ne-Afrika4.1. UMongameli u-Cyril Ramaphosa ubephakathi kwabanye abaholi base-Afrika abebethamele iNgqungquthela Yesibili ye-Russia ne-Afrika, e-St Petersburg e-Russia ngomhla wama-27 nomhla wama-28 kuNtulikazi 2023. Le ngqungquthela yamukele uHlelo loBudlelwano Bokusebenzisana phakathi kwe-Russia ne-Afrika olugxile ekuqiniseni ukusebenzisana emikhakheni yezepolitiki nokuvikeleka, ezomnotho, izindaba zokusiza abantu, kanye nemisebenzi ezohlomulisa zonke izinhlangothi kanye nomnotho.4.2. Ngale kwengqungquthela, iZinhloko Zombuso noHulumeni base-Afrika ababeyingxenye yeZingxoxo Zokuzama Ukuletha Ukuthula e-Afrika kwingxabano phakathi kwe-Russia ne-Ukraine baqhubeke nokulumana indlebe noMongameli u-Vladimir Putin ngemizamo yokwakha ukuzithemba okwakuxoxisanwe ngayo phambilini ezokwakha izimo zokuthola isisombululo sokuqeda impi.4.3. UMongameli u-Ramaphosa no-Putin baphinde baba nomhlangano wabo njengamazwe amabili badingida amathuba okunyusa ukuhwebelana phakathi kwala mazwe womabili, nokuthi izwe lase-Russia linyuse utshalomali eNingizimu Afrika.5. Sekume Ngomumo Ukusingatha Ingqungquthela ye-BRICS5.1. IKhabhinethi livumile ukuthi zonke izinto zime ngomumo ngokuthi iNingizimu Afrika isingathe iNgqungquthela ye-15 ye-BRICS eGoli kusuka mhla wama-22 kuya mhla wama-24 kuNcwaba 2023.5.2. Umhlangano wokugcina woNgqongqoshe be-BRICS – uMhlangano Wezolimo woNgqongqoshe be-BRICS – uyaqhubeka, ngesikhathi iMihlangano yoNgqongqoshe Bezindaba Zangaphandle, Ezokuvikeleka, Ezohwebo, Izimboni, Ezemfundo, Isayensi, Ezabasebenzi, Ezokuxhumana, Ezempilo, kanye neForamu Yezokufudukela Emadolobheni isiyiphothulile imibiko yayo yeNgqungquthela Yabaholi.5.3. Izinhlelo Zomphakathi ze-BRICS zemikhakha eyahlukahlukene nemiphakathi nazo seziphothuliwe.5.4. Lezi zingxoxo zinike ohulumeni, izinhlangano, ochwepheshe nezifundiswa eziphuma emazweni ayingxenye ye-BRICS ithuba lokuxoxisana ngezindaba ezithinta la mazwe ezingaholela ekuthathweni kwezinqumo eziphusile ngesikhathi seNgqungquthela ye-BRICS.6. UBuyekezo Lweminyaka Eyishumi loHlelo Lokuthuthukiswa Kukazwelonke (i-NDP)6.1. IKhabhinethi lamukele uBuyekezo Lweminyaka Eyishumi lwe-NDP olwenziwe iKhomishini Yezinhlelo Zikazwelonke olubonise ukuthi umnotho ubusalokhu wakheke ngendlela engahlangabezani nezidingo zabo bonke abantu baseNingizimu Afrika, okuyisona sizathu esikhulu esenza kunyuke amazinga obubha nokungalingani.6.2. Uhulumeni usalokhu ezinikele ekwakheni kabusha nasekuguquleni umnotho ukuze usebenzele izidingo zabo bonke abantu baseNingizimu Afrika.7. Ezamandla7.1. Umhla wama-25 kuNtulikazi kuzobe kuphela uNyaka Wokuqala selokhu uMongameli u-Ramaphosa amemezela uHlelo Lokusebenza Lwezamandla.7.2. IKhabhinethi lamukele inqubekelaphambili eyenziwe kuze kube manje ekuqalisweni koHlelo Lokusebenza Lwezamandla, oluqhubekayo nokwenza kangcono ekuTholakaleni Kukagesi kanye nesimo esingcono ezigabeni zokucinywa kukagesi ngenhloso yokuwonga.8. Ezokuvakasha8.1. IKhabhinethi likuthokozele ukuthi izibalo zeZokuvakasha zangoNhlangulana wezi-2023 zibonisa ukuthi umkhakha wethu wezokuvakasha kancane kancane uyavuka kwimithelela emibi yobhubhane lwe-COVID-19. Izibalo zangoNhlangulana wezi-2023 ezibuya kuMnyango Wezezibalo eNingizimu Afrika (i-Stats SA) zibonisa ukuthi umthamo wabafikayo, abaphumayo nabavakashi ukhuphukile kubahlali baseNingizimu Afrika nabavakashi abaphuma emazweni angaphandle phakathi kukaNhlangulana wezi-2022 noNhlangulana wezi-2023.9. Umnotho9.1. IKhabhinethi lamukele umbiko we-Stats SA wokwehla kwamandla emali kubathengi kusuka kumaphesenti ayisi-6.3 ngoNhlaba kwaya kumaphesenti ayisi-5.4 ngoNhlangulana wezi-2023, okungukwehla okukhulu kusuka ngoNhlaba wezi-2020. Lokhu kwehla kubonisa ukuzimelela komnotho wethu, okuphinde kwamiswa isinqumo seBhangengodla laseNingizimu Afrika sokungaguquli isilinganiso sokubolekisa ngemali (i-repo rate) esilokhu simile kumaphesenti ayisi-8.25.10. UMthethosivivinywa woLwimi Lwezimpawu lwaseNingizimu Afrika (i-SASL)10.1. IKhabhinethi lamukele ukusayinwa kwakamuva ukuthi ube ngumthetho uMthethosivivinywa we-SASL nguMongameli u-Ramaphosa, okwenze ukuthi i-SASL ibe ulwimi olusemthethweni lwe-12 eNingizimu Afrika. Lokhu kuzogqugquzela amalungelo abantu abasebenzisa i-SASL abalinganiselwa kwizi-600 000 eNingizimu Afrika.A. IZinqumo Zekhabhinethi1. Ukukhishwa kwekhalenda ukuze kuzoshicilelwa izibalo zobugebengu zekota zonyakamali wezi-2023/241.1. IKhabhinethi ligunyaze ukukhishwa kwekhalenda ukuze kuzoshicilelwa izibalo zobugebengu zekota zonyakamali wezi-2023/24. Izibalo zobugebengu zekota yokuqala neyesibili zizokhishwa ngoNcwaba nangoLwezi wezi-2023, bese kuthi ezekota yesithathu neyesine zikhishwe ngoNhlolanja nangoNhlaba wezi-2024 ngokulandelana. Ukuhlala njalo kukhishwa izibalo zobugebengu kubalulekile ekuqapheni ukwenzeka kobugebengu nasekuthatheni izinqumo kangcono ekulweni nobugebengu.2. INqubomgomo Ebandakanyayo Yezezimali2.1. IKhabhinethi ligunyaze ukuqaliswa kweNqubomgomo Ebandakanyayo Yezezimali. Le nqubomgomo iyingxenye yezinguquko zikahulumeni zemithethonqubo yomkhakha wezezimali futhi ihambisana nendlela ye-Twin Peaks esetshenziswa nguMgcinimafa kaZwelonke.2.2. Le nqubomgomo, phakathi kokunye, kuhloswe ngayo ukuqinisekisa ukusebenza kangcono kwezimakethe kanye nokuphathwa kahle kwabathengi emkhakheni wezezimali. Inhloso ngukuqinisekisa ukuthi izikhungo zezimali ziqhuba ibhizinisi ngendlela eneqiniso kubathengi, igweme izindlela zokusebenza ezibukela phansi izimakethe zezimali, kanye nokwakha ukuzethemba kwindlela yokusebenza kwezezimali.2.3. Ukuqaliswa kwenqubomgomo kuzoqinisekisa ukuthi izwe liqinisa izindlela zokusebenza kwezezimali lokho okuzokweseka ukukhula komnotho futhi kugqugquzele ukufinyeleleka kwizinsizakalo zezimali kanye nokubandakanyeka kwezezimali kwazo zonke izakhamuzi. Siyavuma ukuthi ngesikhathi izinga lokufinyelela kuma-akhawunti libe ngcono, lokhu akukabonakali kuyo yonke eminye imikhiqizo nezinsizakalo zezimali.2.4. Inqubomgomo iyatholakala kwisizindalwazi sikaMgcinimafa kaZwelonke esithi:www.treasury.gov.zaB. IMithethosivivinywa1. UMthethosivivinywa Wokuchibiyela uPhiko Lukazwelonke Lwezokushushisa (i-NPA) wezi-20231.1. IKhabhinethi ligunyaze ukulethwa ePhalamende koMthethosivivinywa Wokuchibiyela we-NPA wezi-2023 osahlongozwa. Lo Mthethosivivinywa uchibiyela umthetho we-NPA, we-1998 (uMthetho wama-32 we-1998) ukuze uzohlinzeka ngokusungulwa koPhiko Lokuphenya Amacala njengengxenye ezohlale ikhona njalo ngaphakathi kwi-NPA kanye nokuqinisa amandla ayo okuphenya amacala.2. UMthethosivivinywa Wokuchibiyela Ukulawulwa Kwezokuxhumana kanye Nokuhlinzekwa Kolwazi Oluhlobene Nezokuxhumana2.1. IKhabhinethi ligunyaze ukulethwa ePhalamende koMthethosivivinywa Wokuchibiyela osahlongozwa, ochibiyela uMthetho Olawula Ezokuxhumana kanye Nokuhlinzekwa Kolwazi Oluhlobene Nezokuxhumana (i-RICA), wezi-2002 (uMthetho wama-70 wezi-2002).2.2. Izichibiyelo kuhloswe ngazo ukuvikela ilungelo lobumfihlo, njengoba kubalulwa ngamalungelo okufinyelela ezinkantolo, inkululeko yokubika yabezindaba kanye nelungelo elingokomthetho ngokuhambisana nesahlulelo sangowezi-2021 seNkantolo yoMthethosisekelo eyathola ukuthi i-RICA yangowezi-2002 ayihambisani nomthethosisekelo.C. AbaqashiweBonke abaqashiwe kufanele kuqinisekiswe iziqu zabo futhi bahlolisiswe ngokufanele.1. Mnu. Percy Sechemane esikhundleni sokuba nguMphathi Omkhulu we-Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Nks. Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani esikhundleni sokuba nguMqondisi-Jikelele (u-DG) kuMnyango Wezokuxhumana Nobuchwepheshe Bedijithali.3. Mnu. Duncan Pieterse esikhundleni sokuba ngu-DG KuMgcinimafa Kazwelonke.4. Nks. Qinisile Precious Delwa esikhundleni sokuba yiPhini lika-DG (u-DDG): Ezokuthuthukiswa Nokusungulwa Kwamabhizinisi kuMnyango Wezokuthuthukiswa Kwamabhizinisi Amancane (i-DSBD).5. Nks. Mosa Keneilwe Makhele esikhundleni sokuba ngu-DDG: kwi-Sector Policy and Research e-DSBD.6. Mnu. Xolisa Mabhongo esikhundleni sokuba yi-DDG: kwi-Global Governance and Continental Agenda kuMnyango Wezindaba Zamazwe Ngamazwe Nokusebenzisana.7. Nks. Rosinah Nghaka Dumalisile esikhundleni sokuba yi-DDG: kwi-Affordable Rental and Social Housing kuMnyango Wezokuhlaliswa Kwabantu.8. Mnu. Thabo Kekana esikhundleni sokuba yi-DDG: Izinhlelo Nemiklamo e-DMRE.9. IBhodi labaQondisi le-National Radioactive Waste Disposal Institute:(a) Nks. Lemao Dorah Modise (uSihlalo);(b) Dkt. Wolsey Barnard (iPhini likaSihlalo);(c) Nks. Gratitude Ramphaka;(d) Dkt. Kgaugelo Chiloane (uphinde wabekwa); kanye(e) noMmeli Derick Block.10. IBhodi labaQondisi le-National Nuclear Regulator:(i) Mnu. Protas Phili – uSihlalo (uphinde wabekwa);(ii) Nks. Pinkie Deneo Peta (uphinde wabekwa);(iii) Mnu. Paul Heeger;(iv) Nks. Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Dkt. Pathmanathan Naidoo;(vi) Dkt. Nandi Malumbazo;(vii) Nks. Theodorah Bahlekazi; kanye(viii) noMnu. Happy Khambule.11. IBhodi labaQondisi le-Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) Nks. Linda Carol Zulu (uSihlalo);(ii) UMmeli Geraldine Khoza (iPhini likaSihlalo);(iii) Nks. Shivon Wiggins;(iv) Mnu. Sam Mthembu;(v) Mnu. Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Mnu. Steven Matome Mathetsa; kanye(vii) noNks. Salome Chiloane-Nwabueze.12. IBhodi labaQondisi le-State Information Technology Agency:(i) Mnu. Kiruben Pillay (uSihlalo);(ii) Nks. Lerato Petlele (iPhini likaSihlalo);(iii) Nks. Khathu Sibanda;(iv) Dkt. Lucienne Abraham;(v) Mnu. Luvuyo Keyise;(vi) Mnu. Mandla Martin Mnisi;(vii) Mks. Renisha Naidoo;(viii) Nks. Nolitha Pietersen; kanye(ix) noNks. Laura Mseme.D. Umcimbi Oqhubekayo1. INyanga Yabesifazane1.1. INingizimu Afrika ibungaza iNyanga Yabesifazane ngoNcwaba ngaphansi kwesiqubulo esithi: Sisheshisa amathuba kwezenhlalo-mnotho ukucijisa abesifazane” okuyindlela yokukhumbula abesifazane abangaphezu kwezii-20 000 abamasha balibhekisa eZindlini Zombuso ngonyaka we-1956 belwela imithetho ecindezelayo yokuphathwa kwamapasi eyayibekwe nguhulumeni wengcindezelo.1.2. IKhabhinethi licela abantu baseNingizimu Afrika ukuthi basebenzise le nyanga hhayi nje ukuhlonipha abesifazane abalwela inkululeko kuphela, kodwa baphinde babe yingxenye yokwakha umphakathi oweseka ukuthuthukiswa kwabesifazane futhi oqinisekisa ukuphepha kwabesifazane nabantwana.E. Imiyalezo1. UkuhalalisaIKhabhinethi lihalalisela futhi lidlulisa izilokotho ezinhle kulaba:- I-Netball Spar Proteas, ngokufinyelela kumzuliswano wamaqembu ayisithupha aphezulu kwiNdebe Yomhlaba Yebhola Lomnqakiswano. IKhabhinethi licela bonke abantu baseNingizimu Afrika ukusebenzisa lezi zikhathi ezenza sibe yinto enye njengethuba lokwelula isandla kwabanye abantu baseNingizimu Afrika sakhe ubumbano kwezenhlalo futhi sigqugquzele ukwakhiwa kwesizwe lapho wonke umuntu ezizwa amukelekile.- I-Banyana Banyana, ngokuqopha umlando ngokudlulela emzuliswaneni wamaqembu ayi-16 asele kwiNdebe Yomhlaba Yabesifazane ye-FIFA yezi-2023. Ikhono labo elimangazayo abalibonise enkundleni ligqugquzele isizwe futhi bandizisela ifulegi lezwe phezulu.- USlz. Thuli Madonsela, uMvikeli Womphakathi waphambilini, ngokubekwa esikhundleni sokuba yingxenye yeBhodi Lenhlangano Yezizwe Ezibumbene Labaluleki Besayensi abanika Izeluleko Ezizimele Ngezisombululo Kwezesayensi Nobuchwepheshe.- U-Tatjana Schoenmaker, ngokuhlabana ngendondo yegolide ku-breaststroke yama-200m kanye nesiliva ku-breaststroke ye-100m emiqhudelwaneni ye-World Aquatics Championships e-Fukuoka, e-Japan.2. Amazwi EnduduzoIKhabhinethi lidlulise amazwi enduduzo emndenini nakubangani balaba abalandelayo:- U-Imam Achmad Cassiem (78), owayekade eyisiboshwa sase-Robben Island, nelungu le-Pan Africanist Congress kanye nomsunguli we-Qibla Movement, owayengumakadebona woMzabalazo olwa nobandlululo.- Abantu abashone ngesikhathi sesiteleka samatekisi eDolobheni laseKapa.Imibuzo:Nks. Nomonde Mnukwa – iBamba likaSomlomo kaHulumeniUmakhalekhukhwini: 083 653 7485 " |
}, |
"Sepedi": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/pego-ya-kopano-ya-kabinete-ye-swerwego-ka-laboraro%2C-8-phato-2023", |
"statement": "Pego ya Kopano ya Kabinete ye Swerwego ka Laboraro, 8 Phato 2023A. Merero ye Bohlokwa Seemong sa Bjale1. Seteraeke sa dithekisi sa Lekgotla la Bosetšhaba la Dithekisi la Afrika Borwa (SANTACO) Kapa Bodikela1.1. Kabinete e tsebišitšwe ka ga kgateletšego ye e tšwelago pele magareng ga SANTACO ya Kapa Bodikela le Masepala wa Toropokgolo ya Kapa, yeo e okeditšego go ba seteraeke sa dikgaruru ka lebaka la go thopša ga dikoloi tša dithekisi ke Toropokgolo ya Kapa.1.2. Kabinete e sola dikgaruru le tlhakatlhakano ka Motsekapa gomme e ipileditše go SANTACO go netefatša gore kgato ya yona ya boipelaetšo ke ya khutšo ebile ga e šitiše ditokelo tša ba bangwe. Mabapi le se, re lemogile gore ga go na ditiragalo tša dikgaruru mo diiri tše 48 tša go feta. Le ge go le bjalo, maloko a Tirelo ya Maphodisa ya Afrika Borwa le ditheo tše dingwe tša phethagatšo ya molao di laetšwe go latela maemo a dikgaruru a ka fase ga taolo go dumelela badudi go sepela ka polokego go ya sekolong, mošomong le medirong ya bona ye e tlwaelegilego ya letšatši le letšatši.1.3. Kabinete e tsebišitšwe gape ka ga go gapeletša ga Toropokgolo ya Motse Kapa maemo a tshepedišo ya dithekisi ao a fapanago le bobedi Sephethephethe sa Mebileng sa Bosetšhaba, 1996 (Molao 93 wa 1996) le Molao wa Bosetšhaba wa Dinamelwa tša Naga, 2009 (Molao 5 wa 2009), tšeo di laolago melato ya sephethephethe le dikotlo tše di šomago, go akaretšwa go thopša ga dikoloi. Kabinete e laetše Tona ya Dinamelwa, Mohumagadi Sindisiwe Chikunga, go netefatša gore maemo afe goba afe a tshepedišo ya dithekisi ao a thulanago le melao ya Repabliki a tlošwa.2. Go lwantšha meepo yeo e sego molaong2.1. Kabinete e amogetše go romelwa ga yuniti ye e kgethegilego ya maphodisa, yeo e thekgwago ke sešole, ka Riverlea, Johannesburg, go šomana le meepo yeo e sego molaong mo lefelong leo.2.2. Godimo ga fao, Kabinete e retile go swarwa ga bagononelwa ba go feta 194 ka ga mediro ya meepo yeo e sego molaong gomme ya laela ditheo tša phethagatšo ya molao go gatelela ka pela bosenyi bjo le bosenyi bjo bongwe bjo bogolo ka nageng.2.3. Kgoro ya Methopo ya Diminerale le Enetši (DMRE) e itlamile go tswalela meepo ka moka ye e sa hlolego e šoma yeo e tlogetšwego le mekoti ya yona e sa tswalelwa ka Riverlea mafelelong a Lewedi 2023, gomme ka lehlakoreng le lengwe e tla phethagatša maano a go tswalela meepo ka moka ka nageng ye e sa hlolego e šoma yeo e tlogetšwego le mekoti ya yona e sa tswalelwa.3. Boemo bja tšhireletšo kua Niger3.1. Kabinete e lemogile khuetšo yeo maemo a tšhireletšo ka Niger a nago le yona go maeto a sefofane magareng ga Afrika Borwa/Dinaga tša Borwa bja Afrika le Dinaga tša Bodikela bja Yuropa, ka ditlamorago tše mpe go dikgwebo le batho ka bomong ka go swana le intasteri ya difofane yeo e sa tšwago go kokotlela go tšwa go masetlapelo a ditshenyegelo tše di bakilwego ke Leuba la Bolwetši bja Coronavirus 2019 (COVID-19).3.2. Kabinete e bušeleditše go sola ga mmušo phetogelo ya mmušo ka Niger le boipiletšo bja go tsošološwa ka pela ga thulaganyo ya temokrasi, gomme gape e lemogile maitapišo a go bušetša maemo a tlwaelo ka fase ga Setšhaba sa Moruo sa Dinaga tša Bodikela bja Afrika.4. Seboka sa Russia le Afrika4.1. Mopresidente Cyril Ramaphosa o be a le gare ga baetapele ba bangwe ba Afrika bao ba tsenetšego Seboka sa Bobedi sa Russia le Afrika, ka St Petersburg ka Russia Federation ka la 27 le 28 Phupu 2023. Seboka se se amogetše Leanotiro la Foramo ya Selekane sa Russia le Afrika leo le lebeletšego kudu go maatlafatša tirišano ka dikarolong tša dipolitiki le tšhireletšego, tša boiphedišo, ditaba tša botho, le dikgahlego tša go hola bobedi le katlego.4.2. Ka thoko ga kopano ye, Dihlogo tša Dinaga le Mebušo ya Afrika tšeo e lego karolo ya Lesolo la Khutšo la Afrika ka ga thulano magareng ga Russia le Ukraine di swere dipoledišano le Mopresidente Vladimir Putin ka ga magato a go aga boitshepo ao go boletšwego ka ona peleng ao a tlago hlola maemo a tharollo ya ditherišano ya go fediša ntwa.4.3. Mopresidente Ramaphosa le Putin le bona ba swere kopano ya mahlakore a mabedi gomme ba ahlaahla dibaka tša go oketša kgwebišano magareng ga dinaga tše pedi, le gore Mokgatlo wa Russia o oketše dipeeletšo ka Afrika Borwa.5. Go Itokišetša go Amogelwa ga Seboka sa BRICS5.1. Kabinete e tsebišitšwe gore ditshepedišo ka moka di sepela gabotse go itokišetša ga Afrika Borwa go swara Seboka sa bo 15 sa BRICS ka Johannesburg go tloga ka la 22 go fihla ka la 24 Phato 2023.5.2. Dikopano tša mafelelo tša Ditona tša BRICS – Kopano ya Ditona tša Temo tša BRICS – ga bjale e a tšwela pele, mola Dikopano tša Ditona tša Merero ya Dinaga tša ka ntle, Tšhireletšo, Kgwebišano, Intasteri, Thuto, Saense, Bašomi, Dikgokagano, Maphelo, le Foramo ya go Hloma Ditoropong di phethile dipego tša tšona bakeng sa Seboka sa Baetapele.5.3. Mananeo a BRICS a go gogela mafapha a go fapafapana le ditšhaba le ona a phethilwe.5.4. Ditirišano tše di file mebušo, mekgatlo, ditsebi le barutegi go tšwa ditšhabeng tša BRICS sebaka sa go ahlaahla ditaba tšeo di nago le kgahlego ya bobedi tšeo di tlago kgontšha go tšea diphetho tše di nago le tsebo nakong ya Seboka sa BRICS.6. Tlhahlobo ya Mengwaga ye Lesome ya Leano la Tlhabollo ya Bosetšhaba (NDP)6.1. Kabinete e amogetše Tlhahlobo ya Mengwaga ye Lesome ya NDP ke Khomišene ya Peakanyo ya Bosetšhaba yeo e laeditšego gore moruo o dutše o rulagantšwe ka mokgwa wo o sa hlankelego dikgahlego tša maAfrika Borwa ka moka, e lego lebaka le legolo ka morago ga go oketšega ga maemo a bodiidi le go se lekalekane.6.2. Mmušo o dula o ikemišeditše go beakanya leswa le go fetoša moruo go hlankela dikgahlego tša maAfrika Borwa ka moka.7. Mohlagase7.1. Di 25 Phupu e swaya Segopotšo sa Pele ga e sa le Mopresidente Ramaphosa a tsebagatša Leanotiro la Mohlagase.7.2. Kabinete e amogetše kgatelopele ye e dirilwego go fihla ga bjale go phethagatša Leanotiro la Mohlagase, leo le tšwelago pele go ngwadiša kaonafatšo ka go Ntlha ya go ba gona ga Mohlagase le kaonafatšo ka dikgatong tša go tšhollwa ga merwalo.8. Boeti8.1. Kabinete e thabile gore dipalopalo tša Boeti tša Mosegamanye 2023 di laetša gore lefapha la rena la boeti le fola ka go nanya eupša ka nnete go tšwa ditlamoragong tše šoro tša leuba la COVID-19. Dipalopalo tša Phupu 2023 go tšwa go Lefapha la Dipalopalo la Afrika Borwa (Stats SA) di bontšha gore bophagamo bja bao ba fihlago, bao ba tlogago le basepedi bao ba sepelago ka dinamelwa bo oketšegile go bobedi badudi ba Afrika Borwa le basepedi ba dinaga dišele magareng ga Phupu 2022 le Phupu 2023.9. Moruo9.1. Kabinete e amogetše pego ya Stats SA ya go theoga ga infleišene ya bareki go tloga go dipersente tše 6.3 ka Motsheganong go ya go dipersente tše 5.4 ka Mosegamanye 2023, e lego phokotšego ye kgolo go tloga ka Motsheganong 2020. Go theoga mo go laetša go kgotlelela ga moruo wa rena, go hlohleleditšwego gape ke Sephetho sa Panka ya Resefe ya Afrika Borwa sa go tlogela tekanyo ya repo e sa fetoge go dipersente tše 8.25.10. Molaokakanywa wa Polelo ya Diatla ya Afrika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e amogetše go saenwa ga morago bjale ga Molaokakanywa wa SASL go ba molao ke Mopresidente Ramaphosa, wo o dirilego gore SASL e be leleme la semmušo la bo 12 ka Afrika Borwa. Se se tla godiša ditokelo tša badiriši ba SASL ba ka bago 600 000 ka Afrika Borwa.B. Diphetho tša Kabinete1. Tšhupamabaka ya pele ga go lokollwa ya phatlalatšo ya dipalopalo tša bosenyi tša kotara tša ngwaga wa ditšhelete wa 2023/241.1. Kabinete e dumeletše almanaka ya pele ga tokollo ya phatlalatšo ya dipalopalo tša bosenyi tša kotara tša ngwaga wa ditšhelete wa 2023/24. Dipalopalo tša bosenyi di tla lokollwa ka Phato le Ngwatobošego 2023 bakeng sa kotara ya pele le ya bobedi, le Hlakola le Motsheganong 2024 bakeng sa kotara ya boraro le ya bone ka go latelelana. Go lokollwa kgafetšakgafetša ga dipalopalo tša bosenyi go bohlokwa go hlokomela ditshekamelo tša bosenyi le go tšea diphetho tše kaone ntweng kgahlanong le bosenyi.2. Pholisi e e ka ga go Akaretša Batho Kamoka mo Mererong ya Ditšhelete2.1. Kabinete e dumeletše Pholisi e e ka ga go Akaretša Batho Kamoka mo Mererong ya Ditšhelete gore e tsenywe tirišong. Pholisi ye e bopa karolo ya dipeakanyoleswa tša mmušo tša melawana ya lekala la ditšhelete le go sepelelana le mohlala wa Twin Peaks wa Matlotlo a Bosetšhaba.2.2. Pholisi ye, gareng ga tše dingwe, e ikemišeditše go netefatša boitshwaro bjo bokaone bja mmaraka le tshwaro ya bareki ka lekaleng la ditšhelete. Maikemišetšo ke go netefatša gore dihlongwa tša ditšhelete di dira kgwebo ka ditsela tšeo di nago le toka go bareki, di thibela mekgwa yeo e senyago botshepegi bja mebaraka ya ditšhelete, le go aga tshepo ka tshepedišong ya ditšhelete.2.3. Go tsenywa tirišong ga pholisi ye go tla netefatša gore naga e maatlafatša ditshepedišo tša yona tša ditšhelete go thekga kgolo ya moruo le go tšwetša pele phihlelelo ya ditirelo tša ditšhelete le go akaretšwa ga ditšhelete go badudi ka moka. Re a dumela gore le ge palo ya batho ba bantši ba kgonne go fihlelela diakhaontong tša kgwebišano, se ga se sa bonagala go ralala le ditšweletšwa le ditirelo tše dingwe tše ntši tša dit ditšhelete.2.4. Pholisi ye e hwetšagala mo wepsaeteng ya Matlotlo a Bosetšhaba:www.treasury.gov.zaC. Melaokakanywa1. Molaokakanywaphetošo wa Bolaodi bja Botšhotšhisi bja Bosetšhaba (NPA) wa 20231.1. Kabinete e dumeletše go romelwa ga sethalwa sa Molaokakanywaphetošo wa NPA wa 2023 go Palamente. Molaokakanywa wo o fetoša Molao wa NPA, 1998 (Molao wa 32 wa 1998) go beakanya go hlongwa ga Bolaodi bja Dinyakišišo bjalo ka setheo sa go ya go ile ka gare ga NPA le go maatlafatša gape maatla a yona a dinyakišišo.2. Molaokakanywa wa go Thibela Dikgokagano le Kabo ya Molaophetošo wa Tshedimošo ye e amanago le Dikgokagano2.1. Kabinete e dumeletše go romelwa ga sethalwa sa Molaokakanywa wa Phetošo go Palamente, wo o fetošago Molao wa Molawana wa Dikgokagano le Kabo ya Tshedimošo ye e amanago le Dikgokagano (RICA), 2002 (Molao wa 70 wa 2002).2.2. Bontšhi bja diphetogo tše ke go fa ditšhireletšo tše di lekanego go šireletša tokelo ya sephiri, bjalo ka ge di thekgwa ke ditokelo tša phihlelelo go dikgorotsheko, tokologo ya polelo ya boraditaba le tokelo ya molao go sepelelana le kahlolo ya Kgorotsheko ya Molaotheo ya 2021 yeo e hweditšego RICA ya 2002 e le bjalo e sa dumelelanego le molaotheo.D. Bao ba Thwetšwego MešomongGo thwalwa mošomong ga batho ka moka go tla laolwa ke tiišetšo ya mangwalo a bona a dithuto le tumelelo ya maleba.1. Morena Percy Sechemane bjalo ka Mohlankedimogolophethiši wa Bolaodi bja Dithanele tša Trans -Caledon.2. Mohumagadi Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani bjalo ka Molaodipharephare (DG) ka Lefapheng la Dikgokagano le Theknolotši ya Ditšitale.3. Morena Duncan Pieterse bjalo ka DG ka Matlotlong a Bosetšhaba.4. Mohumagadi Qinisile Precious Delwa bjalo ka Motlatša Molaodipharephare (DDG): Tlhabollo ya Dikgwebo le Bokgwebo ka Kgorong ya Tlhabollo ya Dikgwebopotlana (DSBD).5. Mohumagadi Mosa Keneilwe Makhele bjalo ka DDG: Pholisi ya Lekala le Dinyakišišo ka DSBD.6. Morena Xolisa Mabhongo bjalo ka DDG: Pušo ya Lefase ka Bophara le Lenaneo la Kontinente ka Kgorong ya Dikamano tša Boditšhabatšhaba le Tirišano.7. Mohumagadi Rosinah Nghaka Dumalisile bjalo ka DDG: Dintlo tša khiro le tša Leago tše di sa bitšego kudu ka Kgorong ya Bodulo bja Batho.8. Morena Thabo Kekana bjalo ka DDG: Mananeo le Diprotšeke ka DMRE.9. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Bosetšhaba sa go Lahla Ditlakala tša Radioactive:(a) Mohumagadi Lemao Dorah Modise (Modulasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatšamodulasetulo);(c) Mohumagadi Tebogo Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o thwetšwe gape); le(e) Mohlahli Derick Block.10. Boto ya Balaodi ba Molaodi wa Bosetšhaba wa Nyutlelia:(i) Morena Protas Phili – Modulasetulo (o thwetšwe gape);(ii) Mohumagadi Pinkie Deneo Peta (o thwetšwe gape);(iii) Morena Paul Heeger;(iv) Mohumagadi Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mohumagadi Theodorah Bahlekazi; le(viii) Morena Happy Khambule.11. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Taolo ya Inkomati-Usuthu Catchment:(i) Mohumagadi Linda Carol Zulu (Modulasetulo);(ii) Moadfokeiti Geraldine Khoza (Motlatšamodulasetulo);(iii) Mohumagadi Shivon Wiggins;(iv) Morena Sam Mthembu;(v) Morena Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Morena Steven Matome Mathetsa; le(vii) Mohumagadi Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Balaodi ya Setheo sa Theknolotši ya Tshedimošo ya Mmušo:(i) Morena Kiruben Pillay (Modulasetulo);(ii) Mohumagadi Lerato Petlele (Motlatšamodulasetulo);(iii) Mohumagadi Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(v) Morena Luvuyo Keyise;(vi) Morena Mandla Martin Mnisi;(vii) Mohumagadi Renisha Naidoo;(viii) Mohumagadi Nolitha Pietersen; le(ix) Mohumagadi Laura Mseme.E. Tiragalo ya Bjale1. Kgwedi ya Basadi1.1. Afrika Borwa e gopola Kgwedi ya Basadi ka Phato ka fase ga morero wa: “Go potlakiša menyetla ya moruo ya leago ya maatlafatšo ya basadi” go hlompha basadi ba go feta 20 000 bao ba ilego ba gwantela go ya Union Buildings ka 1956 go ipelaetša kgahlanong le melao ya go feta ya kgatelelo ya mmušo wa kgethologanyo.1.2. Kabinete e ipiletša go maAfrika Borwa go šomiša kgwedi ye e sego fela go hlompha basadi bao ba lwetšego tokologo ya rena eupša gape le go kgatha tema ya rena go aga setšhaba seo se thekgago maatlafatšo ya basadi le go netefatša polokego ya basadi le bana.F. Melaetša1. DitebogišoKabinete e rometše ditebogišo le melaetša ya yona ya takaletšo ya mahlatse go:- Netball Spar Proteas, ka go tsena go tše tshela tša godimo ka Sebjaneng sa Lefase sa Netball. Kabinete e ipileditše go maAfrika Borwa ka moka go šomiša dinako tše bjalo ka sebaka sa go fihlelela maAfrika Borwa mmogo le go aga dikgokagano tša leago le go tšwetša pele kago ya setšhaba setšhabeng seo yo mongwe le yo mongwe a ikwago a amogetšwe- Banyana Banyana, ka go dira histori ka go tšwela pele go ya go makgaolakgang a 16 a Sebjana sa Lefase sa Basadi sa FIFA sa 2023. Ditiro tša bona tše di makatšago lebaleng la dipapadi di hlohleleditše setšhaba gomme ba fofišitše folaga ya naga godimo.- Profesa Thuli Madonsela, Mošireletši wa Setšhaba wa peleng, ka ge a thwetšwe ka Botong ya Keletšo ya Mahlale ya Ditšhabakopano ya Keletšo ye e Ikemego ka ga Dikgatelopele ka go Saense le Theknolotši.- Tatjana Schoenmaker, ka go thopa gauta mabelong a go rutha ka kgara a dimitara tše 200 le silifera ka mabelo a go rutha ka kgara a dimitara tše 100 ka Diphadišanong tša Lefase tša Dipapadi tša ka Meetseng ka Fukuoka, Japane.2. MatshedisoKabinete e laeditše matshidiso go ba lapa le bagwera ba:- Imam Achmad Cassiem (78), mogolegwa wa peleng wa Robben Island, setho sa Pan Africanist Congress le setho sa motheo sa Mokgatlo wa Qibla, yo e bego e le mogale wa Ntwa kgahlanong le kgethollo.- Batho bao ba lahlegetšwego ke maphelo a bona nakong ya seteraeke sa dithekisi tša dipese tše nnyane ka Motsekapa.Dipotšišo: Mohumagadi Nomonde Mnukwa – Seboleledi sa Mmušo sa MotšwaoswereMogalathekeng: 083 653 7485 " |
}, |
"Sesotho": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/tlaleho-ka-kopano-ya-kabinete-ya-la-8-phato-2023", |
"statement": "Tlaleho ka Kopano ya Kabinete ya la 8 Phato 2023A. Maemo a Renang1. Mohwanto wa ditekesi wa South African National Taxi Council (SANTACO) Kapa Bophirima1.1. Kabinete e ile ya tekelwa tlaleho mabapi le qwaketsano e tswelang pele pakeng tsa SANTACO ya Kapa Bophirima le Masepala wa Kapa, e bakileng mohwanto o nang le dikgoka ka lebaka la hobane Masepala wa Kapa o hapa ditekesi.1.2. Kabinete e tshwela ka mathe diketso tsa dikgoka le merusu Toropong ya Kapa mme e kopile SANTACO ho netefatsa hore mohwanto wa yona o etswa ka kgotso ebile ha o phatsamise ditokelo tsa batho ba bang. Ntlheng ena, re ile ra tsebiswa hore ha ho a ba le diketso tsa dikgoka dihoreng tse 48 tse fetileng. Leha ho le jwalo, Sepolesa sa Afrika Borwa ha mmoho le makala a mang a a qobellang molao ba laetswe ho netefatsa hore diketso tsa dikgoka di a laolwa hore baahi ba kgone ho tsamaya ba bolokehile ha ba ya dikolong, mesebetsing le ha ba phetha mesebetsi e tlwaelehileng ya letsatsi le letsatsi.1.3. Kabinete e boetse ya tsebiswa ka hore ha re tla ho bo raditekesi, ho Molao wa Naha wa Taolo ya Sephethephethe wa 1996, (Molao wa bo 93 wa 1996) le Molao wa Naha wa Taolo ya Dipalangwang wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), o laolang ditlolo tsa melao ya sephethephethe ha mmoho le dikotlo tsa teng, tse kenyelletsang ho hapa makoloi. Kabinete e laetse Letona la Dipalangwang, Mme Sindisiwe Chikunga, ho netefatsa hore dipehelo tsohle tse seng molaong tse lebisitsweng ho boraditekesi e a tloswa.2. Ho lwantsha ho rafa ka tsela e seng molaong2.1. Kabinete e ile ya amohela tshebediso ya lekala le kgethehileng la sepolesa, le tsheheditsweng ke sesole ho lwantshana le bothata ba ho rafa ka tsela e seng molaong, Riverlea, Johannesburg.2.2. Ho phaella moo, Kabinete e tjhaetse monwana ho tshwarwa ha babelaellwa ba fetang 194 ba tshwerweng ka lebaka la diketso tsa ho rafa ka tsela e seng molaong mme e laetse makala a sepolesa ho thibela bothata bona ka potlako ha mmoho le ditlolo tse ding tse mpe tsa molao naheng ena.2.3. Lefapha la Dirafshwa le Eneji (DMRE) le itlamme hore le tla kwala mekoti ya yohle e bulehileng ya ditjhafo le ya merafo e seng e sa sebetse e Riverlea pele kgwedi ya Loetse 2023 e kodumela, mme le tla kwala mekoti yohle ya merafo e seng e sa sebetse naheng ena ka bophara.3. Boemo ba tshireletso naheng ya Niger3.1. Kabinete e lemohile kamoo boemo ba tshireletso naheng ya Niger bo amang maeto a difofane pakeng tsa Afrika Borwa/Karolo e ka Borwa ya Afrika le Dinaha Tsa Yuropa Bophirima, mme di ama kgwebo le batho hampe ebile bo thefula indasteri ena ya difofane e ntseng e iphumana kamora mathata a sewa sa Kokwanahloko ya Corona ka 2019 (COVID-19).3.2. Kabinete e boetse ya phetha mantswe a mmuso a ho tshwela ka mathe ho ketolwa ha mmuso wa Niger mme ya kopa hore puso ya demokrasi e tsosoloswe ka potlako naheng eo, mme hape ya thoholetsa bohato ba ho kgutlisetsa dintho setlwaeding tlasa Lebatowa la Moruo la Dinaha tse ka Bophirima ba Afrika.4. Seboka sa Russia le Afrika4.1. Mopresidente Cyril Ramaphosa o bile hara baetapele ba dinaha tse ding tsa Afrika ba bileng teng Sebokeng sa Bobedi sa Russia le Afrika, mane St Petersburg naheng ya Russian Federation ka la 27 le 28 Phupu 2023. Sebokeng sena, ho ile ha ananelwa Leano la Seboka sa Tshebedisano ya Russia le Afrika se neng se tsepamisitseng maikutlo ho matlafatseng maqhama ditabeng tsa dipolotiki le tshireletso, moruo, ho fana ka diphallelo setjhabeng, le ditaba tse ka etsang hore bobedi bo une molemo le ho atleha.4.2. Hona sebokeng sena, Dihlooho tsa Dinaha le Mebuso ya Afrika tseo e neng e le karolo ya Leano la Kgotso la Afrika qwaketsanong e pakeng tsa Russia le Ukraine, di ile tsa tshwara dipuisano tse ding le Mopresidente Vladimir Putin tse amanang le mehato e tshohlilweng sebokeng se fetileng ya ho tshepana e tla rala dipehelo tsa therisano e tla fedisa ntwa ena.4.3. Mopresidente Ramaphosa le Mopresidente Putin le bona ba ile ba tshwara seboka moo bobedi ba buisaneng ka menyetla ya ho eketsa kgwebisano pakeng tsa dinaha tsena tse pedi, le hore Naha ya Russia e eketse matsete naheng ya Afrika Borwa.5. Ho ba Malala-a-laotswe ho Tshwara Seboka sa BRICS5.1. Kabinete e tsebisitswe hore Afrika Borwa e se e le malala-a-laotswe ho ka tshwara Seboka sa bo 15 sa BRICS Johannesburg ho tloha ka la 22 ho ya ho la 24 Phato 2023.5.2. Seboka sa ho qetela sa diboka tsa Matona a BRICS – Seboka sa Matona Mererong ya Temo a BRICS – se ntse se tswela pele hona jwale, athe sa Matona a Ditaba tsa Matjhabeng, a Tshireletso, a Kgwebisano, a Indasteri, a Thuto, a Saense, a Basebetsi, a Dikgokahano, a Bophelo bo Botle, le sa Ditoropo, di phethetse ditlaleho tsa tsona bakeng sa Seboka sa Baetapele.5.3. Mananeo a BRICS a Tlhaboloho ya Setjhaba a makala le metse ka ho fapana le ona a se a ntse a phethetswe.5.4. Ditherisano tsena di file mebuso, mekgatlo, ditsebi le dirutehi dinaheng tsa BRICS monyetla wa ho tsohla ditaba tseo kaofela tse tla ba tataisa ha ba etsa diqeto nakong ya Seboka sa BRICS.6. Tlhahlobo ya Leano la Naha la Ntshetsopele (NDP) la Dilemo Tse Leshome6.1. Kabinete e amohetse Tlhahlobo ya Dilemo tse Leshome ya NDP e entsweng ke Komishine ya Moralo wa Naha e supileng hore moruo o ntse o radilwe ka tsela e sa sebeletseng Maafrika Borwa ohle ka dintho tseo a di hlokang, e leng lebaka le leholo le susumetsang dipalo tse ntseng di hlwa mekwalaba tsa bofuma le ho se lekalekane.6.2. Mmuso o ntse o ikemiseditse ho hlophisa botjha le ho fetola moruo molemong wa hore Maafrika Borwa ohle a fumane molemo.7. Motlakase7.1. Ka la 25 Phupu e bile Sehopotso sa Pele ho tloha ha Mopresidente Ramaphosa a phatlalatsa Leano la ho Rarolla Bothata ba Motlakase.7.2. Kabinete e amohetse kgatelopele e entsweng ho tla fihlela ha jwale Moralong wa Tharollo ya Bothata ba Motlakase o tswelang pele ho ntlafala Ntlheng ya Phumaneho ya Motlakase le ho ntlafatsa mekgahlelo ya ho tingwa ha motlakase ka sepheo sa ho o baballa.8. Bohahlaudi8.1. Kabinete e thabela hore dipalopalo tsa Bohahlaudi tsa Phuptjane 2023 di bontsha ka ho hlakileng hore lekala la rona la bohahlaudi le ntse le iphumana butlebutle ka mora kgahlamelo e bosula ya sewa sa COVID-19. Dipalopalo tsa Phuptjane 2023 tse tswang Lekaleng la Dipalopalo la Afrika Borwa (Stats SA) di bontsha hore bahahlaudi ba kenang le ba tswang ka hara naha ba eketsehileng pakeng tsa Phuptjane 2022 le Phuptjane 2023.9. Moruo9.1. Kabinete e amohetse ka atla tse pedi tlaleho ya Stats SA e bontshang hore infleishene e tlohile ho diperesente tse 6.3 ka Motsheanong ho ya ho tse 5.4 ka Phuptjane 2023, e leng ho fokotseha ka sekgahla se seholo ho tloha ka Motsheanong 2020. Ho fokotseha hona ho bontsha hore moruo wa rona ha o thefulehe ha bonolo jwalo ka ha Banka e Kgolo ya Afrika Borwa e sa fetola sekgahla sa tswala se sa fetoha se dutse ho persente tse 8.25, e leng ntho e thusitseng moruo wa rona hore o se ke wa tetebela.10. Tshisinyo ya Molao ya Puo ya Matsoho ya Afrika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e amohetse ntlha ya hore moraorao tjena Mopresidente Ramaphosa o tekenne Tshisinyo ya Molao wa SASL hore e be molao, e leng se entseng hore SASL e be puo ya bo 12 e molaong ya Afrika Borwa. Ena ke tsela ya ho thoholetsa ditokelo tsa Maafrika Borwa a ka bang 600 000 a sebedisang SASL.B. Diqeto tsa Kabinete1. Ho lokollwa ha Khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe tsa dikotara tsa selemo sa ditjhelete sa 2023/241.1. Khabinete e tjhaetse monwana ho lokollwa ha khalendara ya phatlalatso ya dipalopalo tsa botlokotsebe kotareng ya selemo sa ditjhelete sa 2023/24. Dipalopalo tsena tsa botlokotsebe di tla lokollwa ka Phato le ka Pudungwana 2023 bakeng sa kotara ya pele le ya bobedi, le ka Hlakola le Motsheanong 2024 bakeng sa kotara ya boraro le ya bone ka tatellano. Ho lokollwa kgafetsa ha dipalopalo tsa botlokotsebe ho bohlokwa bakeng sa ho beha leihlo ditsela tseo ditlokotsebe di sebetsang ka yona ha mmoho le ho etsa diqeto tse ntle tsa ho bo lwantsha.2. Leano la Ditjhelete le Akaretsang2.1. Kabinete e tjhaetse monwana Leano la Ditjhelete le Akaretsang hore le kenngwe tshebetsong. Leano lena ke karolo ya diphetoho tsa mmuso melawaneng ya lekala la ditjhelete ebile le ipapisitse le moralo wa Lefapha la Naha la Ditjhelete wa Tsamaiso e Ntlhapedi ya Lekala la Ditjhelete.2.2. Hara tse ding, leano lena le tla netefatsa hore ho ntlafatswa boitshwaro mmarakeng le tshwaro e ntle ya bareki lekaleng la ditjhelete. Sepheo ke ho netefatsa hore mekgatlo ya ditjhelete e etsa kgwebo ka tsela e lokileng ho bareki, ho thibela mekgwa e se nang botshepehi mmarakeng ya ditjhelete, le ho matlafatsa boitshepo tsamaisong ya ditjhelete.2.3. Ho kenngwa tshebetsong ha leano lena ho tla netefatsa hore naha e matlafatsa ditsamaiso tsa yona tsa ditjhelete ho tshehetsa kgolo ya moruo le ho ntshetsapele phihlello ditshebeletsong tsa ditjhelete le ho kenyelletsa baahi bohle. Ho etswe hloko hore leha maemo a phihlello ya ditshebeletso a ntlafetse diakhaontong tsa thekisetsano, empa seo ha se bonahale hohle dihlahisweng le ditshebeletsong tse ding tse ngata tsa ditjhelete.2.4. Leano lena le fumaneha webosaeteng ya Lefapha la Naha la Ditjhelete:www.treasury.gov.zaC. Ditshisinyo tsa Molao1. Tshisinyo ya 2023 ya Molao wa Lekala la Naha la Botjhotjhisi (NPA)1.1. Kabinete e tjhaetsa monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo Molao wa NPA wa 2023. Tshisinyo ena e fetola Molao wa NPA wa 1998 (Molao wa bo 32 wa 1998) e le hore ho thehwe Lekala la moshwelella la Mafokisi ka hara NPA esitana le ho eketsa matla a lona a ho fuputsa dinyewe.2. Tshisinyo ya ho Fetola Molawana wa ho Kgaoletsa Dipuisano le ya ho Fetola Molao wa Tokisetso ya Tlhahisoleseding e Amanang le Dikgokahano2.1. Kabinete e tjhaetse monwana ho tliswa Palamenteng ha Moralo wa Tshisinyo ya Molao e tlo tlisa Phetoho ho Molao o Laolang Dipuisano le Dintlha tse Amanang le Dipuisano (RICA), wa 2002 (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Diphetoho tsena haholoholo di reretswe ho sireletsa ka ho lekaneng ditokelo tsa batho tse kang tokelo ya ho ba le lekunutu, ya ho ba le phihlello ya makgotla a dinyewe, bolokolohi ba ho ntsha maikutlo ha mekgatlo ya ditaba ho tsamaisanang le kahlolo ya lekgotla la Molaotheo ya 2021 e fumaneng hore molao wa RICA wa 2002 ha o ikamahanye le molaotheo.D. KgiroPele batho bohle ba hirwa, ho tla hlahlobisiswa mangolo a bona a thuto le a mang a hlokahalang.1. Ntate Percy Sechemane e le Mookemedi e Moholo wa Trans -Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani e le Molaodi Kakaretso (DG) wa Lefapha la Dikgokahanyo le Theknoloji ya Dijithale.3. Ntate Duncan Pieterse e le DG Lefapheng la Naha la Ditjhelete.4. Mme Qinisile Precious Delwa e le Motlatsi wa Molaodi Kakaretso (DDG): Ntshetsopele ya Dikgwebo le Boqapi ba Dikgwebo Lefapheng la Ntshetsopele ya Dikgwebo tse Nyenyane (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele e le DDG: Leano la Lekala le Dipatlisiso la DSBD.6. Ntate Xolisa Mabhongo e le DDG: Lenaneotsamaiso la Puso ya Lafatshe lohle le ya Khontinente Lefapheng la Dikamano le Tshebedisano le Dinaha tsa Matjhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile e le DDG: Rente e Bobebe ya Matlo a Setjhaba Lefapheng la Bodulo ba Setjhaba.8. Ntate Thabo Kekana e le DDG: Mananeo le Diprojeke tsa DMRE.9. Boto ya Naha ya Batsamaisi ya Mokgatlo wa Radioactive wa ho Lahla Matlakala:(a) Mme Lemao Dorah Modise (Modulasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsi wa Modulasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o kgethwa hape); le(e) Moatvokate Derick Block.10. Boto ya Naha ya Batsamaisi ba Taolo ya Ditaba tsa Nyutlelie:(i) Ntate Protas Phili – Modulasetulo (o kgethwa hape);(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o kgethwa hape);(iii) Ntate Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Ntate Happy Khambule.11. Boto ya Batsamaisi ba Inkomati-Usuthu Catchment Management Agency:(i) Mme Linda Carol Zulu (Modulasetulo);(ii) Moatvokate Geraldine Khoza (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Ntate Sam Mthembu;(v) Ntate Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Ntate Steven Matome Mathetsa; le(vii) Ntate Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Batsamaisi ba State Information Technology Agency:(i) Ntate Kiruben Pillay (Modulasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsi wa Modulasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Ntate Luvuyo Keyise;(vii) Ntate Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura Mseme.E. Diketsahalo tsa Hona Jwale1. Kgwedi ya Basadi1.1. Afrika Borwa e ikgopotsa Kgwedi ya Basadi ka Phato tlasa sehlooho se reng: “Ho potlakisa menyetla ya bosetjhaba le moruo bakeng sa ho matlafatsa basadi” e le ho tlotla basadi ba fetang 20 000 ba ileng ba kena mohwantong o lebang Union Buildings ka 1956 e le ho ipelaetsa kgahlano le melao ya kgatello ya pasa ya mmuso wa kgethollo.1.2. Kabinete e ipiletsa ho Maafrika Borwa ho sebedisa kgwedi ena e seng feela ho tlotla basadi ba ileng ba lwanela tokoloho ya rona feela, empa e sebedisetswe le ho kgatha tema kahong ya setjhaba se tshehetsang ntshetsopele ya bomme le se netefatsang tshireletso ya bomme le bana.F. Melaetsa1. ThoholetsoKabinete e lakatsa ho thoholetsa le ho lakaletsa ba latelang tse ntle:- Sehlopha sa Netball Spar Proteas, ka hore se fihle hara dihlopha tse hodimo tse tsheletseng Mohopeng wa Lefatshe wa Netball. Kabinete e kgothalletsa Maafrika Borwa ohle ho sebedisa dinako tse kang ena tsa popahano e le monyetla wa ho fihlella Maafrika Borwa a mang e le ho aha setjhaba se bopahaneng le ho kgothalletsa kaho ya setjhaba setjhabeng seo bohle ba ikutlwang ba amohelehile.- Banyana Banyana, ka monyetla wa bona wa pele wa ho fihlella mokgahlelong wa dihlopha tse 16 tsa ho qetela tse 16 Mohopeng wa Lefatshe wa Basadi wa FIFA ka 2023. Katleho ya bona e makatsang ka lebaleng e tsositse setjhaba molota mme ya etsa hore folakga ya naha e fofele hodimo.- Profesa Thuli Madonsela, e leng Mosireletsi wa mehleng wa Setjhaba, ka hore a kgethwe ho ba Botong ya Boeletsi Ditabeng tsa Saense Matjhabeng a Kopaneng molemong wa Boeletsi bo Ikemetseng ka Diphihlello tsa Saense le Mahlale.- Tatjana Schoenmaker, ka ho hapa mohope wa kgauta lebelong la 200m la breaststroke le wa silivera lebelong la 100m la breaststroke Dipapading tsa Bompodi ba Lefatshe tsa Dipapadi tsa Metsing mane Fukuoka, Japane.2. Matshediso- Kabinete e lakatsa ho fetisa matshediso ho ba lelapa le metswalle ya:- Imam Achmad Cassiem (78), eo e kileng ya eba motshwaruwa Sehlekehlekeng sa Robben, setho sa Pan Africanist Congress le mothehi wa Qibla Movement, eo e neng e le mohale Ntweng e kgahlanong le puso ya bohatelli Afrika Borwa.- Batho bao bophelo ba bona bo ileng ba kgaoletswa ke lefu nakong ya mehwanto ya ditekesi Toropong ya Kapa.Dipotso: Mme Nomonde Mnukwa – Mmuelli wa Mmuso ya Tshwereng MokoboboMohala: 083 653 7485 " |
}, |
"Setswana": { |
"link": "https://www.thepresidency.gov.za/cabinet-statements/pegelo-ya-kopano-ya-kabinete-ya-labobedi%2C-wa-la-bo-8-phatwe-2023", |
"statement": "Pegelo ya Kopano ya Kabinete ya Labobedi, wa la bo 8 Phatwe 2023A. Merero ya ga Jaanong1. Mogwanto o o Rebotsweng ke ba Lekgotla la Naga la Dithekesi tsa Aforika Borwa (SANTACO) kwa Porofenseng ya Kapa Bophirima1.1. Kabinete e lomilwe tsebe ka ga dikgogakgogano tse di tsweletseng magareng ga SANTACO ya kwa porofenseng ya Kapa Bophirima le Puso ya Masepala wa Motsekapa, mo dikgogakgogano tseno di feleditseng di ile magoletsa mo di tlhotlheleditseng mogwanto gore o feletse go dirisiwa dikgoka ka ntlha ya dithekesi tse puso ya masepala wa motsekapa e di thopileng.1.2. Kabinete e kgalemela ka mafoko a a bogale tirisodikgoka le botlhokotsebe jo bo diragalang kwa Motsekapa mme e ikuela mo go SANTACO go netefatsa gore mogwanto wa bona o se nne le mmudubudu e bile o se gatakake ditshwanelo tsa batho ba bangwe. Mo ntlheng eno, re bone gore mo matsatsing a le mabedi a a fetileng ga go a begiwa tirisodikgoka epe. Le fa go le jalo, bathankedi ba Tirelo ya Sepodisi sa Aforika Borwa (SAPS) le ba bangwe ba ditheo tsa molao ba laetswe gore ba nne ba le malalaalaotswe go dira bonnete jwa gore ditiragalo tsa tirisodikgoka di nne ka fa tlase ga taolo go dira gore baagi ba kgone go tsaya maeto a go leba kwa dikolong, kwa ditirong le kwa mabakeng a bona.1.3. Kabinete e lomilwe tsebe gape le ka dikgato tsa puso ya Masepala wa Motsekapa tse di ka ga go tsenya tirisong melao e e itlhametseng yona e e sa tsamaisaneng le melao ya naga ka bobedi e bong Molao wa Dijanaga tse di Tsamayang mo Mebileng ya Naga wa ngwaga wa 1996 (Molao wa bo 93 wa 1996) mmogo le Molao wa Naga wa Dijanaga tse di Rwalang Baagi wa ngwaga wa 2009 (Molao wa bo 5 wa 2009), eno ke melao e e laolang ditlolo tsa melao mo mebileng mmogo le dikotlhao tsa ditlolo tse di farologaneng tsa melao, mmogo le dikotlhao tse di buang ka go thopiwa ga dijanaga. Kabinete e laetse Tona ya Lefapha la Dipalangwa, Mme Sindisiwe Chikunga, go dira bonnete jwa gore thekesi nngwe le nngwe e e dirang mo mebileng ya rona e ntshiwa mo tseleng fa e le gore ga e obamele melao ya naga.2. Go Lwantshana le Bogodu jwa Dirašwa tsa Meepoe2.1. Kabinete e itumedisiwa ke dikgato tsa go romela kwa Riverlea, kwa Johannesburg, setlhopha se se itlhophileng sa sepodisi seo se tla enngwang nokeng ke sesole, go samagana le ditiragalo tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo mo motseng oo.2.2. Mo godimo ga seno, Kabinete e akgola katlego e e nnileng teng ya go tshwara babelaelwa ba ditiro tsa bogodu jwa dirašwa tsa meepo ba feta ba le 194 mme e laetse ditheo tsa molao go direla ka bonako go fedisa botlhokotsebe jono mmogo le jo bongwe jo bo setlhogo ka fa nageng.2.3. Lefapha la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE) le ikanne gore le tla tswalela meepo yotlhe e e sa tlholeng e dira mmogo le mesima yotlhe ya meepo eo kwa Riverlea fa kgwedi ya Lwetse mo ngwageng ono a garela, fa ka fa letlhakoreng le lengwe le tla garela maano a go tswalela e mengwe ya meepo e e jaaka eno ka fa nageng ka bophara.3. Maemo a Pabalesego kwa Nageng ya Niger3.1. Kabinete e nopotse seabe se maemo a pabalesego kwa nageng ya Niger se nang le sona mo difofaneng tse di tsayang maeto go tswa mo nageng ya Aforika Borwa kgotsa mo dinageng tsa Borwa jwa Aforika go leba kwa dinageng tsa Bophirima jwa Yuropa, mmogo le go tlhola ditlamorago tse di sa jeseng diwelang mo dikgwebong le mo baaging mmogo le mo ditlamong tsa difofane tse di ntseng di leka go itharabologelwa go tswa mo matsapeng a a nnileng teng mo ngwageng wa 2019 ka ntlha ya leroborobo la bolwetse jwa Mogare wa Corona (COVID-19).3.2. Kabinete e boeleditse mafoko a yona a go kgalema ditiragalo tsa menolopuso kwa Niger mmogo le go ikuela gore go direlwe ka bonako go busetsa maemo a temokerasi sekeng, e bile gape Kabinete e nopotse gape le dikgato tse go samaganweng natso tsa go busetsa maemo sekeng tseo Ditheo tsa Dikgwebo kwa Dinageng tsa Bophirima jwa Aforika di samaganeng natso.4. Samiti e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika4.1. Moporesitente Cyril Ramaphosa ke o mongwe wa baeteledipele ba dinaga tsa kontinente ya Aforika ba ba neng ba tsenetse Samiti ya Bobedi e e Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika, kwa St Petersburg kwa nageng ya Federeišene ya Russia ka la bo 27 le la bo 28 Phukwi 2023. Mo samiting eno go ne ga tsewa tshwetso ya go sala morago Leano la go Tsaya Dikgato tse di ka ga Foramo ya Tirisanommogo Magareng ga Naga ya Russia le Dinaga tsa Aforika leo le gagamatsang tirisanommogo mo dikarolong tsa dipolotiki le tsa pabalesego, tsa ikonomi, mo mererong e e ka ga go tswa baagi thuso, mmogo le mo dikarolong tse di ka ga go unngwelwa le go atlega ga maphata otlhe.4.2. Mo dikopanong tse dingwe tseo di sa ikaegang ka samiti eno, Bateledipele ba Dinaga le Dipuso tsa Aforika bao ba e leng karolo ya Letsholo la Kontinente ya Aforika la go Buisanela go Rena ga Kagiso mo ntweng e e runtseng magareng ga naga ya Russia le ya Ukraine ba ne ba buisana le Moporesitente Vladimir Putin go utlwa gore ke eng se se setseng se dirilwe fa e sale ka motsi oo ba neng ba tlile kwa go ene lantlha go buisanwa ka dikgato tsa go tiisa mmoko gore ntwa e tla fela ka go dira gore maphata a a lwang a kgone go buisanela go khutlisa ntwa eo.4.3. Moporesitente Ramaphosa le Moporesitente Putin le bona ba ne ba tshwara kopano ya bona ya botsalano jwa dinaga di le pedi go buisanela merero e e ka ga go tlhatlosa kgwebisano magareng ga dinaga ka bobedi, mmogo le gore naga ya Russia e oketse dipeeletso tsa yona mo nageng ya Aforika Borwa.5. Go Ipaakanyetsa go Tshwara Kopano ya BRICS5.1. Kabinete e atlhaatlhile dithulaganyo tsotlhe mme e kgotsofetse gore Aforika Borwa e ipaakantse sentle go ka tshwara Samiti ya bo 15 ya BRICS kwa Johannesburg go tloga ka la bo 22 go fitlha ka la bo 24 Phatwe 2023.5.2. Kopano ya bofelo ya Ditona tsa BRICS – e bong Kopano ya Ditona tsa Temothuo tsa BRICS – e mo tseleng, mme Kopano ya Ditona tsa Merero ya Tirisanommogo le Dinaga tsa Boditšhaba, ya Ditona tsa Pabalesego, ya Ditona tsa Diintaseteri, ya Ditona tsa Saense, ya Ditona tsa Merero ya Badiri le Ditiro, ya Ditona tsa Ditlhaeletsano, ya Ditona tsa Boitekanelo mmogo le ya Ditona tsa Merero ya go Dira Metseseteropo di setse di konoseditse dipegelo tsa tsona gore Samiti ya Baeteledipele e kgone go ka simolola.5.3. Letsholo la go Jela Setšhaba Nala la BRICS go leba kwa makaleng a a farologaneng mo setšhabeng le lona le garetswe.5.4. Dipuisano tseno di neetse ditšhono go dipuso, mekgatlho, baitseanape le barutegi go tswa kwa dinageng tsa BRICS, go buisana ka dintlha tse di ba amang botlhe tse di tla dirang gore ditshwetso tse di tsewang mo Samiting ya BRICS di bo di ikaegile ka dintlha tse di utlwagalang.6. Go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa Leano la Tlhabololo ya Naga (NDP)6.1. Kabinete e neseditse pula tsiboso ya Komiti ya go Loga Maano a Naga e e ka ga dikgato tsa go Sekaseka Dingwaga di le Lesome tsa NDP e e nopotseng gore ikonomi e santse e rulagantswe ka tsela e e sa tsweleng maAforika Borwa otlhe mosola, mme seno ke sona selo se segolo se se dirang gore maemo a tshokolo le a go se lekalekane a tswelele go golela ruri.6.2. Puso e santse e eme ka le lereng e batla go rulaganya sešwa le go fetola ikonomi gore e tswele maAforika Borwa otlhe mosola.7. Motlakase7.1. Ka la bo 25 Phukwi 2023 e ne e le Ngwaga Poo fa e sale Moporesitente Ramaphosa a itsise Leano la go Tseela Motlakase Dikgato.7.2. Kabinete e itumedisiwa ke kgatelopele e e setseng e dirilwe fa e sale leano leno le tsenngwa tirisong, mme le tswelela go nna le katlego mo go Direng gore Motlakase o Nne Teng ka fa nageng mmogo le mo go fokotseng dikgato tsa motlakase o o tshabetseng ruri.8. Bojanala8.1. Kabinete e itumedisiwa ke gore dipalopalo tsa lephata la Bojanala mo kgweding ya Seetebosigo 2023 di bontsha gore lekala la bojanala le ntse le gola ka iketlo go tswa mo matsapeng a a tlhodilweng ke leroborobo la COVID-19. Dipalopalo tsa Seetebosigo tse di dirilweng ke ba Setheo sa Dipatlisiso tsa Dipalopalo sa Aforika Borwa (Stats SA) di bontsha gore dipalopalo tsa batho ba ba jelang naga nala, ba ba tswang ka naga le ba ba etelang dikarolo tsa naga ka dijanaga e ka tswa e le baagi ba naga ya Aforika Borwa le baagi ba dinaga tsa kwa ntle e oketsegile magareng ga kgweid ya Seetebosigo 2022 le ya Seetebosigo 2023.9. Ikonomi9.1. Kabinete e itumedisiwa ke pegelo ya ba Stats SA e e reng maemo a phetogotlhotlhwa a wetse kwa tlase go tloga mo go diperesente di le 6.3 ka kgwedi ya Motsheganong 2023 go fitlha mo go di le 5.4 mo kgweding ya Seetebosigo 2023, mme eno ke palo e kgolo thata e maemo ano a wetseng kwa tlase ka yona fa e sale mo kgweding ya Motsheganong 2020. Go fokotsega gono ga phetogotlhotlhwa go bontsha ka fao ikonomi ya rona e ngangabetseng ka gona, mme yona e filwe maatla gape le ke tshwetso ya Bankakgolo ya Aforika Borwa e e sa fetolang maemo a boleng jwa madi a dikadimo a dibanka mme e a tlogetse gona fo a leng ka diperesente di le 8.25.10. Molaotlhomo wa Puo ya Diatla ya Aforika Borwa (SASL)10.1. Kabinete e itumeletse dikgato tsa sešweng tse Moporesitente Ramaphosa a di tsereng tsa go saena Molaotlhomo wa SASL go nna molao, mme seno se raya gore SASL jaanong ke Puo ya bo 12 ya semmuso ka fa nageng ya Aforika Borwa. Seno se tla tsholetsa ditshwanelo tsa batho ba ka nna 600 000 ba ba dirisang puo eno ya SASL ka fa nageng ya Aforika Borwa.B. Ditshwetso tsa Kabinete1. Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/20241.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go gololwa ga letlha la Go Gololwa Pele ga Nako ga Kgatiso ya Kotara ya Boraro ya Dipalopalo tsa Dikgetse tsa Bosenyi mo Ngwageng wa Matlole wa 2023/2024. Dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe tsa kotara ya ntlha le ya bobedi di tla phasaladiwa ka kgwedi ya Phatwe le ya Ngwanaitseele 2023, mme ka kgwedi ya Tlhakole le ya Motsheganong 2024 go tla phasaladiwa tsa kotara ya boraro le ya bone ka go latelana ga tsona. Go phasaladiwa gangwe le gape ga dipalopalo tsa dikgetse tsa botlhokotsebe go botlhokwa thata mo go thuseng go disa maemo a botlhokotsebe le mo go thuseng go tsaya ditshweetso tse di botoka mo go lwantshaneng le botlhokotsebe.2. Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole2.1. Kabinete e neseditse pula Pholisi e e Buang ka go Thusa Batho Botlhe ka Matlole. Pholisi eno ke karolo ya dikgato tsa puso tsa go fetola melawanataolo ya lekala la matlole go ya ka mokgwatirelo wa Twin Peak wa Lefapha la Matlole a Naga.2.2. Mo gare ga tse dingwe tse dintsi, maitlhomo a pholisi eno ke go dira gore maemo a ditirelo le a go dirisana le badirisi ba ditirelo tseno mo mebarakeng ya tsa matlole e tokafale. Maitlhomo a yona ke go dira bonnete jwa gore ditheo tsa matlole di tsamaisa kgwebo ka mokgwa o o sa tlhophololeng badirisi ba ditirelo tsa tsona, go thibela ditheo tsa matlole go tsamaisa kgwebo ka tsela e e sa tsamaisaneng le eo dimaraka tsa matlole di tshwanetseng go tsamaisiwa ka tsona mmogo le go dira gore batho ba nne le tshepo e e feletseng mo ditheong tsa matlole.2.3. Go tsenyeng tirisong pholisi eno go tla dira bonnete jwa gore naga e kgona go gagamatsa dithulaganyo tsa matlole gore di kgone go ema nokeng kgolo ya ikonomi le go dira gore batho ba bantsi ba kgone go fitlhelela ditirelo tsa matlole le go dira gore baagi botlhe go se itlhokomoloswe bona mo mererong ya matlole. Re a amogela gore le fa tota batho ba bantsi ba na le diakhaonto, diakhanto tseno ga di a gasagana go ya ka ditirelo tsa matlole tse dintsi tse di leng teng.2.4. Pholisi eno e ka fitlhelwa mo webesaeteng ya Lefapha la Matlotlo a Bosetšhaba yawww.treasury.gov.zaC. Melaotlhomo1. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 20231.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Setheo sa Bosekisi jwa Naga wa Ngwaga wa 2023. Molaotlhomo ono o kwalola sešwa Molao wa NPA (Molao wa bo 32 wa 1998) gore jaanong o kgone go letlelela gore go tlhomiwe Kantoro ya Dipatlisiso e e tla nnelang ruri mo setehong sa NPA mmogo le go gagamatsa maatla a go dira dipatlisiso.2. Molaotlhomo o o Kwalolotsweng Sešwa wa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale oo2.1. Kabinete e neseditse pula dikgato tsa go isa kwa Palamenteng Sekwalwa se Iseng se Butswe sa Molaotlhomo ono ono o o Kwalolotsweng Sešwa, mme ona o kwalola sešwa Molawanataolo wa Dithata tsa go Reetsa le go Gatisa Mafoko a Batho fa ba le mo Megaleng Mmogo le Tshedimosetso ya Mothale (RICA) (Molao wa bo 70 wa 2002).2.2. Maitlhomomagolo a dikarolo tse di kwalolotsweng sešwa ke go dira gore go nne le dithata tse di lekaneng tsa go sireletsa ditshwanelo tsa batho gore go se italetswe mo dikgang tsa bona go se tlhokagalo, go dira jaaka go laetswe mo ditshwanelong tsa go leba kwa kgotlatshekelo, mo ditshwanelong tsa go se kgorelediwe go ntsha se se mo mafatlheng ga bobegakgang jo bo sa ilediweng go dira tiro ya jona mmogo le go ya le ka ditshwanelo tsa semolao tse ka ngwaga wa 2021 Kgotlatshekelo ya Molaotheo e ntshitseng katlholo ka tsona mme ya fitlhela gore RICA ya ngwaga wa 2002 ga e tsamaisane le molaotheo.D. Go ThapiwaPele batho botlhe ba thapiwa go tla tlhatlhobiwa makwalo a bona a dithuto le ditlankana dingwe tse di tlhokagalang.1. Rre Percy Sechemane o thapilwe go nna Mokaedikhuduthamagamogolo wa Trans-Caledon Tunnel Authority.2. Mme Thathakahle Nonkqubela Jordan-Dyani o thapilwe go nna Mokaedikakaretso (DG) kwa Lefapheng la Ditlhaeletsano le Thekenoloji ya Dijithale.3. Rre Duncan Pieterse o thapilwe go nna DG kwa Lefapheng la Matlotlo a Naga.4. Mme Qinisile Precious Delwa o thapilwe go nna Motlatsamokaedikakaretso (DDG) mo lekaleng la Boitshimololedikgwebo ka fa Lefapheng la Tlhokomelo ya Dikgwebopotlana (DSBD).5. Mme Mosa Keneilwe Makhele o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Kantoro e e Kwalang Dipholisi le go Dira Dipatlisiso ka fa Lefapheng la DSBD.6. Rre Xolisa Mabhongo o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya Puso mo Lefatsheng le mo Kontinenteng ka fa Lefapheng la Dikamano le Tirisano le Dinaga tsa Boditšhaba.7. Mme Rosinah Nghaka Dumalisile o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Merero ya go Hira Madulo le Mafelo a Tulo a go Agelwa Baagi ke Puso ka fa Lefapheng la Merero ya Bodulo.8. Rre Thabo Kekana o thapilwe go nna DDG mo lekaleng la Matsholo le Diporojeke ka fa Lefapheng la Metswedi ya Dimenerale le Eneji (DMRE).9. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Naga sa Dikgerekgere tsa Metšhini e e Dirisang Motlakase:(a) Monnasetulo Lemao Dorah Modise (Monnasetulo);(b) Ngaka Wolsey Barnard (Motlatsamonnasetulo);(c) Mme Gratitude Ramphaka;(d) Ngaka Kgaugelo Chiloane (o thapilwe sešwa); le(e) Moatefokate Derick Block.10. Boto ya Botsamaisi jwa Bolaodi jwa Motlakase wa Naga:(i) Rre Protas Phili – o thapilwe go nna Monnasetulo (o thapilwe sešwat)(ii) Mme Pinkie Deneo Peta (o thapilwe sešwa);(iii) Rre Paul Heeger;(iv) Mme Nolubabalo Zolisa Zwakala;(v) Ngaka Pathmanathan Naidoo;(vi) Ngaka Nandi Malumbazo;(vii) Mme Theodorah Bahlekazi; le(viii) Rre Happy Khambule.11. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Inkomati-Usuthu Catchment:(i) Mme Linda Carol Zulu (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Moatefokate Geraldine Khoza (o thapilwe go nna Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Shivon Wiggins;(iv) Rre Sam Mthembu;(v) Rre Mokgobi Andrew Ramushu;(vi) Rre Steven Matome Mathetsa; le(vii) Mme Salome Chiloane-Nwabueze.12. Boto ya Botsamaisi jwa Setheo sa Puso sa Merero ya Tlhokomelo ya Didirisiwa tsa Tshedimosetso le tsa Thekenoloji:(i) Rre Kiruben Pillay (o thapilwe go nna Monnasetulo);(ii) Mme Lerato Petlele (Motlatsamonnasetulo);(iii) Mme Khathu Sibanda;(iv) Ngaka Lucienne Abraham;(vi) Rre Luvuyo keyise;(vii) Rre Mandla Martin Mnisi;(viii) Mme Renisha Naidoo;(ix) Mme Nolitha Pietersen; le(x) Mme Laura MsemeE. Dintlha tsa Sešweng1. Kgwedi ya Basadi1.1. Aforika Borwa e keteka Kgwedi ya Basadi ka Phatwe ka molaetsamogolo yo o reng: “Go potlakisa ditšhono mo baaging le mo ikonoming gore basadi ba tle ba matlafadiwe” mme seno ke go bontsha tlotlo go basadi ba feta 20 000 ba ba kileng ba gwantela kwa Union Buildings ka ngwaga wa 1956 ba ile go lwantshana le melao e e neng e gatelela batho ba bantsho ya go rwala dibukana tsa makwaloitshupo tsa puso ya tlhaolele.1.2. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola kgwedi eno mosola e seng fela ka go bontsha tlotlo go basadi ba ba lwetseng kgololesego ya rona mme gape le go nne le seabe mo go ageng setšhaba se se emang nokeng matlafatso ya basadi le go netefatsa gore basadi le bana ba tla nna ba babalesegile.F. Melaetsa1. Melaetsa ya go AkgolaKabinete e romela melaetsa ya yona ya go akgola le go eletsa masego kwa go:- Setlhopha sa naga sa Netball Spar Proteas, jaaka se fitlheletse maemo a borataro mo metshamekong ya Sejana sa Lefatshe sa Metshameko ya Bolotloa. Kabinete e ikuela mo go maAforika Borwa otlhe go sola mosola ditiragalo tsa mothale ono tsa go kopanya baagi ba Aforika Borwa go dira gore e nne seoposewngwe le go aga setšhaba se se tshwaraganeng gore yo mongwe le yo mongwe mo setšhabeng a se ipone e le letlhaodi.- Banyana Banyana, jaaka ba dirile motlholo ka go fetela kwa makgaolakganyeng a ditlhopha di le 16 a Metshameko ya Kgwele ya Basadi ya Sejana sa Lefatshe sa ngwaga wa 2023. Metshameko e mentle e ba e tshamekileng e rotloeditse setšhaba mme ba dirile naga motlotlo tota.- Moporofesara Thuli Madonsela, yo e kileng ya nna tlhogo ya Setheo sa Mosireletsi wa Setšhaba, jaaka a thapilwe mo go Boto ya Dinagakopano e e Dirang ka Dikeletso mo Mererong ya Ditlhagisiwa tsa Saense le Thekenoloji tse di Tlhamiwang.- Tatjana Schoenmaker, jaaka a fentse gauta mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 200 mmogo le go fenya selefera mo lebelong la go thuma go patlamilwe la dimitara di le 100 kwa Metshamekong ya Lefatshe ya Dinaledi tsa go Thuma e e neng e tshwaretswe kwa Fukuoka, kwa nageng ya Japan.2. Melaetsa ya MatshedisoKabinete e romela matshediso a yone le kutlwelobotlhoko kwa go ba lelapa le ditsala tsa:- Rre Imam Achmad Cassiem (yo a neng a na le dingwaga di le 78), yo a neng a golegilwe kwa ntlolefifing ya Robben Island, yo e neng e le tokololo ya mokgatlho wa dipolotiki wa Pan Africanist Congress yo e neng gape e le yo mongwe wa batho ba ba simolotseng mokgatlho wa Qibla, yo gape e neng e le segatlhamelamasisis mo mererong ya kgaratlhelo ya tokologo.- Batho ba ba tlhokafetseng ka ntlha ya mogwanto wa borathekesi kwa MotsekapaDipotsolotso:Mme Nomonde Mnukwa – Mmueledi wa Puso wa NamaotshwereMogala: 083 653 7485 " |
}, |
"Siswati": { |
Subsets and Splits
No community queries yet
The top public SQL queries from the community will appear here once available.